Izvjestaj br. 36458-BA Bosnia and Herzegovina Pension System Note (Bosna i Hercegovina: Dokument o penzijskim sistemima) 15 .juni/lipanj 2007. godine Human Development Sector Unit Europe and Central Asia Region (Jedinica za razvoj ljudskih kapaciteta Region Evrope i srednje Azije) Dokument Svjetske banke BOSNA I HERCEGOVINA: DOKUMENT o PENZIJSKIM SISTEMIMA AKRONIMI I SKRACENICE BH Bosna i Hercegovina ECA Europe and Central Asia (Evropa i srednja Azija) FBiH Federacija Bosne i Hercegovine KM Konvertibilna marka OECD Organization for Economic Cooperation and Development (Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj) PAYG Pay As You Go (sistem medugeneracijske solidarnosti; penzijski sistem u kojem se tekuci rashodi finansiraju iz teku6ih prihoda) PROST Pension Reform Options Simulation Toolkit (Instrumentarij za simulaciju opcija kod penzijske reforme) RS Republika Srpska Potpredsjednik: Shigeo Katsu Direktor za zemlju: Orsalia Kalantzopoulos Direktor sektora: Tamar Manuelyan Atinc Menadzer sektora: Hermann von Gersdorff Voda projektnog tima: Anita Schwarz PRIZNANJA Ovaj dokument o politikama pripremio je tim Svjetske banke koji je vodila Anita Schwarz (voda projektnog tima i autor, ECSHD). Montserrat Pallares-Miralles (HDNSP) obezbijedilaje detaljnu analizu podataka. Csaba Feher, Vedad Ramljak i Snjezana Plevko (svi iz ECSHD) obezbijedili su komentare i smjernice. Ovaj dokument je pripremijen pod opstim nadzorom Hermanna von Gersdorffa, menadzera sektora za socijalnu zastitu (Social Protection, ECSHD), i Arup Banerji, menadzera za sektor ekonomije razvoja ljudskih kapaciteta (Human Development Economics, ECSHD), a sponzorisala ga je Orsalia Kalantzopoulos, direktor za zemlju (ECCU4). Augustina Nikolovaje obradila dokument. Revizori na istom nivou su bili Gustavo deMarco, visi ekonomist (WBIHD) i Robert Palacios, visi ekonomist (SASHD), a njihovi komentari, zajedno sa onima koji su primijeni od drugih kolega na konceptualni dokument i prethodne verzije ovog rada su u velikoj mjeri doprinjeli konacnoj verziji dokumenta. SadrZaj SAZETAK ...........................................................................................3 I. UVOD ..........................................................................................7 II. ISTORIJSKI RAZVOJ PENZIJSKIH SISTEMA U BOSNI I HERCEGOVINI .......... 8 III. TEKUCI DEMOGRAFSKI POKAZATELJI I FINANSIJSKI REZULTATI PENZIJSKIH SISTEMA ................................................. 9 IV. PARAMETRI PENZIJSKOG SISTEMA ................................ 13 V. PROJEKCIJE ZA POSTOJECI SISTEM ................................ 21 VI. PARAMETARSKE REFORME ZA HARMONIZACIJU PARAMETARA IZMEDU ENTITETA ................................................................. 30 VII. DUGOROCNIJI PRIJEDLOZI ....................................... 36 VIII. ZAKLJUCCI ................. ................................................ VIII-45 LISTA TABELA: Tabela 1: Statisticki podaci za penzijske sisteme u Bosni i Hercegovini ..................... I I Tabela 2: Parametri penzijskih sistema za Bosnu i Hercegovinu ...................... 14 Tabela 3: Starost za penzionisanje u drugim zemljama regiona ECA ................... 17 Tabela 4: Kljucne makroekonomske pretpostavke koje su koristene u projekcijama ........ 25 Tabela 5: Prediozena parametarska reforma, harmonizacija parametara izmedu entiteta ..... 30 Tabela 6: Parametri za smanjenu penziju koja se finansira iz doprinosa sa dodatom socijalnom penzijom ......................................................... 37 LISTA SLIKA: Slika 1: Poredenje stopa doprinosa u Bosni i Hercegovini sa stopama doprinosa u zemljama OECD ........................................................... 15 Slika 2: Poredenje stopa doprinosa u Bosni i Hercegovini sa stopama doprinosa u ostalim zemijama regiona ECA ............................................... 15 Slika 3: Stopa dospjeca visine penzijskih davanja u Bosni i Hercegovini u poredenju da zemljama OECD-a .................................................. 17 Slika 4: Projicirane stope zavisnosti starijeg stanovnistva u Bosni i Hercegovini, 2003-2075.... 22 Slika 5: Stopa zavisnosti penzijskog sistema u FBiH .............................. 23 Slika 6: Stopa zavisnosti penzijskog sistema u RS ................................ 23 Slika 7: Projicirana stopa obuhvata penzionera u Bosni i Hercegovini, 2003-2075 ......... 24 Slika 8: Projicirani bilans prihoda i rashoda Penzijskog fonda Federacije ................ 26 Slika 9: Projicirani bilans prihoda i rashoda Penzijskog fonda RS ..................... 26 Slika 10: Projicirana prosje6na davanja starosnih penzija u donosu na prosjecnu platu u dva entiteta Bosne i Hercegovine ........................................... 27 Slika 1: Projicirane inteme stope povrata za radnike sa razlicitim duzinama staza koji pocinju da rade 2003. godine u RS ............................................. 28 Slika 12: Projicirani bilans Penzijskog fonda FBiH nakon harmonizacije parametara ....... 31 Slika 13: Potrosnja na penzije u Penzijskom fondu FBiH, izrazena kao procenat BDP-a ..... 32 Slika 14: Projicirani zahtjevi za budzetskom podrskom u Penzijskom fondu RS kao rezultat harmonizacije parametara ............................................. 32 Slika 15: Projicirane stope penzijskih davanja u FBiH nakon harmonizacije parametara ..... 34 Slika 16: Projicirane stope penzijskih davanja u RS u slucaju harmonizacije parametara ........... 34 Slika 17: Projicirane inteme stope povrata u slucaju harmonizacije parametara ........... 35 Slika 18: Projicirani bilans Penzijskog fonda FBiH nakon predlozene dugorocne reforme ........ 37 Slika 19: Projicirani bilansi Penzijskog fonda RS nakon predlozene dugorocne reforme ..... 38 Slika 20: Projicirani bilansi penzijskih fondova iz oba penzijska fonda nakon predlozene dugorocne reforme sa i bez uvodenja socijalne penzije ......................... 39 Slika 21: Projicirana visina penzijskih davanja u FBiH nakon predlozene dugorocne reforme sa uvodenjem socijalne penzije ........................................... 39 Slika 22: Projicirana visina penzijskih davanja u RS nakon predlozene dugorocne reforme sa uvodenjem socijalne penzije ........................................... 40 Slika 23: Procenat starijih lica koja primaju bar neku penziju uz uvodenje socijalne penzije..... 40 Slika 24: Projicirane interne stope povrata za lica koja placaju doprinose u FBiH nakon predlozene dugorocne reforme .................................................................... 41 Slika 25: Projicirane interne stope povrata za lica koja placaju doprinose u RS nakon predlozene dugorocne reforme .................................................. 42 ANEKS 0 PODACIMA: UZALNI PODACI, KLJUCNE PRETPOSTAVKE I METODOLOGIJA. VIII- 45 SEKCIJA I. Dostupnost podataka i ogranicenja ................................................. VIII-47 SEKCIJA II. Metodologija i pretpostavke ................................................. 60 SEKCIJA III. Preliminarne projekcije. Demografske i finansijske ................... 66 SAZETAK Penzijski sistem u Bosni i Hercegovini sada se sastoji od dva penzijska fonda, od kojih svaki funkcionise u jednom od dva entiteta od kojih se sastoji Bosna i Hercegovina, odnosno u Federaciji i Republici Srpskoj. Oba penzijska sistema su vec poduzela znacajne i sustinske reforme uz podrsku Svjetske banke. Medutim, u oba sistema i dalje postoje kriticni problemi koji de se kroz vrijeme samo dodatno pogorsavati. Penzijski sistem Federacije ce vremenom isplacivati sve niza i niza davanja, posto ce ogranicenja prihoda pod kojima radi postajati sve vise i vise obavezujuca. Sto ce konacno rezultovati time da ce davanja koja ce se isplacivati biti ni2a, u donosu na prosjecnu platu, od stopa doprinosa za koje se ocekuje da de se isplacivati u toku punog radnog staza radnika. Republika Srpska, sa druge strane, izabrala je da finansira odredeni broj stavki potrosnje na penzije kroz budzetsku podrsku penzijskom fondu i izabrala je da olabavi uticaj ogranicenja prihoda na potrosnju. Kao rezultat toga, u penzijskom fondu RS zahtjeva se znacajan nivo budzetske podrske, a i to ce se vremenom samo povecavati. Stope doprinosa, na nivou od 24% bruto plate u Federaciji i 24% neto plate u Republici Srpskoj su relativno visoke- prema standardima OECD-a, a zemlje OECD-a u opstem slucaju imaju mnogo starije stanovnistvo nego Bosna i Hercegovina. Stopa davanja su takode nesto velikodusnije nego u zemljama OECD-a, posto pojedincima dospjeva vise od 2 postotna poena neto plate godisnje za svaku godinu staza za prvih 20 godina. Sa druge strane, starost potrebna za odlazak u penziju je u oba entiteta zvanicno povecana na 65 godina, iako se i dalje veliki procenat novo penzionisanih lica penzionise prije te dobi. Penzije su u Republici Srpskoj vec sada zasnovane na visini plate u toku cijelog radnog staza, a u Federaciji postoje brza kretanja u tom smjeru, koji i predstavlja najbolju priznatu medunarodnu praksu. Uz to, vise odlika dizajna oba sistema predstavlja motivaciju za kratak radni staz, gto dovodi do povecanja prisustva neformalnih trzista rada. najprije, stope po kojima visina penzije raste za dodatne godine staza u oba sistema su znatno vise za prvih 20 godina staza nego za narednih 20. Za radni staz duzi od 40 godina ne dozvoljavaju se bilo kakva povecanja visine davanja. Prema tome, pojedinci se podsticu da doprinose samo 20 godina, tek da bi dobili pravo na penziju, a zatim da predu u neformalni sektor ili, sto je uobi6ajenije, da provedu prvih 20-25 godina svoje karijere u neformalnom sektoru a da se nakon toga prebace u formalni sektor, prije penzionisanja, kako bi dobili pravo na penziju. Slicno tome, standardi za dobijanje prava na invalidsku penziju ukljucuju nesposobnost obavljanja posljednjeg posla koji je pojedinac obavljao. U medunarodnim okvirima, invaliditet se cesto definise kao nesposobnost za obavljanje bilo kakvog posla. Stavise, isplate u sistemu invalidskih penzija su velikodusnije od onih koje obezbjeduje 3 sistem starosnih penzija. Ako je pojedinac placao doprinose u toku 19 godina prije penzionisanja i ima pravo da zahtjeva invalidsku penziju prije nego sto napuni dob za odlazak u starosnu penziju, onda taj pojedinac ima pravo na visu penziju od pojedinca koji placa doprinose jog jednu godinu i time dobije pravo na penziju u sistemu starosnih penzija. Parametri penzijskih sistema u dva sistema su takode slicni, ali ne i identicni, sto dovodi do dalje fragmentacije trzista rada u zemlji. Dokument o penzijskim sistemima predstavlja opcije za parametarske reforme kao ilustraciju onoga sto je moguce, kroz harmonizaciju parametara, otklanjanje demotivacionih faktora ugradenih u sisteme i promjenu onih parametara koji sada nisu u skladu sa medunarodnim normama tako da postuju medunarodne standarde. Parametarske promjene koje se preporucuju uk1jucuju sljedece: (1) prelazak oba sistema na istu stopu doprinosa od 24%, izrazeno kao procenat neto plate, sto ukljucuje smanjenje za sistem Federacije, (2) uklanjanje opcije za 2ene da se penzionisu sa 60 godina u Republici Srpskoj, (3) smanjenje godisnje stope po kojoj se visina penzija povecava sa povecanje duzine radnog staza na 1,5% za sve godine sa sadahnjeg viseg nivoa za prvih 20 godina radnog staza, ali i uklanjanje ogranicenja koja dovode do kaznjavanja onih koji bi mogli da pokusaju da placaju doprinose duze od 40 godina, (4) prelazak sa sadasnjeg sistema koeficijenata na sistemsku indeksaciju (prilagodavanje visine) penzija u skladu sa stopom inflacije, i (5) ogranicenja za nove invalidske i porodicne penzije koja de dovesti do ostrog smanjenja broja penzionera u tim grupama za 50% u toku 20 godina. Medutim, iako bi harmonizacija dovela do poboljsanja fiskalne situacije u Penzijskom fondu RS i nivoa davanja koja se isplacuju u Federaciji u odnosu na novi, nizi nivo doprinosa, penzijski fondovi bi ipak i dalje iskusili znatne nivoe deficita u dugorocnom periodu. Stavige, povecan stepen neformalnosti trzista rada u posljednjih 15 godina u buducnosti ce dovesti do povecanja procenta starijih lica koja nisu provela dovoljno vremena na formalnom trzistu rada da bi imala pravo na bilo kakvu penziju. U odredenom trenutku moglo bi postati sa drustvenog stanovista neprihvatljivo da gotovo polovina starijih lica ne prima apsolutno nista od Vlade, dok ta ista Vlada nastavlja da obezbjeduje subvencije penzijskim fondovima za pokrivanje njihovih deficita, gto omogucava isplate starijim licima koja su ionako u relativno boijem finansijskom polo2aju. Iz dugorocnije perspektive, Vlade bi mo2da mogle poze1jeti da dodatno racionalizuju sektor penzija koje se finansiraju iz doprinosa i kojima se upravlja u javnom sektoru, tako da ga dovedu u stanje fiskalne izbalansiranosti, a da iz resursa Vlade obezbjeduju socijalnu penziju za sva starija lica u Bosni i Hercegovini. Mjere za postizanje te ravnoteze ukljucuju dodatno smanjenje stope povecavanja visine penzija sa povecavanjem duzine staza, te povecanje starosti za odlazak u penziju u dugorocnom periodu. U konkretnom primjeru koji je koristen, uklupni iznos Vladinih resursa koji su potrebni za obezbjedenje minimalne socijalne penzije bio bi ekvivalentan onim iznosima koji su potrebni za pokrivanje deficita kod penzijskih planova koji se finansiraju iz doprinosa, cak i nakon njihove reforme, a minimalne socijalne penzije bi dovele do toga da bi svi stariji gradani Bosne i Hercegovine dobijali neki oblik podrske od Vlade. Ako bi ijudi zeljeli dodatne penzije, uvijek bi mogli da se odluce da stede dodatni novac kroz sistem dobrovoljnog penzijskog osiguranja. Prijedlozi vezani za prelazak na fondovski sistem, koji bi bio ukljucen u penzijski sistem kao integralni dio penzijskog sistema (drugi stub) ili kao dobrovoljni dodatak za postojeci penzijski plan (treci stub), moraju se pazljivo procijeniti. Uspjesna implementacija drugog stuba ukljucivala bi neophodnost da Vlada pokrije penzijske rashode koji se odnose na postojece penzionere i one koji ce uskoro postati penzioneri iz svojih resursa, dok bi svi prihodi od doprinosa koje placaju sadasnji radnici ili jedan njihov dio bili preusmjereni na pojedinacne penzijske racune privatnih penzijskih fondova. Prihodi od privatizacije predstavljaju izvor potencijalnih resursa za pokrivanje troskova te tranzicije, ali u tipicnom slucaju oni su na raspolaganju u toku perioda od 2-3 godine, dok period tranzicije za koji Vlada mora da pokrije penzije za penzionere i penzijska prava u tipicnom slucaju traje 20-40 godina, u zavisnosti od dizajna reforme. Druga oblast koja zahtjeva evaluaciju je stanje finansijskih trzista. Da li postoji dovoljan broj instrumenata finansijskog trzista, koji nude razuman povrat na ulaganja bez neprihvatljivog nivoa rizika, u koje se mogu investirati penzijski doprinosi? Da li su regulacija i supervizija na finansijskim tr2istima na tom nivou da nesofisticirani investitori, kao sto su tipicni radnici, mogu da bezbjedno investiraju svoje 2ivotne ustedevine i ocekuju da ce za 30 ili 40 godina na osnovu toga primati penzije na razumnom nivou? Da li postoji dovoljno stabilan makroekonomski okvir koji omogucuje da finansijska trzista uopste mogu da obezbjeduju dugorocne instrumente? Bez tih preduslova vezanih za finansijsko trziste i makroekonomski okvir, fondovski penzijski sistem nece obezbjedivati adekvatne penzije, sto ce rezultovati implicitnim obavezama za Vladu koja nije spremna da dozvoli da njeni stariji gradani gladuju, alu koja vise nede imati pristupa resursima koji se obezbjeduju kroz doprinose radnika u javnom penzijskom sistemu. U isto vrijeme, jasno je da ce javni penzijski sistem u buducnosti morati da isplacuje manje velikodusna davanja. Reforme koje dovode do jacanja strukture finansijskog tr2ista omogucice pojedincima da ustede dodatne resurse za sebe, kojim ce moci da uvecaju smanjenje penzije koje ce se isplacivati iz javnog sistema, ako to zele. Te reforme treba da ukljucuju unapredenja u cijelom spektru instrumenata finansijskog trzista, ukljucujuci. finansiranje stambene izgradnje, posto posjedovanje stambenog prostora oslobada starija lica velikog dijela troskova. Marketing neregulisanih penzijskih proizvoda u toku perioda evolucije strukture finansijskog tr2ista cesto mole rezultovati znatnim gubicima za nepripremljene stedise, sto otezava Ijudima da se oslanjaju na takve proizvode za dio penzijske stednje u buducnosti. Vladi se u velikoj mjeri preporucuje da stvori zakonski i institucionalni okvir koji mole da osigura razvoj zdravog nebankarskog finansijskog sektora, ukljucujuci i trziste penzijskih proizvoda, umjesto da dozvoli pojavu i umnozavanje neregulisanih penzijskih planova. Javni penzijski sistem de i dalje zahtijevati znatne resurse od Vlade u srednjorocnom periodu, bez obzira na konfiguraciju struktume reforme koja konacno bude usvojena. Vlada se podstice da usmjeri energiju na reforme tog sistema koje onda mogu stvoriti fiskalni prostor za u ve6oj mjeri sustinske reforme u buducnosti, uz paralelno stvaranje zakonske i institucionalne strukture u kojoj moze doci do razvoja finansijskih trzista. 5 I. UVOD 1. Penzijski sistem u Bosni i Hercegovini sada se sastoji od dva penzijska fonda, od kojih svaki funkcionise u jednom od dva entiteta od kojih se sastoji Bosna i Hercegovina, odnosno u Federaciji i Republici Srpskoj. Oba penzijska sistema su vec poduzela znacajne i sustinske reforme uz podrsku Svjetske banke. Medutim, u oba sistema i dalje postoje kriticni problemi koji ce se kroz vrijeme samo dodatno pogorsavati. 2. Ovaj dokument obezbjeduje evaluaciju postojeceg sistema i predstavlja neke od mogucih opcija za reformu. Dokument je organizovan na sljedeci nacin: sekcija 2 sadrzi kratak pregled istorijskog razvoja penzijskih sistema, sekcija 3 sadrzi kratak pregled teku6eg demografskog i finansijskog statusa penzijskih fondova, sekcija 4 dalje detaljan pregled parametara dizajna penzijskog sistema za svaki sistem, obezbjedujuci i poredenja sa medunarodnim standardima, sekcija 5 daje projekcije finansijskih i socijalnih konsekvenci danasnjih parametara, sekcija 6 predstavlja neke od opcija za reformu koje dovode do harmonizacije parametara u dva entiteta i uklanjaju najociglednije demotivacione faktore koji su prisutni u postojecim sistema, sekcija 7 daje dugorocniji pogled na opcije za rjesavanje problema opadanja stope obuhvata penzijskog sistema medu starijim licima, a sekcija 8 predstavlja zakljucke. 7 II. ISTORIJSKI RAZVOJ PENZIJSKIH SISTEMA U BOSNI I HERCEGOVINI 3. Postojeci penzijski sistem u Bosni i Hercegovini predstavlja odredeni oblik nasljedstva originalnog predratnog jugoslovenskog penzijskog sistema. Originalni sistem je imao jednake karakteristike na cijeloj teritoriji bivge Jugoslavije, ali su njime rukovodile razli6ite republike od kojih se Jugoslavija sastojala. Administrativna jedinica za Bosnu i Hercegovinu imala je sjediste u Sarajevu. Istorijsku evidenciju za tu jedinicu sada odrzava preduzece ERC-ZIPPO i ona sadrzi sve istorijske predratne istorijate zarada pojedinaca koji su zivjeli i radili na teritoriji Bosne i Hercegovine. 4. U toku rata je svaki od etnickih entiteta stvorio svoj penzijski fond, Bosnjaci koristeci penzijski fond bazira u Sarajevu koji je nasljeden od starog penzijskog sistema Jugoslavije, Hrvati stvarajuci novi penzijski fond sa sjedistem u Mostaru, a Srbi stvarajuci svoj penzijski fond u Bjeljini. Samo je bosnjacki penzijski fond imao pristup predratnim istorijatima visina zarada i nastavio je da funkcionise u skladu sa starim parametrima. Hrvatski penzijski fond obezbjedivao je samo pausalne penzijske isplate svim penzionerima koji su imali pravo na penziju, dok je srpski penzijski fond pokusao da koristi nivo obrazovanja kao grubi pokazatelj visine ranijih zarada, pri cemu su nivoi penzija raspodjeljeni u pet kategorija. U slucaju fonda koji je bio baziran u Mostaru i fonda RS, nivoi penzija su bili donekle prilagodavani finansijskom stanju penzijskog fonda. Za razliku od toga, fond u Sarajevu, opterecen nasljedstvom velikodusnijeg jugoslovenskog sistema, poceo je da stvara znatne nivoe zaostalih neisplacenih obaveza, koje su se do sredine 1998. godine akumulirale do nivoa od oko 5% BDP-a. 5. U toku posljeratnog perioda svim penzijskim fondovima omogucen je pristup predratnim podacima u Sarajevu, iako pristup tim podacima nije bio besplatan, i sva tri penzijska fonda su se vratila na obracun nivoa penzija zasnovan na stvamim istorijatima visine plata. Postojale su bojazni da ce povratak na predratne istorijate plata stvoriti slicne zaostale neizmirene penzijske obaveze i u druga dva penzijska fonda, kao u sarajevskom fondu, sto bi predstavljalo veliku prijetnju po fiskalnu i makroekonomsku stabilnost. lako je predratni odnos broja penzionera i broja radnika koji placaju doprinose u Bosni i Hercegovini bio oko 0,3, on se do kraja rata povecao duplo i u Federaciji se kretao na nivou od oko 0,7, dok se u RS povecao jog vise, do 1,1 2000. godine. Sada je u Federaciji donekle opao, na 0,63, a izrazenije u RS, na 0,59, kako pokazuju podaci za 2003. godinu u oba fonda. Ipak, posto penzijski fondovi zasnovani na sistemu medugeneracijske solidamosti (PAYG) izvlace svoje prihode od doprinosilaca i koriste te prihode da placaju penzije korisnicima, svi penzijski fondovi su patili od gubitka prihoda od doprinosa, zajedno sa povecanjem potrosnje na korisnike, sto je moglo dovesti do potencijalnog porasta zaostalih neizmirenih obaveza. 6. Kako bi se izbjegao veliki porast potencijalnih zaostalih neizmirenih obaveza od kojih se ekonomije ne bi mogle oporaviti, Kancelarija visokog predstavnika je 1998. godine usvojila odredbu kojom je ogranicila isplate penzija iznosom doprinosa koji su naplaceni, sto je zabranilo nastajanje zaostalih neizmirenih obaveza. Ta odredba je u narednom periodu ratifikovana zakonom i u Federaciji i u RS. Medutim, kao sto se razmatra u narednoj sekciji, implementacija te politike u dva entiteta prilicno se razlikuje. 7. U meduvremenu, i Federacija i RS su usvojile nove penzijske zakone sa parametrima koji su bili razliciti od onih u starom jugoslovenskom sistemu. U toku odredenog vremenskog perioda, dva penzijska fonda u Federaciji su primjenjivala iste parametre, ali odvojeno. Konacno, u toku 2002. godine, dva penzijska fonda u Federaciji su se spojila u jedan, iako su baze podataka i dalje odr2avane odvojeno i koriste se odvojeni informaticki sistemi. 8. Rat je stvorio i mnogo drugih problema. Doslo je do velikih migracija Ijudi, ne samo unutar Bosne i Hercegovine, vec i iz drugih komponenti bivse Jugoslavije i u njih. Evidencija o penzijskom stazu za radnike cuva se u penzijskom fondu republike u kojoj je taj pojedinac radio. Na osnovu sporazuma izmedu bivsih jugoslovenskih republika, penzijski fond koji ima relevantnu evidenciju o penzijskom stazu je onaj koji isplacuje penzije- prema tome, sada postoje gradani Bosne i Hercegpvine koji primaju penzije iz Hrvatske i Srbije, kao i drugih bivsih jugoslovenskih republika, a penzijski fondovi Bosne i Hercegovine placaju penzije pojedincima koji ne zive u Bosni i Hercegovini. u periodu neposredno nakon kraja rata ti sporazumi jog nisu bili uspostavljeni, a to da li je neko mogao da prima penziju iz druge teritorije dijelom je ovisilo o etnickom porijeklu tog pojedinca i dijelom od kreativnosti tog pojedinca pri uspostavljaju aranzmana za prenosenje. U kratkorocnom periodu, u nekim slucajevima, penzijski fond na teritoriji u kojoj je pojedinac zivio preuzeo je obaveze drugog penzijskog fonda, barem dijelom, kako bi svojim ziteljima obezbijedio barem neka sredstva za prezivljavanje. Kao rezultat toga, neki Ijudi cak i sada primaju penzije iz vise izvora. Medutim, cak i kad vecina tih pitanja bude rijesena, preostace problemi vezani za zdravstveno osiguranje. U tipicnom slucaju u zemljama bivse Jugoslavije, zdravstveno osiguranje za penzionere isplacuje penzijski fond u ime penzionera. lako su u opstem slucaju pojedincima bile isplacivane penzije, zemije i entiteti nisu placali doprinose za zdravstveno osiguranje fondovima zdravstvenog osiguranja u drugim zemljama ili entitetima, osim svom fondu. Stope doprinosa za zdravstveno osiguranje su takode razlicite u tom razlicitim zemljama i entitetima, sto dodatno otezava izmirivanje tih troskova i rjesavanje tih problema. 9. Drugi skup problema koje je stvorio rat odnosio se na invaliditet i lica sa statusom boraca ili c1anova porodica palih boraca. Oba entiteta obezbjeduju invalidnine kroz sistem socijalnog osiguranja i one su velikodusnije od onih koje dobijaju radnici, a uz to obezbjeduju i zasebne fondove za borce, posebno ratne vojne invalide. Za razliku of nekih od bivsih jugoslovenskih republika koje od boraca traze da prvo naplate ono sto im sljeduje od socijalnog osiguranja a onda obezbjeduju dodatna davanja onima ciji su prihodi ispod odredenog nivoa, u Bosni i Hercegovini se davanja za borce ni na koji nacin ne uslovljavaju nivoom njihovog dohotka. Kao rezultat toga, moguce je da postoje Ijudi koji primaju davanja i iz socijalnog osiguranja i kroz programe boracke zastite. Sa stanovista pravednosti, to je vjerovatno u redu, u smislu da su programi boracke zastite 9 kreirani s ciljem pomaganja svim onima koji su sluzili u ratu, sto je tacno za te pojedince, dok su programi socijalnog osiguranja kreirani sa ciljem da obezbijede penzije onima koji su placali doprinose, sto je takode tacno za te pojedince. Sa stanovista socijalne zastite, medutim, u situaciji kada drzava ima ogranicene resurse, pretjerana zastita odredenih pojedinaca dovodi do toga da se drugi ostavljaju u potpunosti bez zastite, sto mozda nije najmudrija politika. 10. Tredi problem koji je dodatno pogorsan kao rezultat rata odnosi se na broj lica sa invaliditetom koji je jasno visi nego sto bi bio da nije bilo rata. Povecanje broja lica sa invaliditetom dovodi do povecanja potrosnje na penzije uz istovremeno smanjenje potencijalnih prihoda od doprinosa. 11. Na kraju, evidencija o uplatama doprinosa i stazu iz ratnog perioda je nekompletna i oba penzijska fonda su morala da uspostave pravila za plate koje se pripisuju pojedincima u slucaju da evidencija o platama nije dostupna. Uz to, postoje firme u kojima radnici rade, ali koje vise ne placaju doprinose; druge firme su ili zatvorene ili rade sa smanjenom radnom snagom, iako zadrzavaju punu radnu snagu na platnim listama - postavljaju se pitanja o tome da li 6e penzijski fondovi jednog dana biti natjerani da priznaju prava tih radnika koji su zadrzani na formalnim listama zaposlenih, ali kojima se nisu isplacivale plate i za koje se nisu placali doprinosi, kao rezultat ratnog haosa. Mnoge od privreda u tranziciji suocavaju se sa slicnim problemima, ali oni su u Bosni i Hercegovini dodatno pogorsani uticajem rata. III. TEKUCI DEMOGRAFSKI POKAZATELJI I FINANSIJSKI REZULTATI PENZIJSKIH SISTEMA 12. Tabela 1 sazeto predstavlja demografske pokazatelje postojecih penzijskih sistema Bosne i Hercegovine i finansijske rezultate dva sistema. Pokazatelji Federacija Republika Srpska Broj doprinosilaca (Ukupno) 465.998 294.044 Muskarci 290.405 173. 740 Zene 175.593 120.304 Broj korisnika 293.348 173.784 Starosne penzije 119.263 79.606 Muskarci 87.095 56.930 2ene 32.168 22.676 Invalidske penzije 65.128 32.313 Muskarci 44.589 22.317 Zene 20.539 9.996 Porodicne penzije 108.957 61.865 Muskarci 8.845 Zene 100.112 61.865 Koeficijent ovisnosti sistema 62,95% 59,10% Koeficijent ovisnosti starijeg stanovnistva 15,5% 15,5% Potrosnja (ukupno u milionima KM) 679 310 Starosne penzije (Zene) 95,0 43,4 Starosne penzije (Muskarci) 264,8 127,0 Porodicne penzije 203,7 86,7 Invalidske penzije (Zene) 33,9 15,5 Invalidske penzije (Muskarci) 81,4 37,2 Prosjecna obuhvacena plata (u hiljadama KM) 6.532 3.450 Prihodi (u milionima KM) 731 243 Suficit ili deficit 52 -66 Obuhvat (broj doprinosilaca i broj stanovnika 15,6% 9,9% BiH starosti od 15 do 64 godine) Obuhvat penzionera (broj penzionera/ broj 41,6% 25,2% stanovnika BiH starijih od 65 godina) Potrosnja na penzije izrazena kao % BDP-a 5,3% 2,4% Suficit ili deficit izrazen kao % BDP-a 0,4% -0,5% Tabela 1: Statisticki podaci za penzijske sisteme u Bosni i Hercegovini 11 13. Jedna od prvih stvari koju treba primijetiti u vezi sa tabelom je izrazena neujednacenost izmedu koeficijenta zavisnosti stanovnistva i koeficijenta zavisnosti u sistemu, pri cemu koeficijent zavisnosti stanovnistva predstavlja broj lica starijih od 65 godina u poredenju sa brojem Ijudi radne dobi, za koju se u tipicnom slucaju uzima starost od 15 do 64. godine.' Iako je koeficijent zavisnosti penzijskog sistema u zemljama OECD-a u najcesem slucaju dvaput visi od koeficijenta zavisnosti stanovnistva, u Bosni i Hercegovini je on oko cetiri puta visi od koeficijenta zavisnosti stanovnistva. U zemljama regiona ECA tipicni koeficijent ovisnosti sistema je tri puta visi od koeficijenta ovisnosti stanovnistva, jer se u tim zemljama pojedinci u tipicnom slucaju penzionisu prije nego sto navrse 65 godina, postoje relativno visoki nivoi prilicno mladih invalidskih penzionera i rast neformalizacije je rezultovao smanjenjem broja lica koja placaju doprinose. Oba sistema u Bosni i Hercegovini imaju cak i vise koeficijente zavisnosti sistema, sto je uglavnom posljedica velikog broja korisnika porodicnih penzija. Primijetite da je u oba entiteta broj porodicnih penzija gotovo jednak ili jednak broju starosnih penzija, te da je odnos 91% u slucaju Federacije i 77,5% u slucaju S. za razliku od toga, u zemljama kao sto je Slovacka, koje su takode zemlje u tranziciji, ali bez ratnih iskustava, broj korisnika porodicnih penzija iznosi samo 38% broja starosnih penzionera. Slicno tome, u Albaniji, koja je siromasnija, broj korisnika porodicnih penzija predstavlja samo 15% broja korisnika starosnih penzija. Srbija, koja dijeli ratna iskustva sa BiH, iko sa manjim stepenom borbi na svom teritoriju, ima odnos broja korisnika porodicnih penzija i broja korisnika starosnih penzija od 57%. 14. Stope obuhvata doprinosilaca su ekstremno niske, pri cemu samo 25,5% stanovnika dobi od 15 do 64 placa doprinose u penzijski sistem. Posto tu nazivnik predstavlja ukupni broj stanovnika Bosne i Hercegovine starosti od 15 do 64 godine, 25,5% se dobija zbrajanjem koeficijenata obuhvata u dva entiteta. Za razliku od toga, doprinosioci u fondu za zaposlena lica u Srbiji sami predstavljaju 30% stanovnika starosti of 15 do 64 godine, a dodatni broj doprinosilaca dolazi iz odvojenih fondova za poljoprivrednike i samozaposlene. U Albaniji, 39% stanovnistva radne dobi placa doprinose, a u Slovackoj placa 57% lica radne dobi. Imajuci u vidu niske stope obuhvata doprinosilaca, stope zavisnosti sistema izgledaju iznenadujuce niske. Medutim, stope obuhvata penzionera su takode prilicno niske, jer tek 2/3 pojedinaca starijih 65 godina ili starijih od 65 godina stvamo prima penzije iz penzijskog fonda entiteta, sto treba uporediti sa situacijom u mnogim zemljama regiona ECA u kojima gotovo sva starija lica primaju neki oblik penzije, a ponekad i vise od jednog oblika. 15. Finansijska situacija penzijskih fondova je relativno izbalansirana (ni suficit ni deficit) kao rezultat ogranicenja potrosnje u skladu sa ostvarenim prihodima. U slucaju RS, ogranicenja vezana za ostvarene prihode se ne primjenjuju jednako strogo kao u Federaciji, pri cemu se vise stavki, kao sto su penzije za vojna lica, beneficirane penzije i minimalne penzije, finansira iz budzeta. ' Svi brojevi koji se odnose na broj stanovnika u Bosni i Hercegovini moraju se tretirati kao procjene. Jog od predratnog perioda nije odrzan popis stanovnistva, tako da niko ne zna koliko u stvari ima stanovnika, a kamoli kakvaje njihova dobna struktura. IV. PARAMETRI PENZIJSKOG SISTEMA 16. Tabela 2 u nastavku teksta daje sazeti pregled osnovnih parametara penzijskih sistema u dva entiteta. Parametri su slicni, ali ne i identicni, posto su izvuceni iz zasebnih legislativnih procesa. Medutim, u dugorocnijem periodu, promovisanje mobilnosti radne snage izmedu dva entiteta moglo bi zahtijevati odredeni stepen harmonizacije politika izmedu njih. Penzijski Federacija RS parametri Dob za 65 M/Z sa najmanje 20 godina 65 M/60Z sa najmanje 20 godina penzionisanje penzijskog stala od 2003. godine; penzijskog staza od 2006. godine;2 Bilo koja starost sa 40 godina radnog Bilo koja starost sa 40M/35Z godina staza penzijskog staza Do 2008. godine, moguce penzionisanje sa 60M/55Z sa 35M,30Z godina penzijskog staza, ali uz kaznu od 1%M/0,5%Z za svaku godinu do 65 godina starosti; Stopa dospjeca 2,25% godisnje za prvih 20 godina; 2,25% godisnje za prvih 20 godina; (povecanja 1,5% godisnje za narednih 20 godina; 1,5% godisnje za narednih 20 godina; visine penzija 0 za vise od 40 godina 0 za vise od 40 godina za duzi staz) Penzijska Prosjecna neto plata zaradena u toku Neto plate zaradene od 1970. godine, osnovica prethodnih 40 godina (povecanje od iskljucujuci 1992. i 1993. godinu, prosjeka za 18 godina na prosjek za 40 revalorizovano na osnovu istorijskog godina izmedu 2006. i 2015. godine), prosjecnog rasta plata revalorizovano na osnovu istorijskog prosjecnog rasta plata Indeksacija Prema zakonu, u skladu s rastom U skladu sa rastom prosjecnih plata ali nakon prosjecnih plata, ali se ne implementira podlolno ogranikenju zasnovanom na penzionisanja tako, podlozno ograniWenju prihodima penzonisnja zasnovanom na prihodima Pravo na Doprinosi placani u toku 1/3 radnog staza Doprinosi placani u toku 1/3 radnog invalidsku od 20 godina starosti do trenutka nastanka staza od 20 godina starosti do trenutka enziju invaliditeta; nastanka invaliditeta; P Nema zahtjeva da ozljeda bude vezana za Nema zahtjeva da ozljeda bude vezana rad; za rad; Definise se kao nesposobnost obavljanja Definise se kao nesposobnost obavljanja prethodnog posla prethodnog posla 2lako zakon ukazuje na to da su odredbe o penzionisanjujednake za muskarce i lene, lene imaju opciju da se penzionisu sa 60 godina starosti uz 35 godina penzijskog staza i vecina to i radi. Formula za obracun davanja ke ista kao i za muskarce tako da lene koje se penzionisu ranije primaju niza davanja na osnovu cinjenice da su akumulirale manj godina staza, ali nema aktuarskog smanjenja za davanje ranije penzije. 13 Nivo 50% za do 20 godina penzijskog stala; 50% za do 20 godina penzijskog staza; invalidske 1,67% vise za dodatne godine, 1,25% vise za dodatne godine, penzije maksimalno 75% sto se dostize sa 35 maksimalno 75%; godina staza; Automatski maksimum bez obzira na Automatski maksimum bez obzira na godine ako je ozijeda vezana za rad godine ako je ozijeda vezana za rad Pravo na Sa 45 godina starosti, uz nesposobnost za Sa 45 godina starosti, uz nesposobnost porodicnu rad, ili zbog brige o djeci u sludaju za rad, ili zbog brige o djeci u sludaju .. udovice; udovice; penziju Sa 60 godina starosti, uz nesposobnost za Sa 55 godina starosti, uz nesposobnost rad, ili zbog brige o djeci u slu6aju za rad, ili zbog brige o djeci u slucaju udovca; udovca; Djeca miada od 15 godina i sve do 25 Djeca miada od 15 godina i sve do 26 godina ako studiraju ili do kraja zivota godina ako studiraju ili do kraja zivota ako su nesposobna za rad ako su nesposobna za rad Nivo porodicne 70% prava lica kojeje pladalo doprinose 70% prava lica kojeje placalo doprinose penzije ako pravo na penziju ima I lice; 80% ako ako pravo na penziju ima I lice; 80% se dijeli na 2 lica; 90% ako se dijeli na 3 ako se dijeli na 2 lica; 90% ako se dijeli lica; te 100% ako se dijeli na 4 ili vige na 3 lica; te 100% ako se dijeli na 4 ili lica vige lica Stope 24% bruto plate 24% neto plate doprinosa Tabela 2: Parametri penzijskih sistema za Bosnu i Hercegovinu 17. Stope doprinosa. Pocevsi od dna Tabele, stope doprinosa su postavljene na istom nivou, ali mjere se kao procenat bruto plate u slucaju Federacije i kao procenat neto plate u slucaju RS. U tipicnom slucaju, zemlje izrazavaju stope doprinosa kao procenat bruto plate. Uz pretpostavku da je bruto plata za oko jednu trecinu visa od neto plate. Stope doprinosa izrazene na osnovu neto plate mogu se konvertovati u stope izrazene kao procenat bruto plate da bi se poredile sa stopama doprinosa u drugim zemljama. Slika 1 pokazuje poredenje sa situacijom u zemijama OECD-a, ukazujuci da, iako stope doprinosa u sistemima Bosne i Hercegovine nisu vige od stopa u svim zemljama sa visokim nivoom dohotka, one jesu relativno visoke, ako se uzme u obzir da prosjecna stopa doprinosa u zemljama OECD-a iznosi 19% za penzije, sto je tek nesto iznad stope doprinosa u RS koja nakon prilagodavanja iznosi 18% bruto plate, a dosta ispod stope doprinosa u FBiH, koja iznosi 24%. Stavise, treba se napomenuti da, iako Bosna i Hercegovina ima oko 14% stanovnistva starijeg od 65 godina, tipicne zemlje OECD-a imaju u prosjeku 16% stanovnistva starijeg od 65 godina, gto zahtjeva vise nivoe doprinosa od stanovnistva radne dobi za izdrzavanje velikoj broja starijih lica. Stope doprinosa izrazene kao procenat bruto plate u BiH u poredenju sa zemijama OECD-a % bruto plate 35 -_ _ __ _ _ lsand SALPeI~anS'vedska r6kaAustrija FB Sa Svicarska Luksemburg Japan nska Nizozemsa Kortugal Slika 1: Poredenje stopa doprinosa u Bosni i Hercegovini sa stopama doprinosa u zemijama OECD 18. Kada se stope doprinosa u Bosni i Hercegovini porede sa stopama doprinosa u regionu ECA, poredenje je daleko povoljnije. Slika 2 pokazuje to poredenje, koje pokazuje da su stope u Bosni i Hercegovini na donjem dijelu intervala za region ECA. Stope doprinosa u zemljama u tranziciji su u tipicnom slucaju bile vise nego u zemljama OECD-a posto su preduzeca jednostavno prebacivala dio platnog fonda u agencije za socijalno osiguranje, pri cemu nisu morala da postuju ni ogranicenja nivoa plata vodenih trzistem ni razmatranja vezana za ostvarivanje dobiti. Tranzicija je dovela do ostrog pada stope zaposlenosti u formalnom sektoru u svim zemljama i, kao posljedica toga, prihodi od doprinosa su pali i zemlje u razvoju su morale da inicijalno povecaju stope doprinosa koje su se naplacivale od onih koji su nastavili da placaju doprinose kako bi nadoknadile izgubljene prihode. Te zemlje su pocele da smanjuju svoje stope doprinosa tek postepeno, sa povezivanjem nivoa stopa doprinosa sa rastucom nivoom neformalizacije. Stope doprinosa izrazene kao procenat bruto plata u BiH u poredenju sa drugim zemijama regiona ECA % bruto plate Kazahstan atvija S overafadansk. olSvijBoIjska Uzbekistar Hrvtska Lrbejd2an K Ergistan nija Turska lovacka Turkmenistan Rumunija Ukrajina Slika 2: Poredenje stopa doprinosa u Bosni i Hercegovini sa stopama doprinosa u ostalim zemijama regiona ECA 15 19. Starost za odlazak u penzju. Sto se tice starosti za odlazak u penziju, nove odredbe u sistemima Bosne i Hercegovine su relativno uskladene sa medunarodnim standardima i progresivne su u odnosu na region ECA. U tipicnom slucaju, najbolje medunarodne prakse preporucuju 65 godina i za muskarce i za zene. To su tekuce odredbe u Federaciji. RS jog uvijek zadrzava opcionu razliku od 5 godina izmedu muskaraca i zena, sto se ne moze opravdati iz ekonomske perspektive, imajuci u vidu da zene zive duze od muskaraca i ta odredba bi se potencijalno trebala eliminisati. U poredenju sa regionom ECA, kako pokazuje tabela 3, gradani BiH se brzo i definitivno krecu ka postizanju medunarodnih standarda i treba im se cestitati na tome. Medutim, treba se napomenuti da postoje mogucnosti da se pojedinci penzionisu prije propisane starosti za penzionisanje i da to mnogi i dalje rade. U RS, na primjer, na osnovu podataka koji su obezbjedeni za 2003. godinu, 36% muskaraca koji su dobili starosnu penziju po prvi put bilo je mlade od tadasnje dobi za penzionisanje, koja je iznosila 62 godine. Slicno tome, 32% novih korisnica starosne penzije bilo je mlade od dobi za penzionisanje, koja je tada za zene iznosila 57 godina. Ekvivalentne informacije za FBiH nisu bile dostupne, ali je za ocekivati da je prevremeno penzionisanje i tamo bilo jednako zastupljeno, a za ocekivati je da ce takvi modeli i dalje biti prisutni, imajuci u vidu da zakon omogucava penzionisanje sa 40 godina priznatog penzijskog staza, bez obzira na godine starosti. Razlicite profesije imaju pravo na beneficirani staz, odnosno priznavanje veceg broja godina sta2a od stvarnog broja, tako da ce ostvarivanje 40 godina priznatog staza prije minimalne starosti za penzionisanje biti za sirok spektar Ijudi moguce cak i u buducnosti. 20. Nivoi penzija. Slicno tome, osnovna struktura penzijskih davanja, sa 2,25% godisnje za prvih 20 godina staza u oba sistema, relativno je razumna. Ako se opet uzme kao pretpostavka da su bruto plate za trecinu vise od neto plata, osnovna stopa zamjene dohotka za 20 godina staza, izrazena kao procenat neto plata u zakonima u Bosni i Hercegovini, konvertuje se u oko 1,69% godisnje kao procenat bruto plate. Prosjek za OECD iznosi oko 1,5% tako da su se opet, u poredenju sa drugim zemljama regiona, oba sistema kretala u pozitivnom smjeru. Slika 3 pokazuje stope dospjeca u zemljama OECD- a u odnosu na iste stope u Bosni i Hercegovini. Starosi za penzionisanje za muskarce i 'zene u drugim zemijama regiona ECA Zemlja Starost za penzionisanje za muskarce Starost za penzionisanje za zene Albanija 65 60 Armenija 63 59.5 Azerbejdzan 62 57 Bjelorusija 60 55 Bugarska 62.5 57.5 Hrvatska 63 58 Cegka 61.5 56-60 Estonija 63 59 Gruzija 65 60 Madarska 62 60 Latvija 62 59.5 Litvaniia 62.5 60 Kazahstan 63 58 Kirgistan 62 57 Moldavija 62 57 Poljska 65 60 Rumunija 65 60 Rusija 60 55 Srbija 65 60 Slovacka 62 53-57 Slovenija 58 55 Turkmenistan 62 57 Turska 49 44 Ukrajina 60 55 Uzbekistan 60 55 Izvor: Social Security Programs Throughout the World (Programi socijalnog osigurania girom sviieta), online Tabela 3: Starost za penzionisanje u drugim zemijama regiona ECA 21. Medutim, postoje znatni problemi koji se ne odnose samo na osnovnu stopu zamjene dohotka. Stopa zamjene dohotka pada umjesto da se povecava za radnike koji rade duze od 20 godina, sto stvara demotivacione faktore za duzi rad. Taj pad je prilicno ostar u oba sistema u toku drugih 20 godina staza, posto stopa dospjeca pada sa 2,25% na 1,5%, sto predstavlja pad za jednu trecinu. Umjesto da podstice pojedince da rade duze, ovaj tip strukture penzijskih davanja podstice krace periode rada. Duzi rad, odnosno, duzi periodi placanja doprinosa, dodatno su demotivisani potpunim prekidom akumulacije visine davanja nakon navrsenja 40 godina staza u oba entitetska sistema. Imajuci u vidu da pojedinci mogu da pocnu da rade ve6 sa 20 godina i1i ranije, i muskarci i zene u FBiH i muskarci u RS imaju priliku da navrse cak 45 godina sta2a, a zene u RS imaju priliku da navrse 40 godina staza. U oba slucaja cak 5 godina i1i vise odlazi kao potpuno nenagradeno. Niko nece biti spreman da placa stope doprinosa koje su toliko visoke kao postojece stope u sistemima Bosne i Hercegovine ako za to ne dobija apsolutno nista. Jasno je da se struktura penzijskih davanja treba izjednaciti za sve godine staza, sa jednakim dospjecem visine penzije za sve godine staza ili sa rastucim procentom za vise godina staza. Stope dospjeca visine penzijskih davanja izrazene kao % bruto plate za godine staza u zemijama OECD-a 3 - 2.5 15 0.5 otgirnuk Spana Italja 8lovacka Svedsfa SAD Poljska VB Ivlta F uska Belgija island Madarska Fortug Flnska I Kore a Japan Nizozemska Ceska Svicarska Njemacka Kanada Slika 3: Stopa dospjeca visine penzijskih davanja u Bosni i Hercegovini u poredenju da zemljama OECD-a 17 22. Penzijska osnovica. Penzijska osnovica u oba entiteta predstavljace prosjek plata ostvarenih u toku najveceg dijela radnog staza, sto se revalorizira u odnosu na prosjecnu stopu rasta plata, sto predstavlja najbolju priznatu medunarodnu praksu. U slucaju Federacije, broj godina koji je ukljucen u obracun ogranicen je na najvise 40, iako se to uvodi postepeno, od 2005. do 2015. godine, sa prethodnog prosjeka od bilo kojih 15 uzastopnih godina radnog staza. U RS, period na osnovu kojeg se uzima prosjek ukljucuje sve godine od 1970. i one prethodne godine za koje su podaci o radnom stazu dostupni. 23. Indeksacija. Indeksacija (prilagodavanje visine davanja) nakon penzionisanja je komplikovana zbog ogranicenja potrosnje nivoom ostvarenih prihoda. U trenutku dodjeljivanja penzije, visina penzije se odreduje na osnovu godina sta2a i prosjecnih prihoda koji predstavljaju penzijsku osnovicu. To se definise kao osnovna penzija i ona se odrzava na fiksnom nivou u nominalnom iznosu. Svake godine se sabiraju osnovne penzije za svakog penzionera koji ima pravo na isplatu penzije. Ukupni ocekivani prihodi se onda dijele sumom osnovnih penzija i tako se dobija koeficijent. Ako je koeficijent veci od 1, svaki penzioner dobija porast u odnosu na svoju osnovnu penziju; ako je koeficijent manji od nule, svaki penzioner dobija manje od svoje osnovne penzije. Prema tome, jedna de facto indeksacija predstavlja posljedicu godisnjih promjena koeficijenta. Povecanje realnih plata garantuje da ce se penzije svake godine povecavati po stopi visoj od stope inflacije, sve dok stopa rasta broja penzionera ne prede stopu rasta broja doprinosilaca za vise od realne stope rasta plata. Najbolja priznata medunarodna praksa ukazuje da bi visina penzija poslije penzionisanja trebalo da se povecava samo u skladu sa stopom inflacije, sto dovodi do toga da su sistemi u Bosni i Hercegovini velikodusniji od onih koji slijede najbolje priznate prakse. Stavise, iako izgleda da su sistemi velikodusni, postoje problemi vezani za neravnopravnost koji su ugradeni u sistem. Na primjer, koeficijent na kraju 2005. godine u Federaciji iznosio je 1,15, sto ukazuje na to da bi svi penzioneri trebalo da prime 15% vise od svojih osnovnih penzija. Prema tome, lice koje se penzionisalo 2004. godine na osnovu nominalne plate iz 2004. godine dobija istih 15% povecanja u odnosu na osnovnu penziju kao i lice koje se penzionisalo 1990. godine na osnovu nominalne plate iz 1990. 15% vise od osnovne penzije moze biti nedovoljno za pokrivanje cak i samo kumulativne inflacije od 1990. godine, sto djelotvorno dovodi do toga da to lice dobija nizu realnu penziju od one na koju je inicijalno imalo pravo, dok se novim penzionerima daje indeksacija daleko velikodusnija cak i od indeksacije prema stopi rasta plata. 24. Stavise, dok zakoni u oba sistema ukazuju na to da penzije za vojna lica treba da se placaju iz budzeta, a ne iz prihoda od doprinosa, samo u RS bud2et zaista i obezbjeduje te resurse. Slicno tome, beneficirane penzije se u RS isplacuju iz budzeta, kao i povecani iznosi koji su neophodni za isplatu minimalnih penzija. Prema tome, od "prihoda" koji se koriste za obracun penzija u RS prilagodenih ostvarenim prihodima, 40% dolazi iz budzeta, a samo 60% predstavlja stvarne prihode od doprinosa. Cak i sa tim nivoom budzetske podrske, RS ostvaruje mali deficit. Imajudi u vidu politicku odluku o povecanju koeficijenta na 1, za ocekivati je da de RS i u buducnosti nastaviti da ostvaruje deficit. 25. Situacija u RS se dodatno komplikuje time sto organizacije penzionera tumace koeficijent na nivou manjem od 1 kao nesto sto ukazuje na akumuliranje neisplacenih zaostalih obaveza u penzijskom sistemu, obaveza za koje se trazi da se isplate penzionerima sada. Ogranicenja koja se odnose na ostvarene prihode, predvidena zakonima u oba sistema, eksplicitno iskljucuju nagomilavanje zaostalih obaveza. 26. Imajuci u vidu evoluciju penzijskih sistema u entitetima i imajuci u vidu da je koeficijent u oba penzijska fonda sada dosegao ili premasio nivo od 1, moglo bi bili adekvatno preci na eksplicitnu indeksaciju u skladu sa stopom inflacije, sa ciljem ogranicavanja troskova i obezbjedenja osiguranja davanja u skladu sa krtanjem troskova zivota. Indeksacija u skladu sa stopom inflacije nakon penzionisanja predstavlja medunarodnu normu i uobicajena je u vecini zemljama OECD-a. mnoge zemlje regiona, kao Srbija i Poljska, presle su na indeksaciju u skladu sa stopom inflacije nakon penzionisanja, a cak i formula kao ona koja se koristi u Hrvatskoj, koja vrsi indeksaciju 50% u skladu sa stopom inflacije i 50% u skladu sa nominalnom stopom rasta plata predstavljala bi bolji izbor u odnosu na tekuci sistem koji de facto predstavlja indeksaciju u skladu sa nominalnim rastom plata od 100% ili vise. 27. Invalidske penzije. Vise pitanja postavlja se u vezi sa invalidskim penzijama. Pored potencijalnog dvostrukog obuhvata koji se daje borcima koji mogu da traze davanja i iz programa boracke zastite i iz socijalnog osiguranja, invaliditet je u oba entiteta definisan kao nesposobnost obavljanja posljednjeg posla kojeg je pojedinac obavljao. U medunarodnim okvirima to predstavlja relativno velikodusnu definiciju invaliditeta. Invaliditet se cesto definise kao nesposobnost obavljanja bilo kojeg posla. Mnoge od susjednih zemalja su redefinisale invaliditet na ovaj nacin i uspjesno su smanjile broj novih slucajeva invaliditeta na manje od 40% ranijeg godisnjeg broja. Ono sto dodatno otezava to pitanje je cinjenica da je nivo invalidskih penzija velikodusniji od nivoa starosnih penzija. Pojedinac koji je navrgio 65 godina i ima samo 20 godina penzijskog sta2a bio bi u boljoj poziciji kada bi se proglasio za lice sa invaliditetom nego kada bi zahtijevao starosnu penziju, jer bi dobio stopu dospjeca od 2,5% pO godini staza, umjesto 2,25% koliko obezbjeduje sistem starosnih penzija. U stvari, ako neko ima samo 15 godina penzijskog staza (jednu trecinu perioda od 20 do 65 godina starosti), opet moze da zahtjeva penziju na nivou od 50% neto plate gto predstavlja cak i visu stopu dospjeca od 3,3% po godini penzijskog staza. lako simulacije predstavljene u narednoj sekciji uzimaju kao pretpostavku smanjenje prisutnosti invaliditeta medu stanovnistvom u oba entiteta, imaju6i u vidu uticaj rata, nije jasno da li ce motivacioni faktori koje obezbjeduje dizajn penzijskog sistema u stvari rezultovati smanjenjem broja slucajeva invaliditeta. 28. Porodicne penzije. Najbolje priznate medunarodne prakse ukazuju na to da penzije za udovice i udovce treba da se obezbjede onima koji nakon sto navrse starost neophodnu za penzionisanje nemaju pravo na penziju za svoj sopstveni rad koja bi imala vecu vrijednost i koji nisu ponovo stupili u brak. Djeca koja su redovni ucenici/studenti takode primaju penzije, u tipicnom slucaju dok ne navrse 18 i1i 21 godinu starosti. Praksa vezana za porodicne penzije u Bosni i Hercegovini donekle predstavlja mjesavinu razlicitih praksi. Udovice imaju pravo da primaju penziju daleko prije nego sto navrse starost za odlazak u penziju, sa 45 godina. Medutim, ako nisu navrsile 45 godina u vrijeme smrti svojeg supruga, nemaju pravo na penziju za udovice osim ako su lica sa 19 invaliditetom ili odgajaju djecu. U Federaciji su pravila neznatno fleksibilnija; ako je udovica navrsila 40 godina starosti u vrijeme smrti svog supruga, ona dobija pravo na penziju za udovice, ali mora da ceka dok ne napuni 45 godina da pocne da ju prima. Posto vecina zena odgaja djecu do 45 godina starosti, u osnovi sve udovice imaju pravo na primanje penzije za udovice, ali neke manje srecne zene koje mozda nisu imale djecu i koje su mozda izgubile supruga u ranoj dobi gube pravo na penziju za udovice u potpunosti. Mugkarci, sa druge strane, primaju penzije za udovce ako su navrsili 60 godina u Federaciji i 55 u RS. Kao i u slucaju penzije za udovice u Federaciji, udovci koji su pet godina mladi od konkretno navedene dobi dobijaju pravo na penziju, ali moraju cekati na njenu isplatu sve dok ne navrse konkretno navedenu starost. Opet, ako su lica sa invaliditetom ili odgajaju djecu, primace penziju bez obzira na starost sve dok su invaliditet ili djeca prisutni. Opet, neki muskarci su iskljuceni, dok drugi primaju penziju u relativno mladoj zivotnoj dobi. V. PROJEKCIJE ZA POSTOJECI SISTEM 29. Ova sekcija predstavlja rezultate penzijskih projekcija za dva penzijska sistema Bosne i Hercegovine. Projekcije su stvorene kroz koristenje modela PROST Svjetske banke koji se za pripremu projekcija za penzijske sisteme koristi u vise od 80 zemalja. Medutim, prije nastavka razmatranja, neophodno je ukazati na neophodnost opreznog pristupa projekcijama. Projekcije vezane za penzijske sisteme u velikoj mjeri zavise od projekcija vezanih za stanovnistvo. Ni u jednom od entiteta u Bosni i Hercegovini, niti na drzavnom nivou, popis stanovnistva nije izvrsen jog od prije rata. Projekcije koje su predstavljane u nastavku teksta koriste bazu podataka projekcija vezanih za stanovnistvo Svjetske banke za projekcije broja stanovnika Bosne i Hercegovine na drzavnom nivou u buducnosti. Poredenja sa podacima koje su pripremile statisticke agencije na entitetskom nivou ukazuju da su inicijalne projekcije broja stanovnika visoke. Medutim, u oba slucaja, informacije sa entitetskog nivoa su ciste procjene, imajuci u vidu nedostatak popisa stanovnistva i ratne stete, zrtve, migracije i opsti haos do kojeg je u meduvremenu doslo. Imajuci u vidu da svaki od entiteta koristi svoju sopstvenu metodologiju pri pravljenju tih procjena i cinjenicu da procjene koje su pripremljene nisu u dovoljnoj mjeri struktuirane da bi bile korisne za projekcije vezane za penzijske sisteme, rezultati koji su prikazani ovdje oslanjaju se na projekcije Svjetske banke za cijelu Bosnu i Hercegovinu, koje su struktuirane i proizvedene na konzistentan nacin. Svi koeficijenti, uk1jucujuci stope obuhvata doprinosilaca i penzionera, koje pokazuju nizak broj penzionera ili doprinosilaca izrazen kao procenat stanovnistva u odgovarajucim dobnim grupama, trebalo bi da se tretiraju sa oprezom, posto nazivnik, broj stanovnika u konkretnoj dobnoj grupi, mozda precijenjen, dok je brojnik stvaran broj. Sa fiskalne strane, tesko je odrediti da li su rezultati pristrasni, odnosno precijenjeni ili potcijenjeni, bez poznavanja razlika izmedu procjena broja stanovnika u odredenim dobnim i rodnim skupinama koje su koristene i stvarnih brojeva. 30. Na osnovu projekcija broja stanovnika, ocekuje se da ce stopa zavisnosti u starijem dobu, procenat stanovnistva starijeg od 65 godina podjeljena sa procentom stanovnistva starosti od 15 do 64 godine, rasti sa sadasnjeg nivoa od 17,6, kao i da ce svoj maksimum od 49 dosegnuti 2059. godine, a da de nakon toga neznatno opasti na 42,4 do kraja perioda simulacije, odnosno 2075. godine. Slika 4 pokazuje stope zavisnosti starijeg stanovnistva za cijeli period simulacije, od 2003. do 2075. godine. Promjene inicijalno nisu toliko sustinske posto je stopa rasta broja starijeg stanovnistva tek nesto visa od stope rasta stanovnistva radne dobi. U srednjorocnom periodu broj starijeg stanovnistva nastavlja da raste, dok se broj stanovnistva radne dobi smanjuje. Medutim, kako manje dobne grupe radno sposobnog stanovnistva ulaze z godine za penzionisanje, broj starijih lica takode pocinje da pada, sto dovodi do neznatnog pada koeficijenta. Ocekuje se da ce ocekivana duzina zivota u trenutku rodenja porasti sa 71 godine za muskarce i 77 godina 21 za zene na po6etku perioda na 80 godina za muskarce i 86 godina za zene u toku perioda simulacije. Detaljnije informacije mogu se na6i u tehnickom aneksu. Projicirane stope zavisnosti starijeg stanovnistva % starijih lica/% lica radne dobi 60.0 -- 50.0 - 40.0- 30.0- 20.0 .- 10.0 - 20032008201 TO 18202I202820330382043204205320520632062073 Godina Slika 4: Projicirane stope zavisnosti starijeg stanovnigtva u Bosni i Hercegovini, 2003-2075. 31. Medutim, stope ovisnosti sistema predstavljaju sasvim drugo pitanje. Kao sto pokazuju slike 5 i 6, stopa ovisnosti starijih lica u sistemu, definisana kao broj korisnika starosne penzije podjeljen sa brojem lica koja placaju doprinose, za Federaciju je 45% visa od stope zavisnosti starijeg stanovnistva. lako se stope zavisnosti stanovnistva obracunavaju na osnovu starosti od 65 godina - dobi za penzionisanje i za muskarce i za zene, izuzeci u odnosu na tu politiku ce biti dozvoljeni sve do 2008; godine. Kao rezultat toga, mnogi mladi pojedinci nastavljaju sa se penzionisu kao korisnici starosne penzije. Vremenom, stopa zavisnosti u sistemu pada do nivoa ispod stope zavisnosti stanovnistva, posto ce manji procenat starijih lica imati pravo na penzijska davanja zbog toga sto nece biti u mogucnosti da placaju doprinose u toku dovoljnog dijela svog radnog vijeka. U RS je situacija nesto gora, sa inicijalnim odstupanjem izmedu stope zavisnosti starijih lica u sistemu i stope zavisnosti starijeg stanovnistva od 54%. To ce se vremenom smanjiti, ali samo na 14%, posto se u RS zenama daje opcija da se penzionisu sa 60 godina starosti, umjesto sa 65 godina, cak i u dugorocnom periodu, dok su stope zavisnosti stanovnistva zasnovane na dobi od 65 godina i za zene i za muskarce. Kada se razmatraju ukupne stope zavisnosti sistema, definisane kao ukupni broj korisnika podjeljen sa ukupnim brojem lica koja placaju doprinose, situacija je mnogo gora. Stopa zavisnosti je u oba entiteta vise od tri puta visa od stope zavisnosti starijeg stanovnistva, a vremenom pada samo do nivoa koji je nesto vise od dvaput visi. Visoka ukupna stopa zavisnosti sistema odrazava veliki broj invalidskih i porodicnih penzija. Model uzima kao pretpostavku da de u dugorocnom periodu doci do pada broja korisnika invalidskih i porodicnih penzija, izrazenih kao procenat broja lica u odgovarajucim dobnim i rodnim skupinama, za pola, sto ce dovesti do smanjenja razlika izmedu stopama zavisnosti - medutim, imajuci u vidu motivacione faktore ukljucene u sistem invalidskih penzija, nije sasvim jasno da li ce do toga zaista i doci. Projicirana evolucija stopa zavisnosti u sistemu u FBiH 140.0 1Stopa zavisnosti 100.0 stanovnistva 80.0 - Stopa zavisnosti 60.0 - starijih lica u sistemu 40.0 Ukupna stopa 20.0 ,zavisnosti sistema 20001(01 0 205205206073 Slika 5: Stopa zavisnosti penzijskog sistema u FBiH Projicirana evolucija stopa zavisnosti u sistemu u RS 140.0 120.0 - Stopa zavisnosti 100.0 - stanovnistva 80.0 - Stopa zavisnosti 60.0 starijih lica u sistemu 40.0 Ukupna stopa 20.0 -zavisnosti sistema 200. 01201 0 Slika 6: Stopa zavisnosti penzijskog sistema u RS 32. Primijetite da de, cak i sa projiciranim smanjenjem broja korisnika invalidskih i porodicnih penzija, broj penzionera premasiti broja lica koja placaju doprinose za manje od 30 godina i da de ostati na tako visokom nivou u toku najveceg dijela perioda simulacije, sto ce otezati finansiranje penzijskog sistema na bazi medugeneracijske solidarnosti (PAYG). Penzijski sistemi na bazi medugeneracijske solidarnosti zasnovani su na principu da se doprinosi od lica koja sada rade koriste za placanje penzija licima koja su sada penzioneri. Ako postoji jednak broj penzionera i lica koja placaju doprinose, te ako lica koja placaju doprinose placaju doprinose po stopi od 24% plate, onda penzije u prosjeku ne mogu da premase nivo od 24% plate, bez stvaranja deficita. Korisnici starosnih penzija mogli bi da primaju vise od korisnika porodicnih penzija, tako da bi neki penzioneri mogli imati penzije vise od 24% plate, ali bi neki takode mogli imati i 23 penzije nize od 24% plate. Kada broj penzionera premasi broj lica koja placaju doprinose, prosjedne penzije ce biti jog i ni2e. 33. Druga odlika sistema koju vrijedi primijetiti je opadanje stope obuhvata penzionera. U ovom trenutku, kako pokazuje slika 7, 63% pojedinaca u Bosni i Hercegovini koji su stariji od 64 godina prima neki oblik penzije. Taj procenat ce porasti na 76% starijih lica do 2016. godine, ali ce nakon toga opasti na 53% u dugorocnijoj buducnosti. Dio tog pada predstavljace rezultata smanjenja broja korisnika porodicnih i invalidskih penzija koje je uzeto kao pretpostavka. Medutim, takode se kao pretpostavka uzima da ce ona lica koja ne primaju invalidske penzije nastaviti da placaju doprinose sve do dobi za penzionisanje i da ce onda primati starosne penzije. Cak i sa tim dodatkom na broj lica koja primaju starosne penzije, procenat starijih lica koja primaju starosne penzije u buducnosti ce opasti, posto mnogi radnici koji danas rade u neformalnom sektoru nece sakupiti dovoljan penzijski staz da bi u buducnosti dobili pravo na starosnu penziju. Projicirani procenat starijih lica koja de primati penzije u BiH, u periodu 2003-2075. godine 70.0%- 60.0%- * - Ukupno BiH 40.0%- FBIH 30.0%____ ____RS 20.0%- 10.0%: 0.0% ~ ~ '5'6T06M075 2000 10220272033?03i604205 X0720 ..... 075 Slika 7: Projicirana stopa obuhvata penzionera u Bosni i Hercegovini, 2003-2075. 34. Ako predemo sa demografskih odlika sistema na finansijske projekcije, model zahtijeva postavljanje pretpostavki vezanih za veliki broj kljucnih makroekonomskih varijabli, ukljucujuci realnu stopu rasta BDP-a, realnu stopu rasta plata, te stopu inflacije. Osnovne pretpostavke koje su koristene date su u Tabeli 4 u nastavku teksta i dodatno se razmatraju u tehnickom aneksu. Realne stope rasta plata su bazdarene tako da se odrzava udio radne snage u BDP-u, imajuci u vidu promjene kod ponude radne snage i stopa rasta BDP-a u pojedinacnim entitetima.4 3 Razdvojene projekcije po tipu penzionera i po rodu i za lica koja placaju doprinose po rodu mogu se naci u tehnickom aneksu. 4lako se mozda ocekivala dugorocna konvergencija stopa rasta plata u dva entiteta, problem koji se namece je znatna razlika izmedu raspodjele ponude radne snage u dva entiteta. Uz uslov da se dozvoli da se dobna struktura u svakom od entiteta mijenja iskljucivo zbog demografskih rezultata u tim razlicitim stopama rasta plata. Ako bi doIo do migracije izmedu entiteta, naravno da bi same plate konvergirale, sto bi dovelo do konacne konvergencije stopa rasta plata. Makroekonomski trendovi 2003 2004 2005 2020 2040 2050 2075 Realna stopa rasta BDP-a 4,0 5,7 5,3 5,3 5,0 5,0 5,0 Realna stopa rasta plata Federacija 5,0 4,0 3,4 4,5 6,0 6,0 4,0 R. Srpska 10,0 10,0 10,5 6,0 5,5 5,0 5,0 Stopa inflacije 1,4 0,8 2,5 3,5 3,0 3,0 3,0 Realna diskontna stopa 4,0 5,7 5,3 5,3 5,0 5,0 5,0 Tabela 4: Kljucne makroekonomske pretpostavke koje su korigtene u projekcijama 35. Stavise, kao pretpostavka se uzima da ce dva penzijska fonda zadrzati svoje tekuce politike vezane za koeficijent. Pretpostavlja se da ce Penzijski fond Federacije zadrzati stroga ogranicenja potrosnje na penzije zasnovana na nivou prihoda, bez budzetskih subvencija. So se tice Penzijskog fonda RS, kao pretpostavka se uzima da ce on zadrzati svoj koeficijent na nivou od jedan, dozvoljavajuci, u isto vrijeme, vladi da obezbjeduje budzetske transfere. Imajuci u vidu politizaciju ovog pitanja, malo je vjerovatno da ce biti dozvoljeno da koeficijent u RS padne na nivo ispod jedan, cak i ako ne bude dovoljno prihoda za isplatu penzija. Vec u ovoj godini potrosnja u toku svakog mjeseca premasuje prihode, sto rezultuje kasnjenjem isplate penzija iz mjeseca u mjesec. Vremenom ce doci do preskakanja cijelog mjeseca, sto ce zahtijevati ili budzetske transfere ili nagomilavanje zaostalih neisplacenih obaveza, sto je zakonom zabranjeno. Slike 8 i 9 pokazuju finansijske projekcije za te budzetske transfere. Kao sto se i ocekuje, u Federaciji se ne zahtjevaju nikakvi budzetski transferi, dok deficiti u RS dosezu svoj maksimum od 1,8% BDP-a 2044. godine. Primijetite da je nazivnik BDP za cijelu Bosnu i Hercegovinu. Ako RS zadrzi svoj sadasnji procenat BDP-a za cijelu Bosnu i Hercegovinu od jedne trecine, projekcije ukazuju na deficit od vise od 5% BDP-a RS, sto ce biti izuzetno tesko finansirati. Stavise, sam deficit ne daje cijelu sliku. Penzijski fond RS zahtjeva znatne transfere za penzijski fond za pokrivanje beneficiranih penzija i za razliku izmedu zaradenih penzija i minimalnih penzija. Ti transferi sada iznose 0,6% BDP-a, ali se ocekuje da ce pasti na nivo od 0,3% BDP-a u dugorocnom periodu, a ta ocekivanja su zasnovana na konsultacijama sa osobljem Penzijskog fonda RS i Ministarstva rada RS. Medutim, nije jasno da li de bud2etski transferi koji su potrebni za podrsku isplati minimalnih penzija zaista opasti, kao sto ce biti objasnjeno u nastavku teksta, sto ukazuje na to da bi se u dugorocnom periodu mogli vidjeti visi transferi i nizi deficiti. Medutim, u svakom slucaju, to su budzetski resursi koje ce Vlada trebati za obezbjedenje resursa za penzijski fond. Kombinacija te dvije stavke, kao sto pokazuje gomja linija na slici 9, predstavlja mjerilo budzetskih zahtjeva koji dolaze izvan penzijskog fonda, bez obzira na strukturu tih fondova i njihovu raspodjelu izmedu zakonom propisanih transfera i transfera za pokrivanje deficita. 25 Proicirani bilans prihoda i rashoda Penzijskog fonda u Federaciji % BDP-a 1.0% ------ --- ( 1 . ('200E201;218202:2028203203E204;204 05;25820620682073 (2.0%)- (3.0%)- (4.0%)- (5.0%)- (6.0%) - Slika 8: Projicirani bilans prihoda i rashoda Penzijskog fonda Federacije Projicirani bilans prihoda i rashoda penzijskog fonda u RS % BDP-a ( %2 k'" OlZ'07~'2420X031232042O52?05906''2'''7' (.5%) (1.0--- Deficit (1.0%) --- Deficit+Transferi (1.5%) (2.0%) (2.5%) - Slika 9: Projicirani bilans prihoda i rashoda Penzijskog fonda RS Medutim, fiskalni pritisak predstavlja samo dio price. Obezbjedeni nivo penzijskih davanja prikazan na slici 10 prica sasvim drugu pricu. Ocekuje se da de nivoi penzijskih davanja u oba entiteta opasti u odnosu na prosjecnu visinu plata zbog nedostatka formalnog mehanizma indeksacije, iako ne toliko ostro u slucaju RS. Nivoi davanja u odnosu na odgovarajuce prosjecne visine plata su danas slkni, iako su u RS bili znatno nizi u toku perioda kada je koeficijent bio nizi od jedan. U oba entiteta, visina penzijskih davanja opada u odnosu na visinu prosjecnih plata zbog toga sto davanja nisu indeksirana. Dok prosjecne plate nastavljaju da rastu. U Federaciji je to dodano otezano stopama rasta u koeficijentu koje su ispod stope rasta plata.5 Stavise, ocekuje se da ce koeficijent poceti da opada 2018. godine i da de stvarno pasti na nivo ispod 1 2039. godine, zbog starenja stanovnistva. Opadanje i negativne vrijednosti koeficijenta 5 Kada bi broj penzionera, broj lica koja placaju doprinose i dobna raspodjela lica koja placaju doprinose bili savrgeno konstantni kroz vrijeme, ocekivalo bi se da koeficijent talno odgovara rastu plata. Medutim, posto se sve tri varijable stalno mijenjaju, koeficijent de na pocetku perioda rasti u manjoj mjeri od stope rasta plata. rezultuju smanjenjem cak i nominalnog nivoa penzijskih davanja u odnosu na prosjecne visine plata. Vremenom, kako se broj penzionera smanjuje, koeficijent opet pocinje da raste, sto rezultuje povecanjem nivoa penzijskih davanja na kraju perioda. 36. U RS, gdje se uzima kao pretpostavka da ce koeficijent iznositi 1 u toku cijelog perioda, smanjenje nivoa penzijskih davanja predstavlja rezultat iskljucivo nedostatka indeksacije penzijskih davanja u situaciji u kojoj nominalne i realne plate rastu. Medutim, taj pad je umanjen politikama koje se odnose na minimalnu penziju u RS. lako to nije tako propisano zakonom, Skupstina je redovno povecavala minimalnu penziju tako da je njen rasta manje ili vise odgovarao stopi rasta plata. Sa pravne strane, Vlada je u obavezi da pokriva razliku izmedu minimalne penzije koja je obezbjedena i onoga sto su pojedinci u stvari zaradili kao penziju. Za razliku od toga, u Federaciji se minimalna penzija podvrgava jednakim pravilima vezanim za koeficijent kao i ostale penzije. Kao rezultat te politike, RS je u mogucnosti da zadrzi nivo penzija u odnosu na prosjecnu visinu plata kroz vrijeme, posto su minimalne penzije potpuno neindeksirane, sto dovodi do toga da vecina penzionera vremenom, dugorocno, dobija penzije koje teze minimumu. Vlada RS je uzela kao pretpostavku da ce trosak zakonom propisanih transfera vremenom opadati, sa padom troskova vezanih za vojne penzije i penzije drugih grupa kojima se penzije isplacuju iz sredstava Vlade, a ne iz sredstava penzijskog fonda. Medutim, malo je vjerovatno da ce ovaj drugi zakonom propisani transfer, transfer za minimalne penzije, vremenom opadati, ako se zadrzi tekuca praksa odrzavanja nivoa minimalne penzije u odnosu na visinu prosjecne plate. Prema tome, iako simulacije na slici 9 pokazuju smanjenje transfera u dugorocnom periodu, komponenta minimalne penzije bi trebalo da se znatno poveca, sto ukazuje da je malo vjerovatno da ce struktura neophodne budzetske podrske, odnosno njena raspodjela izmedu pokrivanja deficita i zakonom propisanih transfera, prikazana na slici 9, biti tacna, iako je ukupni iznos transfera reprezentativan. Stope penzijskih davanja u dva entiteta Bosne i Hercegovine u odnosu na odgovarajuce prosjecne plate Prosjecna starosna penzijalprosjecna plata 70.0% 60.0% 50.0% 40.0% Visina davanja u FBiH 30.0% - Visina davanja u RS 20.0% 10.0% 20G0 1(01 202`03 120i 2052205206073 Slika 10: Projicirana prosjecna davanja starosnih penzija u donosu na prosjecnu platu u dva entiteta Bosne i Hercegovine 37. lako simulacije uzimaju kao pretpostavku da se stope obuhvata lica koja placaju doprinose ne6e promijeniti, one takode uzimaju kao pretpostavku da ce duzina staza lica koja placaju doprinose ostati na sadasnjim nivoima, koji se krecu izmedu 34 i 40 godina 27 staza za vecinu penzionera. Te pretpostavke su relativno konzistentne sa opservacijom da se vecina lica koja placaju doprinose nalazi u javnom sektoru i da imaju stabilno formalno zaposlenje, dok ostatak stanovnistva radne dobi radi u neformalnom sektoru i ne placa doprinose. Medutim, motivacioni faktori koji su ugradeni u sistem ne podsticu tako duge periode placanja doprinosa. Imajuci u vidu promjene visine davanja u Federaciji, koje su ogranicene visinom prihoda, prilicno je teko obracunati interne stope povrata ulaganja za lica koja placaju doprinose. Posto je politika visokih stopa dospjeca pri obracunu visine plata za prvih 20 godina staza zajednicka za oba sistema, kao i politika nizih stopa za narednih 20 godina staza i potpuni nedostatak pove6anja visine penzija za dodatne godine staza iznad 40, motivacioni faktori za RS koji su prikazani u nastavku teksta odnose se na oba penzijska plana. Ono sto se lako vidi na slici 11 je da radnik sa 20 godina staza, covjek koji pocinje da placa doprinose sa 45 godina i penzionise se sa 65 godina, ima daleko vecu stopu povrat ulaganja doprinosa od covjeka koji pocinje da placa doprinose sa 25 godina i skupi punih 40 godina penzijskog sta2a, 7,3% u odnosu na 5,4%. Radnik koji pocne da placa doprinose sa 20 godina starosti i placa ih 45 godina sve dok ne navrsi 65 godina starosti ne prima nikakve dodatne koristi za dodatnih 5 godina placanja doprinosa i zaraduje intemu stopu povrata od samo 5,3% za doprinose placane u toku 45 godina. Zene u RS dobijaju bolje stope povrata od mugkaraca iz dva razloga, a samo jedan od njih se odnosi i na Federaciju. Uopste gledano, zene 2ive duze od muskaraca, sto povecava ukupni iznos davanja koja one primaju, a to ce biti tacno u oba entiteta. Uz to, u RS, zenama se daje opcija da se penzionisu 5 godina ranije, sto rezultuje stopom povrata koja je za vise od jedne trecine visa od stope povrata koja se daje muskarcima. Isti model se nastavlja, pri cemu zena koja pocinje da placa doprinose sa 40 godina starosti i penzionise se sa 60 godina starosti zaraduje intemu stopu povrata od 9,8%, dok 2ena koja pocinje da placa doprinose sa 20 godina starosti zaraduje internu stopu povrata od samo 7,2%. Uzima se kao pretpostavka da zene koje u RS najduze placaju doprinose pocinju da placaju doprinose sa 18 godina starosti, a zatim placaju doprinose samo 42 godine prije penzionisanja sa 60 godina, ali dodatne 2 nenadoknadene godine placanja doprinosa dovoljne su da smanje njihovu intemu stopu povrata na 7,1%. Te stope povrata na ulaganja predstavljaju realne stope povrata, iznad stope inflacije. Projicirane interne stope povrata za radnike sa razlicitim duzinama staza u RS Realne inteme stope povrata 12.0% r 10.0% -- . . I _ 8.0% -- _-. D 20 godina staza 6.0% . 40 godina staia 4.0% - -45 godina staia 2.0% - Muskarci 2ene Slika 11: Projicirane interne stope povrata za radnike sa razliitim duzinama staza koji pocinju da rade 2003. godine u RS 38. Motivacioni faktori koji su ugradeni u sistem, prema tome, ukazuju da su cak i neodrzivi rezultati koje pokazuju projekcije optimisticni. Kada bi ijudi reagovali na te motivacione faktore time sto bi placali doprinose samo u toku minimalnog perioda koji je neophodan da bi dobili pravo na penziju, dok bi u svakom vremenom trenutku samo sadasnji broj lica koja placaju doprinose, izrazen kao procenat stanovnistva radne dobi, nastavio da placa doprinose, fiskalna situacija bi se dramaticno pogorsala, kako bi doslo do dramaticnog povecanja proja korisnika.6 Nivoi penzijskih davanja koji bi bili isplacivani u buducnosti bili bi smanjeni, posto pojedinci primaju penzije zasnovane na 20 godina penzijskog sta2a, a ne na 35 i1i 40 godina, ali ne u tolikoj mjeri u kolikoj bi broj korisnika bio povecan, kao sto dokazuje povecanje kod intemih stopa povrata. A u RS, umjesto smanjivanja visine penzijskih davanja, cak i vise pojedinaca bi se naslo u situaciji da prima minimalne penzije, u praksi indeksirane u skladu sa rastom plata, sto bi nametnulo jog vise troskova Viadi. Kada bi dodatni demotivacioni faktori vezani za pravo na invalidske penzije i strukturu davanja bili ugradeni u projekcije, slika bi izgledala jog i gore. 39. Kao sazetak, problemi penzijskog sistema u Bosni i Hercegovini mogu se podijeliti u tri kategorije: (1) Parametri penzijskih sistema su razliciti u razlicitim entitetima, sto predstavlja otezavajuci faktor za mobilnost radne snage izmedu dva entiteta; (2) Parametri u oba entiteta su socijalno i fiskalno neodrzivi u svojem sadasnjem obliku, sto je rezultat i niskog buduceg nivoa penzijskih davanja i, u RS, potrebe za ogromnim transferima iz bud2eta; i (3) Motivacioni faktori ugradeni u dizajn penzijskih davanja i sisteme odredivanja prava na davanja promovisu krace periode pladanja doprinosa, posticuci rad na neformalnom trzistu rada, umjesto da ga demotivisu, sto ima ogromne implikacije po fiskalnu odrzivost. 6 Kada bi svako lice koje placa doprinose placalo doprinose samo 20 godina od potencijalnih 45 godina radnog vijeka, moglo bi se zamisliti da pojedinac u jednoj konkretnoj dobnoj grupi radi prvih 20 godina u toku perioda u kojem je radno sposoban, a drugi pojedinac radi u toku drugih 20 godina perioda u kojem je radno sposoban, a da treci pojedinac radi samo 5 godina. Prema tome, ista stopa obuhvata lica koja pladaju doprinose bi dovela do toga da nakon penzionisanja te dobne skupine imamo dva ili vige dodatnih penzionera. Sa druge strane, ako jedno lice placa doprinose u toku 45 godina, ista stopa obuhvata dovodi do povecanja broja penzionera samo za jednog nakon penzionisanja iste dobne skupine. 29 VI. PARAMETARSKE REFORME ZA HARMONIZACIJU PARAMETARA IZMEDU ENTITETA 40. U najgorem slucaju, neophodno je sprovesti barem parametarske reforme koje ce kao rezultat imati harmonizaciju penzijskih sistema u dva entiteta, sa ciljem dovodenja oba sistema blize bilansu i uskladenosti sa medunarodnim normama u slucajevima u kojim postoje odredene neujednacenosti. lako te reforme mozda nece biti dovoljne da sisteme dovedu u potpunosti u odrzivu ravnotezu, postoje potencijalne dodatne mjere koje bi mogle da se koriste nakon gto se postigne harmonizacija. 41. Tabela 5 predstavlja jedan primjer harmonizovane politike i sazeto predstavlja osnovne karakteristike koje bi se promijenile. Trebalo bi da se naglasi da to predstavlja samo jedan primjer i da Vlada moze da se odluci za razlicitu kombinaciju parametarskih promjena i perioda faznog uvodenja tih promjena. Projekcija predvida da se vecina promjena usvoji bez odlaganja, sa stupanjem na snagu od 2007. godine, sa izuzetkom promjene dobi za penzionisanje za zene u RS, za sto se predvida veoma kratak period faznog uvodenja. Ocekuje se da ce se broj korisnika invalidskih i porodicnih penzija smanjiti na 50% tekuceg nivoa u -toku 20 godina, umjesto u toku cijelog perioda simulacije, sto daje dovoljno vremena za nestajanje uticaja rata, a predvida neznatno agresivniji pristup kontroli potrosnje. Prediozene mjere Stope doprinosa 24% neto plate Dob za 65 i za muskarce i za zene do 2011. godine penzionisanje Stope dospjeca Pausalno 1,5% neto plate za godinu penzijskog staza, bez propisivanja maksimuma Indeksacija nakon Eliminacija ogranicenja potrosnje na penzije u odnosu na penzionisanja ostvarene prihode i usvajanje indeksacije penzijskih davanja u skladu sa stopom inflacije nakon penzionisanja Invalidske i Brze smanjenje broja korisnika invalidskih i porodicnih penzija, porodicne penzije sto bi dovelo do pada sadasnjeg broja za 50% do 2026. godine Tabela 5: Predlozena parametarska reforma, harmonizacija parametara izmedu entiteta 42. Slikael2 i 14 pokazuju uticaj reformi na finansijske projekcije za penzijske fondove i u Federaciji i u RS. Kao sto se jasno vidi iz slike 12, Penzijski fond Federacije ce odmah upasti u deficit, sto ce prije svega predstavljati rezultat smanjenja stope doprinosa za vise od 25% i eliminacije ogranicenja potrosnje na penzije u odnosu na ostvarene prihode. U odnosu na taj deficit treba da se primijete dvije stvari. Tehnicki, prema zakonu, vojne penzije ili razlika izmedu vojnih penzija i redovnih penzija, treba da se placaju iz budzeta. U ovom trenutku, vojne penzije se u tipicnom slucaju placaju od strane samog penzijskog fonda sa malo ili nimalo budzetskih transfera. Svakako se moze predstaviti argument da bi troskove vojnih penzija trebalo da snosi cijelo stanovnistvo, a ne samo Ijudi koji sada rade. Drugo, mali visak koji se pojavio u penzijskom fondu doveo je do ideja da bi dodatne grupe u Federaciji, kao sto su parlamentarci, trebalo da primaju dodatna davanja, koja bi ispla6ivao penzijski fond. Prelazak penzijskog fonda u deficit ce dovesti do toga da ce fiskalne implikacije svih takvih politicki zasnovanih poklona biti snaznije i transparentnije. Ta davanja se i u reformskom slucaju mogu povecati, ali tada ce postojati eksplicitni, transparentni troskovi za koje de gradani koji pla6aju poreze morati da se odluce. Medutim, ako bez obzira na ta razmatranja, budzet ne bude u mogucnosti da se dozvoli smanjivanje stope doprinosa bez odlaganja, to smanjivanje bi se moglo uvesti u fazama, kako bi se direktni uticaj na budzet sve na minimum. Projicirani finansijski bilans penzijskog fonda FBIH nakon % BDP-a parametarske reforme .5% ---- -- ( Xv )001!003 N020052050662073 (-. Polazni slucaj (1 0%) Reformski slucaj (1.5%)- (2.0%) (2. 5%) Slika 12: Projicirani bilans Penzijskog fonda FBiH nakon harmonizacije parametara Slika 13 prikazuje uticaj na same troskove, izra2ene kao procenat BDP-a u Federaciji. Inicijalno dolazi do pada troskova u odnosu na polazni slucaj zbog toga sto je koeficijent u polaznom slucaju na nivou visem od jedan i raste, sto pokazuje rast nivoa penzija iznad stope rasta inflacije. lako rast koeficijenta nije dovoljan da prati relativno visoke stope realnog rasta plata, on je vise nego dovoljan da prati relativno niske nivoe stope inflacije. Stavise, stope dospjeca za penzije padaju za 25%, iako one uticu samo na nove penzionere, a broj korisnika invalidski i porodicnih penzija opada brze nego u polaznom slucaju. Medutim, kako koeficijent pada ispod 1 u polaznom slucaju, nominalne penzije de opasti, sto dovodi do toga da de potrosnja na penzije u reformskom slucaju, koji ukljucuje automatsku indeksaciju prema stopi inflacije prirodno biti vise. Efekti indeksacije su dovoljno veliki da premase uticaj smanjenja stope dospje6a i smanjenja broja korisnika invalidskih i porodicnih penzija, ali na kraju perioda potrosnja na penzije de biti gotovo na istom nivou na kom bi bila u polaznom slucaju. 43. Penzijski fond RS bi, sa druge strane, zbog svog znatnog stepena oslanjanja na budzetsku podrsku vec u sadasnjem periodu, pokazao primjetno poboljsanje kod svojeg fiskalnog bilansa, kao sto pokazuje slika 14. To unapredenje predstavlja, prije svega, 31 rezultat smanjivanja stope dospjeca i prelaska na br2e smanjenje broja korisnika invalidskih i porodicnih penzija. Posto je razlika izmedu zakonom propisanih transfera i pokrivanja deficita donekle fluidna, imajuci u vidu vaznu ulogu minimalne penzije, linije u nastavku pokazuju ukupne zahteve koji se odnose na budzetsku podrsku u RS u reformskom i u polaznom slucaju. Potrosnja na penzije u FBIH % BDP-a 7.0% 6.0% 5.0% 4.0% ---Polazni slucaj 3.0% - --Reformski sluaj 2.0% 1.0% 20020 1 (0172024'20312038 20452052205 6E2073 Slika 13: Potrosnja na penzije u Penzijskom fondu FBiH, izrazena kao procenat BDP-a Projicirani zahtjevi za budietskom podrskom u Penzijskom fondu RS nakon parametarske reforme % BDP-a (1.0%)- - Polazni slucaj (1.5%)- - /Reformski slucaj (2.0%) (2.5%) - Slika 14: Projicirani zahtjevi za budzetskom podrskom u Penzijskom fondu RS kao rezultat harmonizacije parametara 44. U oba slucaja na kraju perioda i dalje de postojati znatni deficiti. Medutim, nakon zavrsetka harmonizacije, dob za penzionisanje bi se u dugorocnom periodu, nakon 2050. godine, mogla postepeno podizati u skladu sa povecanjem ocekivane duzine zivota, sto bi dovelo do eliminacije dugorocnih fiskalnih deficita u oba penzijska fonda. Ni u jednom od slucajeva projekcije ne uzimaju kao pretpostavku povecanje obuhvata lica koja pla6aju doprinose kroz povecanje formalizacije radne snage. Smanjenje stope doprinosa u FBiH moglo bi, u stvari, imati odredeni uticaj na smenjivanje neformalnosti. Nijedna od projekcija ne ukljucuje uticaje ujednacavanja stope dospjeca i eliminacije demotivacionih faktora za duzi radni staz ili promjene motivacionih faktora u sistemu invalidskih penzija. Svaka reakcija sa strane lica koja pla6aju doprinose na promjene kod motivacionih faktora moze samo poboljsati fiskalnu situaciju, tako da slike 12 i 14 predstavljaju scenarije najgoreg moguceg slucaja. Jedin pretpostavka vezana za invaliditet je da de efekti koje je donio rat biti eliminisani u toku narednih 20 godina. 45. Ostale oblasti koje bi mogle da dovedu do nize potrosnje u buducnosti ukljucujuci pregled odredbi za davanje beneficiranog staza, dodatnog broja priznatih godina staza u odnosu na stvari broj godina placanja doprinosa. U tipicnom slucaju sistemi u bivsoj Jugoslaviji bili su previse velikodusni pri priznavanju dodatnih godina staza. Mnoge od tih odredbi su zadrzane u entitetskim zakonima o penzijskom osiguranju i trebalo bi da se revidiraju, pri cemu bi se od onih koji dobijaju dodatne godine staza takode zahtijevalo da placaju vise da bi primali te pogodnosti. U vezi sa tim pitanjem, mnogi pojedinci u oba sistema i dalje ce se penzionisati prijevremeno u toku cijelog perioda simulacije, dijelom i zbog pogodnosti vezanih za priznavanje dodatnih godina staza. Ocekuje se da ce se u RS cak jedna tre6ina novih korisnika starosne penzije penzionisati prije normalne dobi za penzionisanje, a isto je tacno i za Federaciju. Stavise, definicija invaliditeta koja je usvojena u oba zakona, koja se odnosi na nemogucnost obavljanja posla kojeg je pojedinac obavljao u trenutku nastavka ozljede, prilicno je velikodusna prema medunarodnim standardima. Definicija koja se cesce koristi odnosi se na nemogucnost obavljanja bilo kojeg posla. Pregled korisnika invalidskih penzija u drugim zemljama bivse Jugoslavije pokazao je prilican stepen prevara i rezultovao je znatnim smanjenjem potrosnje. Isti tip pregleda mogao bi da donese ustede i u slucaju Bosne i Hercegovine. 46. Ako sada predemo na stranu penzijskih davanja, slika 15 prikazuje uticaj harmonizacije parametara na visinu davanja u Federaciji. Penzijska davanja su u pocetnom dijelu perioda niza nego u polaznom slucaju, posto je korist od rasta koeficijenta eliminisana. Medutim, u drugoj polovini perioda, kada koeficijent pocne da opada, reforma obezbjeduje bolju vrijednost za penzionere. Bez obzira na inicijalno niza davanja, cilj penzionera je da odrzi svoju kupovnu moc u toku perioda primanja penzije. Pravilo koeficijenta to nije obezbjedivalo, a posebno ne za starije penzionere. Prema tome, reforma obezbjeduje bolju zastitu za penzionere. Stavise, trebalo bi da se napomene da je stopa doprinosa koja je neophodna za generisanje tih penzijskih davanja za 25% niza, sto unapreduje i motivacione faktore za radnike. 33 Projicirane visine davanja u FBiH nakon predlozene reforme % prosjecne plate 60.0% 50.0% 40.0% 30.0% - - Polazni slucaj 2.%- Reforrnski slucaj 20.0% 10.0% - .0% 200,0201(20172024203120320452052205 !6E2073 Slika 15: Projicirane stope penzijskih davanja u FBiH nakon harmonizacije parametara 47. Na strani RS, penzijska davanja se definitivno smanjuju kao rezultat reforne, kao sto pokazuje slika 16, iz dva razloga. Najprije, dolazi do malog smanjenja stope dospjeca, sto utice na nove penzionere. Medutim, ono sto je vaznije je da se sada uzima kao pretpostavka da ce minimalna penzija biti indeksirana prema inflaciji, umjesto da je neformalno povezana sa stopom rasta plata, kako je ranije bio slucaj. Sa ekonomskog i socijalnog aspekta, minimalna penzija bi trebalo da predstavlja minimalni iznos koji je potreban penzioneru da prezivIjava, ili neki procenat tog iznosa. Ne postoji nikakav inherentni razlog zasto bi taj iznos trebalo da raste u skladu sa stopom rasta plata. Kako cijene rasti, taj iznos bi trebalo da raste kako bi omogucio penzionerima da nastave da za njega kupuju ono sto su kupovali prosle godine. Prema tome, indeksacija minimalne penzije prema stopi inflacije stiti penzionere bez uzrokovanja nepotrebnih troskova. Stavise, treba se napomenuti da su penzijska davanja u polaznom slucaju bila u potpunosti finansijski nedostizna i, prema tome, da je malo vjerovatno da bi se stvarno isplacivala. Projicirane stope penzijskih davanja u RS nakon predlozene reforme % prosjecne plate 70.0%- 60.0% 50.0% -- -- 40.0% _ Polazni slucaj 30.0%- Reformski slucaj 20.0% 10.0% .0% I ........... 200200901 202202203203204205205206206Q075 Slika 16: Projicirane stope penzijskih davanja u RS u slucaju harmonizacije parametara 48. Sa motivacione strane, slika 17 pokazuje motivacione faktore u novom, harmonizovanom penzijskom planu. Radnici koji izaberu da placaju doprinose samo 20 godina dobijaju znatno nize inteme stope povrata od radnika koji izaberu da placaju doprinose 40 ili 45 godina, 4,1% umjesto 5% ili vise. Zene i dalje dobijaju vise stope povrata od muskaraca, jednostavno zato sto zive duze, 5,7% u odnosu na 5% koliko dobijaju muski radnici sa stazom od 40 godina. Dodatno pitanje koje treba postaviti odnosi se na to sto je realna inteme stopa povrata koja je prikazana realna stopa povrata koja bi se implicitno placala na doprinose kada bi radnik deponovao svoje doprinose na racun u banci i kada bi se sa bankovnog racuna placala davanja ekvivalentna onome sto se placa u penzijskom sistemu. Normalna stopa povrata koju bi covjek mogao da ocekuje da rimi iznosi oko 4% u realnim iznosima. To ukazuje na cinjenicu da su penzijski planovi u Bosni i Hercegovini jog uvijek velikodusni u smislu onoga sto placaju i to bi se moglo potencijalno dodatno smanjiti. Projicirane interne stope povrata za radnike sa razlicitom duzinom staza u RS nakon reforme Realne interne stope povrata 7.0% - - 6.0% - 4. 0 3 20 godina staza 340% . 40 godina staza 2.0% = 45 godina staza 1.0% Muskarci Zene Slika 17: Projicirane interne stope povrata u slucaju harmonizacije parametara 35 VII. DUGOROCNIJI PRIJEDLOZI 49. lako harmonizacija parametara i priblizavanje medunarodnim normama predstavljaju vrijedne napore, te politike same za sebe nece razrijesiti problem koji se svodi na to da nesto manje od polovine starijih lica u buducnosti nece primati penzije. lako politike koje se zagovaraju ovdje imaju pozitivan uticaj na formalizaciju (prelazak radnika iz neformalnog u formalno trziste rada), a ne negativan, nije jasno da su one dovoljne da zaista povecaju stepen formalizacije, pa zbog toga povecanje formalizacije nije ukljuceno u projekcije koje su prikazane u sklopu prethodne sekcije. U tipicnom slucaju vise razlicitih faktora predstavlja prepreke za povecanje stepena formalizacije, uklucujuci regulaciju trzista rada, ostale poreze koji se naplacuju u formalnom sektoru, kao i vise drugih razlicitih zahtjeva vezanih za registraciju poslovanja. Osim ako te prepreke ne budu eliminisane zajedno sa smanjenjem stepena oporezivanja platnih fondova, do rastuceg trenda kod formalizacije vjerovatno nece doci. 50. Ako kao pretpostavku uzmemo da se stepen formalizacije u buducnosti mozda nece povecati, mnogi stariji gradani Bosne i Hercegovine u oba entiteta nece u buducnosti imati pravo na bilo kakav oblik penzije. U nedostatku dodatne reforme, prijedlozi vezani za harmonizaciju iz prethodnog dijela teksta ce ipak rezultovati kombinovanim troskovima za entitetske vlade Bosne i Hercegovine na nivou od vise od 2% BDP-a u dugorocnom periodu. Jedan prijedlog bio bi postepeno uvodenje izuzetno niske minimalne penzije na drzavnom nivou, koja bi obezbijedila odredeni stepen pomoci svim onima koji su starije dobi, uz dodatno smanjivanje penzija koje obezbjeduju penzijski fondovi. Detalji vezani za taj prijedlog mogu se naci u tabeli 6. svi parametri iz prijedloga vezanog za harmonizaciju ostali bi isti, osim onih koji su promijenjeni u tabeli 6. opet, ni taj prijedlog ne predstavlja jedino rjesenje, vec samo primjer sa ciljem ilustrovanja sta takav prijedlog moze da postigne. Socijalne penzije ne bi pocele da se isplacuju do 2025. godine, imajuci u vidu da ce se tek 2025.g odine poceti penzionisati radnici koji su proveli najve6i dio svojeg radnog vijeka u periodu nakon tranzicije. Ako to bude dozvolila fiskalna situacija, isplata socijalnih penzija mogla bi da otpocne ranije. Socijalne penzije postavljene su na nivo od 10% BDP-a per capita, sto je izuzetno mali iznos, ali bi se to isplacivalo svakom gradaninu Bosne i Hercegovine nakon sto navri 65 godina. Kada bi se to isplacivalo danas, te penzije bi iznosile negto vise od 30 Km mjesecno, sto jasno ne predstavlja prihod koji bi omogucio prezivljavanje starijeg lica. Medutim, iskustva drugih zemalja ukazuju da cak i mali dodatak na prihode starijih lica pomaze pri smanjivanju stepena siromastva medu starijima.7 Vladi se pruza sirok spektar opcija izmedu kojih treba da se odluci. Iznos socijalnih penzija mogao bi da se poveca povecanjem dobi u kojoj se daju socijalne penzije. Iznos socijalnih penzija takode bi se Palacios, Robert. Social Pensions (Sociialne penzije) radni dokument, 2006. godina mogao odredivati i povezivati sa inflacijom, umjesto sa rastom BDP-a, sto bi moglo da potencijalno dozvoli da inicijalni iznos bude visi, a da kasniji iznosi budu nizi. Na kraju, Vlada bi mogla da odluci da alocira vise resursa za socijalne penzije. 51. U smislu mijenjanja parametara penzija koje se finansiraju iz doprinosa, dob za penzionisanje se povecava na 68, ali u veoma dalekom periodu, koji ne6e poceti prije 2050. godine. Dob u kojoj bi starija lica imala pravo na socijalnu penziju bila bi pomjerena tako da odgovara dobi u kojoj lica dobijaju pravo na penziju koja se finansira iz doprinosa. Medutim, opet, svi ti parametri su izabrani prije svega za svrhe ilustracije i mogu se mijenjati. Parametri penzijskog sistema sa socijalnom penzijom i smanjenom penzijom koja se finansira iz doprinosa Socijalna Dostupna u dobi od 65 godina na nivou od 10% BDP per capita pocevsi penzija od 2025. godine Dob za Povecava se do 66 u toku perioda izmedu 2040. i 2050. godine, na 67 u penzionisanje toku perioda izmedu 2050. i 2060. godine, te na 68 godina u toku perioda izmedu 2060. i 2070. godine Nivo penzijskih Postepeno smanjivanje stope dospjeca sa 1,5% na 1% za godinu davanja penzijskog staza, sto bi se uvelo fazno u toku perioda od 20 godina Tabela 6: Parametri za smanjenu penziju koja se finansira iz doprinosa sa dodatom socijalnom penzijom 52. U ovoj ilustraciji, penzijski fond FBiH ulazi u suficit 2022. godine i taj suficit traje 18 godine prije pojave malog deficita, kao sto pokazuje slika 18. u idealnom slucaju, penzijski fond bi trebalo da izbjegava i suficit i deficit ali, kako demo vidjeti u nastavku teksta, fond RS generise mali suficit sa istim tim parametrima, a u interesu odrzavanja harmonizovanih parametara, fond FBiH bi mogao da generise mali deficit cak i u toku dugorocnog perioda. Projicirani bilansi Penzijskog fonda FBiH nakon predlozene % BDP-a dugorocne reforme .5% 21 '30 201 2203204305120520672075 (.5%) - Polazni slucaj (1.0%) - --- Harmonizovani parametr (1.5%) - , Dugorocna reforma (2.0%)- (2.5%) Slika 18: Projicirani bilans Penzijskog fonda FBiH nakon predIozene dugorocne reforme 37 53. Penzijski fond RS ulazi u suficit oko 2022. godine i ostaje iznad nule u toku preostalog dijela perioda simulacije, kao sto pokazuje slika 19. sve tri projekcije prikazane na Slici 19 ukljucuju zakonski propisane transfere. Ukljucujuci transfere, dugorocna reforma pokazuje ugrubo izbalansiranu sliku nakon narednih 20 godina. Projicirani bilansi Penzijskog fonda RS nakon predloiene dugorocne reforme % BDP-a .5% 1 11 - '' - '" 1 21 T 1201 O3!204O51205T062075 (.5%) --,- Polazni slucaj (1.0%)- --u-- Harmonizovani parametri (1.5%) - \ /Dugorocna reforma (2.0%){ (2.5%) Slika 19: Projicirani bilansi Penzijskog fonda RS nakon predlozene dugorocne reforme 54. Kombinovani bilansi penzijskih fondova prikazani su na slici 20, i sa i bez socijalnih penzija. Bez dodavanja socijalnih penzija, kombinovani sistemi ce imati izbalansiranu finansijsku poziciju, ukljucujuci zakonski propisane transfere u RS, sve do kraja perioda, sto ce obezbijediti fiskalni prostor za davanje socijalnih penzija. Zbir kombinovanih bilansa penzijskih fondova i cijene nove dodatne socijalne penzije podrazava troskove parametarske reforme koja samo dovodi do harmonizacije parametara. Vlada u najvecem dijelu prekida praksu subvencioniranja penzija koje se finansiraju iz doprinosa, omogucavajuci im da budu u najvecem dijelu samofinansirajuce uz istovremeno obezbjedivanje resursa iz opstih prihoda kojim se unapreduje situacija za mnoge starije osobe. Projicirani kombinovani bilansi penzijskih fondova nakon predlozene dugorocne reforme sa socijalnim penzijama % BDP-a 1.0% - - - - - - .5% - (O5%)M52O100512056-N7 - Polazni slucaj (1 0%) _ . _ Harmonizovani parametri (1.5 !-Dugorocna reforma (2.00:) - DR Ref + socijalna penzija (2.5 0/__ __ __ _ __ __ _ (3.0%) -- _ ; (3.5%) % -- - Slika 20: Projicirani bilansi penzijskih fondova iz oba penzijska fonda nakon predIozene dugorocne reforme sa i bez uvodenja socijalne penzije 55. Da 1i ce predlozena dugorocna reforma rezultovati drasticnim padom penzijskih davanja. Slike 21 i 22 pokazuju uticaj tih reformi na penzijska davanja koja se obezbjeduju starijim licima u oba penzijska fonda. Socijalna penzija ce biti obezbjedena ucesnicima u oba penzijska fonda, uz ono sto de dobijati iz sistema koji se finansira iz doprinosa. Slika 20 pokazuje da za Federaciju dugorocna reforma sa uvodenjem socijalnih penzija generige negto nize stope penzijskih davanja u odnosu na polazni slucaj i reformu koja podrazumijeva samo harmonizaciju parametara, ali znamo da slucaj sa harmonizacijom parametara zahtjeva znatan nivo subvencija od vlade i da zbog toga nije odrziv. U slucaju RS, penzije su manje vige iste i kod predlozene dugorocne reforme kao sto su kod prijedloga za harmonizaciju parametara, ali su prilicno nize nego kod polaznog slucaja. Medutim, posto je polazni slucaj bio fiskalno neodrziv, jasno je da ti visi nivoi penzijskih davanja ne bi bili zadrzani. Projicirane stope davanja u FBiH kod razlicitih reformskih opcija % prosjecne plate 60.0% 50.0% 40.0% - - - _Polazni slucaj 30.0% --Harmonizovani parametri 20 OYo Dugorocna reforma 00% DR Ref + socijalna penzija 10.0% .0% 2001011201 !027203204TO6566'0672075 Slika 21: Projicirana visina penzijskih davanja u FBiH nakon predIozene dugorocne reforme sa uvodenjem socijalne penzije 39 Projicirane stope davanja u RS kod razlicitih reformskih opcija % prosjecne plate 90.0% , -- -- 80.0% - 70.0% - P 60.0% -Polazni sluaj 50.0% '- -----Harmonizovani parametri 40.0% -Dugoroona reforma 20.0% -DR Ref + socijalna penzija 10.0% - 1.0% -. 200320 1201 T26l6203 'O"405'2'O''5'...6765 Slika 22: Projicirana visina penzijskih davanja u RS nakon predIoiene dugorocne reforme sa uvodenjem socijalne penzije 56. Koje su prednosti predlozene dugorocne reforme? Penzijska davanja su u Federaciji donekle niza, ali u RS ostaju na manje vise istom nivou. Odredena davanja se obezbjeduju svim starijim licima, uk1jucujuci i vecinu koja u postojecim sistemima ne bi primala nista. Slika 23 pokazuje povecanje procenta starijih lica koja bi primala neke penzije kao rezultat predlozene dugorocne reforme. Procenat starijih lica koja primaju bar neku penziju 120.0% - - 100.0% - 80.0% 60.0% -Polazni slucaj Dugorocna reforma 40.0% - 20.0% - 200301 t20 1720242031203820452052205S20662073 Godina Slika 23: Procenat starijih lica koja primaju bar neku penziju uz uvodenje socijalne penzije 57. Treba takode primijetiti da nikakav ekonomski uticaj nije ugraden u projekcije. U slucaju da unapredenje motivacionih faktora dovede do povecanja trajanja perioda u kojem radnici placaju doprinose, oba penzijska fonda ce vidjeti finansijska unapredenja kod svojih bilansa, koja de potencijalno stvoriti kapacitete za isplatu visih nivoa penzijskih davanja. Takode, nivo socijalne penzije je dovoljno nizak da bi na minimum sveo demotivacione faktore za placanje doprinosa u penzijske fondove. Ako pojedinci zele da imaju vise penzije, stvoren je prostor u njihovim sopstvenim primanjima koji moze da omoguci dodatnu stednju na dobrovoljnoj osnovi. 58. Na kraju, kao sto je pomenuto i u prethodnoj sekciji, inteme stope povrata su cak i nakon reforme sa ciljem harmonizacije parametara vise u odnosu na ono sto bi se za doprinose placalo na trzistu, gto ukazuje na umjereno visok stepen velikodusnosti u sistemima. Prelazak na dugorocnu reformu bi doveo do smanjenja internih stopa povrata na stope koje su uporedive sa medunarodnim nivoima. Slike 24 i 25 pokazuju uticaj predlozenih dugorocnih reformi na interne stope povrata. Primijetite da su u oba fonda inteme stope povrata manje ili vige ekvivalentne sa stopom od 4% koliko bi finansijski instrumenti donijeli za radnike sa punim radnim sta2om. Stavise, socijalna penzija nije ukljucena u obracun intemih stopa povrata; imajuci u vidu da sistem socijalnih penzija generise davanja bez dodatnih troskova, radnici sa punim radnim stazom bi, jasno, postigli ili premasiti medunarodne norme. Uz to, imajuci u vidu da se stepen velikodusnosti sistema sada primice onom sto finansijska trzista mogu da obezbijede, prelazak na penzije sa definisanom visinom doprinosa koje bi se obezbjedivale u privatnom sektoru u dugorocnijem periodu, ako bi se to smatralo korisnim, rezultovao bi fiskalnim tranzicionim trogkovima, ali ne i mjerljivim gubicima u davanjima. Prikazane razlike kod stopa povrata izmedu dva entiteta predstavljaju rezultat razlike kod stopa rasta plata, gdje se za RS projicira da ce iskusiti vise stope rasta plata, posto u njoj plate krecu sa ni2ih polaznih nivoa. Projicirane interne stope povrata za radnike sa razlicitom duiinom staza u FBiH nakon predlozene dugorocne reforme Realne interne stope povrata 5.0% - 4.0%- 3.0% - 20 godina staza * 40 godina sta2a 2.0% - *0 45 godina staza 1.0% - Muskarci Zene Slika 24: Projicirane interne stope povrata za lica koja placaju doprinose u FBiH nakon predlozene dugorocne reforme 41 Projicirane interne stope povrata za radnike sa razlicitom duzinom staza u RS nakon predlozene dugorocne reforme Realne interne stope povrata 5 .0 % -- ----- 4.0% - 3.0% - 20 godina stata 0% -- - -*40 godina stata 1 45 godina sta a 1.0% Muskarci Zene Slika 25: Projicirane interne stope povrata za lica koja pla6aju doprinose u RS nakon predlozene dugoroZne reforme 59. Prijedlozi vezani za prelazak na fondovski sistem, koji bi bio ukljucen u penzijski sistem kao integralni dio penzijskog sistema (drugi stub) ili kao dobrovoljni dodatak za postojeci penzijski plan (treci stub), moraju se pazljivo procijeniti. Uspjesna implementacija drugog stuba ukljucivala bi neophodnost da Vlada pokrije penzijske rashode koji se odnose na postojece penzionere i one koji ce uskoro postati penzioneri iz svojih resursa, dok bi svi prihodi od doprinosa koje placaju sadasnji radnici ili jedan njihov dio bili preusmjereni na pojedinacne penzijske racune privatnih penzijskih fondova. Prihodi od privatizacije predstavljaju izvor potencijalnih resursa za pokrivanje troskova te tranzicije, ali u tipicnom slucaju oni su na raspolaganju u toku perioda od 2-3 godine, dok period tranzicije za koji Vlada mora da pokrije penzije za penzionere i penzijska prava u tipicnom slucaju traje 20-40 godina, u zavisnosti od dizajna reforme. Druga oblast koja zahtjeva evaluaciju je stanje finansijskih trzista. Da li postoji dovoijan broj instrumenata finansijskog trzista, koji nude razuman povrat na ulaganja bez neprihvatljivog nivoa rizika, u koje se mogu investirati penzijski doprinosi? Da Ii su regulacija i supervizija na finansijskim trzistima na tom nivou da nesofisticirani investitori, kao sto su tipicni radnici, mogu da bezbjedno investiraju svoje zivotne ustedevine i ocekuju da de za 30 ili 40 godina na osnovu toga primati penzije na razumnom nivou? Da li postoji dovoljno stabilan makroekonomski okvir koji omogucuje da finansijska trzista uopste mogu da obezbjeduju dugorocne instrumente? Bez tih preduslova vezanih za finansijsko trziste i makroekonomski okvir, fondovski penzijski sistem nece obezbjedivati adekvatne penzije, sto de rezultovati implicitnim obavezama za Vladu koja nije spremna da dozvoli da njeni stariji gradani gladuju, alu koja vise nece imati pristupa resursima koji se obezbjeduju kroz doprinose radnika u javnom penzijskom sistemu. 60. U isto vrijeme, jasno je da ce javni penzijski sistem u buducnosti morati da isplacuje manje velikodusna davanja. Reforme koje dovode do jacanja strukture finansijskog trzista omogucice pojedincima da ustede dodatne resurse za sebe, kojim ce moci da uvecaju smanjenje penzije koje ce se isplacivati iz javnog sistema, ako to zele. Te reforme treba da ukljucuju unapredenja u cijelom spektru instrumenata finansijskog trzista, ukljucujuci finansiranje stambene izgradnje, posto posjedovanje stambenog prostora oslobada starija lica velikog dijela troskova. Marketing neregulisanih penzijskih proizvoda u toku perioda evolucije strukture finansijskog tr2ista cesto moze rezultovati znatnim gubicima za nepripremljene stedise, sto otezava Ijudima da se oslanjaju na takve proizvode za dio penzijske stednje u buducnosti. Vladi se u velikoj mjeri preporucuje da stvori zakonski i institucionalni okvir koji moze da osigura razvoj zdravog nebankarskog finansijskog sektora, ukljucujuci i trziste penzijskih proizvoda, umjesto da dozvoli pojavu i umnozavanje neregulisanih penzijskih planova. 61. Javni penzijski sistem de i dalje zahtijevati znatne resurse od Vlade u srednjorocnom periodu, bez obzira na konfiguraciju strukturne reforme koja konacno bude usvojena. Vlada se podstice da usmjeri energiju na reforme tog sistema koje onda mogu stvoriti fiskalni prostor za u vecoj mjeri sustinske reforme u buducnosti, uz paralelno stvaranje zakonske i institucionalne strukture u kojoj moze doci do razvoja finansijskih trzista. 43 VIII. ZAKLJUCCI 62. lako su u penzijskim sistemima. u Bosni i Hercegovini vec izvrsena ogromna unapredenja, sto ob entiteta stavlja daleko ispred mnogih drugih susjeda i privreda u tranziciji u smislu penzijske reforme, tekuci sistemi u svom sadasnjem obliku su u oba slucaja neodrzivi. Sistem Federacije je neodrziv zbog toga sto se projicira da ce u bududnosti isplacivati niska penzijska davanja u odnosu na visoke stope doprinosa koje ima. Sistem u RS je neodrziv zbog toga sto se sve vise i vise oslanja na budzetske subvencije, za koje se projicira da ce rasti i da ce ih postati nemoguce finansirati. 63. Oba sistema su usvojila donekle razlicite parametre, iako oba i dalje sadrze odredene problematicne odlike dizajna koje motivisu kraci penzijski staz i rast neformalnog sektora. Kao prvi korak, entitetski penzijski fondovi bi trebalo da rade na harmonizaciji svojih parametara i eliminaciji demotivacionih faktora za produ2enje perioda placanja doprinosa i rad u formalnom sektoru. 64. Medutim, u dugorocnom periodu, oba entiteta de se suociti sa politickim pritiscima starijeg stanovnistva, posto veliki procenat pojedinaca starije dobi nede imati pravo na penzije i podrsku Vlada. Prijedlog za dugorocniji period, dakle, smanjuje penzijske planove koji se finansiraju iz doprinosa, cime se eliminise neophodnost podrske Viade tim planovima. Vlada bi onda imala ulogu u obezbjedivanju socijalne penzije svim pojedincima iznad odredene zivotne dobi, cime bi se obezbijedila odredena pomoc onima koji nemaju penzije i povedanje penzija za one koji vec primaju nesto manje penzije iz penzijskih planova koji se finansiraju doprinosima. VIII.ANEKS 0 PODACIMA: ULAZNI PODACI, KLJUCNE PRETPOSTAVKE I METODOLOGIJA Ovaj prilog razmatra podatke koji su za analizu obezbijedili penzijski fondovi u Bosni i Hercegovini. On predstavlja ogranicenja vezana za podatke, pretpostavke, kao i metodologiju kojaje koristena za preliminarne projekcije sistema. Konflikt i neovisnost Bosne i Hercegovine doveli su do postojanja tri penzijska fonda, po jednog za svaku od tri etnicke grupacije, Hrvate, Bosnjake i Srbe. Medutim, fondovi Hrvata i Bosnjaka su spojeni u februaru 2002. godine, sto je dovelo do postojanja samo jednog fonda (fonda Federacije) cije sjediste je locirano u Mostaru8, dok Republika Srpska nastavlja da odrzava svoj zasebni penzijski fond sa sjedistem u Bjeljini. Ovaj prilog predstavlja podatke za analizu za ta dva fonda: fond federacije i fond Republike Srpske. Organizovan je u tri sekcije. Prva sekcija ukratko predstavlja pitanja vezana za dostupnost podataka, kao i ogranicenja podataka. Druga sekcija ukratko predstavlja metodologiju i pretpostavke (demografske, ekonomske i druge), a tre6a sekcija sazeto predstavlja preliminame projekcije vezane za demografske i finansijske odlike dva programa. Tabela 1 sazeto predstavlja osnovne penzijske pokazatelje oba sistema. 8 Hrvatski i bosnjacki fondovi i daije odrlavaju odvojene informatidke sisteme koji nikada nisu spojeni u jedinstvenu bazu podataka. Prema tome, iako je uprava penzijskih fondova Federacije objedinjena, fizicka infrastruktura nije. Podaci su primljeni iz oba informaticka sistema. VIII-45 Tabela 1. Osnovni penzijski pokazatelji za Bosnu i Hercegovinu, 2003. godina Pokazatelji Republika Srpska Federacija BDP (mil) = 12.791,25 Broj stanovnika = 3.828.395 Prosjecna plata = oko 5.000 KM1 uximaju6i oba sistema u obzir Broj stanovnika radne dobi (I 5-64) = 2.985.330 Radna snaga = 1.950.302 Dob za penzionisanje M 62, Z 57 M 60, Z 55 Prosjecna obuhvacena godisnja plata 4.455 6.584 Stope doprinosa od zaposlenih i poslodavaca: 24% 34% (kao % obuhvacene plate) Indeksacija nakon penzionisanja Adhoc (ovisi o Adhoc (ovisi o prihodima' prihodina) Broj doprinosilaca (ukupno) 294,044 465,998 M 173,740 290,406 Z 120,304 175,592 Broj korisnika (ukupno): 173,692 288,613 Starosne -penzije M 56,883 87,095 22,662 32,167 Invalidske penzije M 22,309 44,588 Z 9,993 20,539 Porodicne penzije (i za sirocad) JM 8,819 Z 61,845 95,405 Koeficijent zavisnosti sistema 59.()7% 61.93% Ukupni rashodi (ukupno u milionima KM) 312 805 Starosne penzije (z) 73.2 88.7 Starosne penzije (rr) 223.6 289.2 Porodicne penzije (z) 86.7 203.7 Invalidkse penzije (m 15.5 33.9 Invalidske penzije (t i) 37.2 81.4 Povecanje penzija -139.0 71.8 Administrativni troskovi 14.4 36.6 Ukupni prihodi (u milionima IM) 349 813 Tehi hiians .37.4 7.73 Obuhvat (broj doprinosilaca/ broj stan. 15-64 9.85% 15.61% Potrovnja na penzije kao % BDP-a 3.41% 6.30% Tekuci bilan 0.3% 0.1% VIII-46 SEKCIJA I. DOSTUPNOSTPODATAKA I OGRANICENJA Informacije koje je Svjetska banka primila o stanovnistvu variraju u odnosu na procjene koje su primijene od razlicitih statistickih agencija. Federaciia i Republika Srpska * Broj stanovnika RS (kraj 2003. godine), Izvor: Statisticki zavod RS, po starosti/polu * Broj stanovnika FBiH (kraj 2003. godine), Izvor: Statisticki zavod, po starosti/polu Ukupni broj stanovnika prema tim izvorima iznosi 1.463.465 u RS i 2.323.339 u FBiH. (Ukupni broj stanovnika u BH prema bazi podataka UN i Svjetske banke je visi, 4.010.000). Ti iznosi treba da se tretiraju veoma pazljivo. Velike migracije stanovnistva u toku ratova u Jugoslaviji u toku devedesetih godina proslog vijeka izazvale su velika demografska pomjeranja. Od 1991. godine nije izvrsen popis stanovnistva i ne planira se ni u bliskoj buducnosti zbog politickih neslaganja. Posto je popis stanovnistva jedini statisticki, inkluzivni i objektivni nacin za analiziranje demografskih pitanja, gotovo svi podaci iz perioda nakon rata jednostavno predstavljaju procjene. Vecina izvora, medutim, procjenjuje da je broj stanovnika oko 4 miliona (sto predstavlja smanjenje od 350.000 u donosu na 1991. godinu). Prema popisu iz 1991. godine, Bosna i Hercegovinaje imala 4.354.911 stanovnika. Tabele 2 i 3 u nastavku predstavljaju podatke koji su dostavljeni i osnovna ogranicenja za analizu penzijskih sistema. VIII-47 Tabela 2. Sazeti prikaz dostavljenih podataka Ime datoteke Sadrzaj Ogranicenja podataka FEDERACIJA (ukupno) Fbih data from pension fund.xls 0 Novi penzioneri (sve kategorije); 4.878. Nije dostupno: plate po starosti/polu, penzije po w Ukupno korisnici starosnih penzija 119.263; starosti/polu, te pol za nove penzionere; > Ukupno korisnici invalidskih penzija 65.128; > Ukupno korisnici porodicnih penzija 108.957; Korisnici porodicnih penzija su kategorizovani > Lica koia placaju doprinose 465.999 prema starosti/ polu preminulog osiguranika9. FEDERACIJA (uzorak-pojedina6na evidenca.) Sarajevo" > Ukupni broj penzionera (korisnika invalidskih, Uzorak pojedinacnih evidencija odnosi se samo na starosnih i porodicnih penzija). Obezbjedeno podatke iz 4 od 10 kantona (sto je u isto vrijeme > M0O.txt 12.771 pojedinacnih evidencija (10.650 za oko 30 posto svih osiguranika fonda Federacije). > M02.txt muskarce i 2.121 za zene); lakoje pomenuto da bi uzorak trebalo da bude > Mostar Akt.txt > Ukupni broj korisnika porodicnih penzija, i reprezentativan, primijeceno je vise razlika u djece. Obezbjedeno 5.119 pojedinacnih odredenim raspodjelama, u poredenju sa evidencija; podacima za ukupni broj penzionera i osiguranika > Lica koja placaju doprinose. Obezbjedeno 17.074.pojedinacnih evidencija. U slucaju lica koja placaju doprinose, sve > SAI.txt pojedinacne evidencije nisu ukljucivale > SA2.txt informacije o platama, sto znaci da uzorak koji je > SarajevoAkt.txt > Ukupni broj penzionera (korisnika invalidskih, koristen za raspodjelu plata po starosti / polu starosnih i porodicnih penzija). Obezbjedeno predstavlja cak i manje od 30 posto svih 74,065 pojedinacnih evidencija; osiguranika > Ukupni broj korisnika porodicnih penzija, i djece. Obezbjedeno 26.973 pojedinacnih Korisnici porodicnih penzija su kategorizovani evidencija; prema starosti/ polu preminulog osiguranika. > Lica koja placaju doprinose. Obezbjedeno Realna starost korisnika porodicnih penzija 114.861 pojedinacnih evidencija moralaje da bude procijenjena. 9 Podaci o starosti/polu za korisnike porodicnih penzija koristeni su nakon zamjene pola i uz pretpostavku da su zene 2 godine mlade nego sto bi bili njihovi preminuli supruznici ' Podaci iz Kantona Sarajevo uk1jucivali su tri datoteke (MOI, M02, i Mostar AKT) koje pripadaju Kantonu Mostar ali su nekad bile pokrivane iz fonda kojije imao sjediste u Sarajevu prije spajanja sistema. Data su nam uvjeravanja da nije bilo dvostrukog obracunavanja. VIII-48 Mostar > Ukupni broj korisnika porodicnih penzija. Samo informacije o starosti i polu su Obezbjedeno 5.795 pojedinacnih evidencija obezbjedene (ne i visine penzija) > 1/4Lanovi obitelji u HNZupaniji (618 za muskarce i 5.177 za zene); Korisnici porodicnih penzija su i ovdje > Plaae u HNZupaniji > Ukupni broj penzionera (korisnika invalidskih, kategorizovani prema starosti/ polu preminulog > Mirovine u NHZupniji starosnih i porodicnih penzija). Obezbjedeno osiguranika. Realna starost korisnika porodicnih 16.761 pojedinacnih evidencija; penzija moralaje da bude procijenjena. 0 Lica koja pla6aju doprinose. Obezbjedeno 18.659 pojedinacnih evidencija Kanton 2 0 Lica koja pla6aju doprinose. Obezbjedeno 520 Ono stoje neobicno za taj skup podatakaje stoje pojedinacnih evidencija; broj korisnika mnogo veci od broja lica koja > Salaries&contributions in 2003 in > Ukupni broj penzionera. Obezbjedeno 2.149 placaju doprinose. Kanton 2 pojedinacnih evidencija ( za korisnike > Current pensioners in 2003 in Kanton invalidskih, starosnih i porodicnih penzija); Korisnici porodicnih penzija su i ovdje 2 > Ukupni broj korisnika porodicnih penzija. kategorizovani prema starosti/ polu preminulog > Family pensioners in 2003 in Kanton Obezbjedeno 920 pojedinacnih evidencija osiguranika. Realna starost korisnika porodicnih 2 penzija moralaje da bude procijenjena. Kanton 5 > Lica koja placaju doprinose. Obezbjedeno 4.675 Korisnici porodicnih penzija su i ovdje pojedinacnih evidencija; kategorizovani prema starosti/ polu preminulog > Salaries&contributions in 2003 in > Ukupni broj penzionera. Obezbjedeno 4.581 osiguranika. Realna starost korisnika porodicnih Kanton 5 pojedinacnih evidencija; penzija moralaje da bude procijenjena. > Current pensioners in 2003 in Kanton > Ukupni broj korisnika porodicnih penzija. 5 Obezbjedeno 1.915 pojedinacnih evidencija > Family pensioners in 2003 in Kanton 5 REPUBLIKA SRPSKA (ukupno) Rs insured from Pio Broj lica koja pla6aju doprinose i prosjecna duzina staza Nije dostupno: plate po starosti/polu, po starosti/polu i dvije kategorije (plus ukupno): zaposleni i samozaposleni. Ukupni broj je 294.094 (173.740 muskaraca i 120,304 zena) Rs pensioner data Ukupni broj penzionera, 173.784. Ukljucujuci korisnike Nisu dostupne penzije po starosti/polu, kao i starosnih penzija (76.606 ukupno, 56.930 muskaraca i prosjecna duzina staza u vrijeme penzionisanja 22.676 zena); 61.865 korisnika porodicnih penzija 32.313 korisnika invalidskih penzija (22.317 muskaraca i 9996 zena). Raspodjela penzija za sve kategorije VIII-49 invalidskih i porodicnih penzija), 1995-2004. godine Listing osiguranika.txt Pojedinacne evidencije 208.174 lica koja placaju Ukupni broj lica koja pla6aju doprinose doprinose obezbjeden u prethodnom skupu podataka za R iznosio je 294.000, a ne 208.174 kao ovaj put Pregled broja korisnika porodicne pencije 2 Datoteka o penzionerima u RS ukljucuje samo broj lica (sto smo ve6 imali), ali ne ukljucuje isplate penzija. kor-vpl2_kor.xls Broj penzionera, pojedinacne evidencije (104.936), sa informacijama o starosti, polu, visini penzije i tipu penzije (1, invalidska ili 2, starosna). kor-vp3-kor.xls Ova datoteka sadrzi informacije o penzionerima, Nije odreden pol pojedinacne evidencije (62.679), sa informacijama o starosti, visini penzije, i sve se odnosi na porodicne penzije. FEDERACIJA i REPUBLIKA SRPSKA Rs and fbih population Broj stanovnika RS (kraj 2003. godine), Izvor: Statisticki zavod RS .. po starosti/polu Broj stanovnika FBiH po starosti/polu. Iz Statistickog zavoda, decembar 2003. godine VIII-50 Nakon prethodne tabele, koja pokazuje obezbjedene podatke, tabela 3 u nastavku teksta predstavlja podatke koji su potrebni za analizu penzijskih sistema, koji dio obezbjedenih podataka je koristen i na koji nacin, te koje pretpostavke su razmatrane u slucaju nedostupnosti podataka. Tabela 3. Dostupnost podataka Trazeni podaci Republika Srpska Federacija Ukupne isplate penzija Procijenjeno na osnovu Procijenjena prosjecna odvojeno za muskarce/zene, dostavljene tabele o invalidska penzija za korisnike invalidskih penzija korisnicima (starosnih, muskarce i zene iz uzorka, te porodicnih i invalidski pomnozena sa ukupnim penzija) po iznosu penzije brojem korisnika invalidskih penzija (Muskarci / Zene) Ukupno isplate penzija Procijenjeno na osnovu Procijenjena prosje6na korisnicima porodicnih dostavljene tabele o porodicna penzija iz uzorka, te penzija korisnicima (starosnih, pomnozena sa ukupnim porodicnih i invalidski brojem korisnika porodicnih penzija) po iznosu penzije penzija Raspodjela dohotka Obracunato na osnovu Procijenjeno na osnovu uzorka (raspodjela lica koja placaju obezbjedenih pojedinacnih svih plata (pojedinacnih doprinose po intervalima evidencija lica koja placaju evidencija iz 4 kantona) dohotka) doprinose Raspodjela penzija (raspodjela Da, obezbjedeno Da, obezbjedeno korisnika starosnih penzija po intervalima visine penzija) Prosjecne plate po starosti i Obracunato na osnovu Procijenjeno na osnovu uzorka polu obezbjedenih pojedinacnih lica koja placaju doprinose, evidencija lica koja placaju pojedinacnih evidencija iz 4 doprinose kantona Prosjecne starosne penzije po Da, obracunato iz ukupnog Procijenjeno iz uzorka starosti i polu broja pojedinacnih evidencija korisnika starosnih penzija, sa informacijama o starosti, pojedinacnih evidencija iz 4 polu i visini penzija kantona Prosjecne invalidske penzije Da, obracunato iz ukupnog Procijenjeno iz uzorka po starosti i polu broja pojedinacnih evidencija korisnika invalidskih penzija, sa informacijama o starosti, pojedinacnih evidencija iz 4 polu i visini penzija kantona Broj sadasnjih lica koja Da, obezbjedeno Da, obezbjedeno placaju doprinose po starosti i polu 51 Broj sadasnjih korisnika Da, obezbjedeno Da, obezbjedeno starosnih penzija po starosti i polu Broj sadasnjih korisnika Da, obezbjedeno Da, obezbjedeno invalidskih penzija po starosti i polu Broj sadasnjih korisnika Da, obezbjedeno Da, obezbjedeno porodicnih penzija (i djece) po starosti i polu Duzina staza u trenutku Ne, uzetaje pretpostavka daje Da, obezbjedeno (iako je ovo penzionisanja za nove isto kao i u sistemu Federacije obezbjedeno za sve korisnike, korisnike starosnih penzija po korisnici starosne penzije su starosti i polu procijenjeni na osnovu godine penzionisanja) Formula za obracun visine Za 20 godina staza, muskarci Stopa zamjene od 45% za 20 penzijskih davanja za nove dobijaju 45%, zene 55%. Za godina staza plus 2% za svaku korisnike starosnih penzija one koji se penzionisu 2000.g dodatnu godinu do godine, dodatne godine maksimuma od 85% 12 donose 1,9% za muskarce, 1,87% za zene; u 2001. godini, 1,8% i 1,73%; u 2002. godini, 1,7% i 1,6%; u 2003. godini, 1,6 i 1,46%; a u 2004. i svim kasnijim godinama, 1,5% i 1,33% za zene. Maksimumi se takode uvode u fazama, pri cemuje za 2004. i kasnije godine maksimum postavijen na 75% 1 Prosjecna stopa zamjene po Procijenjeno, i smatra se daje Procijenjeno, i smatra se daje starosti i polu za nove pausalno za sve dobi (nile za pausalno za sve dobi (nize za korisnike invalidskih penzija zene) zene) " Pravilo iz Federacije (fusnota 5) jednako se primjenjuje u RS, ali je njegova implementacija bila upadijivo razlicita. U RS se Ijudima dodjeljuju osnovne penzije zasnovane na njihovom stazu i nivoima dohotka, a te osnovne penzije se indeksiraju u skladu sa nominalnim rastom plata. Osnovne penzije plus akumulirane indeksacije se sabiraju da bi se dobila nominalna potrosnja na penzije. To se nakon toga dijeli dostupnim prihodima, ukljucujuci budzetske transfere, da se dobije koeficijent, koji se nakon toga primjenjuje na svaku osnovnu penziju plus akumuliranu indeksaciju. 12 Primjena koeficijenataje takode razmatrana. Taj koeficijent zahtjeva da prihodi od doprinosa budu manje vise jednaki potrosnji na penzije kroz njegovo koristenje - on se mnoli sa pojedinacnim osnovnim penzijama kako bi se ujednacili prihodi i doprinosi. Medutim, to pravilo se ne primjenjuje strogo, s ciljem izbjegavanja smanjivanja penzijskih davanja za penzionere iz mjeseca u mjesec pogto prihodi variraju, a mali suficitje akumuliran. 52 Podaci koristeni za analizu FEDERACIJA U slueaju Federacije, obezbjedeni podaci u uzoru izgledaju prilieno reprezentativno, osim u slueaju nekoliko varijacija koje su naglasene u narednim stavovima. Naredna tri pokazatelja: raspodjela plata po starosti i polu, raspodjela starosnih penzija po starosti i polu, i raspodjela invalidskih penzija po starosti i polu, dobijeni su iz podataka iz uzorka. Doprinosioci Ukupni broj lica koja plaeaju doprinose penzijskom fondu Federacije u 2003. godini (prema originalnim podacima koji su obezbjedeni) iznosio je 465.999. ti podaci nisu uk1jueivali raspodjelu plata po starosti i polu, pa je u konaenici ta raspodjela uzeta iz uzorka lica koja plaeaju doprinose (pojedinaenih evidencija) iz 4 razlieita kantona. Kao sto je navedeno u tabeli 2, podaci iz 4 kantona: Sarajevo, Mostar, Kanton 2, i Kanton 5 su obezbjedeni. Ukupni broj pojedinaenih evidencija lica koja plaeaju doprinose, ukljueujuei informacije o starosti, polu, platama i broju radnih sati, bio je: * 114.861 iz Sarajeva ( plus 17.074 iz Mostara ali jog uvijek u bazi podataka u Sarajevu); * 18.659 iz Mostara; * 520 iz Kantona 2; i * 4.675 iz Kantona 5 Taj uzorak je predstavljao ukupno oko 33 posto svih lica koja plaeaju doprinose u sistemu Federacije. Medutim, sve pojedinaene evidencije nisu ukljueivale informacije o platama pa je na kraju manje od 30 posto od ukupnog broja lica koja plaeaju doprinose u Federaciji strano moglo da se razmatra za takvu raspodjelu plata po starosti i polu. Kao sto pokazuje slika u nastavku teksta, raspodjela lica koja plaeaju doprinose po starosti i polu iz originalne tabele vrlo je sliena raspodjeli lica koja plaeaju doprinose iz uzorka (kao sto pokazuju slike iz nastavka teksta). To nam daje veei stepen sigumosti pri vjerovanju da je uzorak prilieno reprezentativan, pa se, posljedieno, raspodjela plata po starosti i polu (koja nije originalno obezbjedena) mole abstrahovati iz uzorka. I u podacima o ukupnom broju i u uzorku pojedinaenih evidencija, broj zena predstavlja 40 posto svih lica koja plaeaju doprinose. U podacima koji su obezbjedeni o ukupnom broju lica koja plaeaju doprinose, 50 posto je bilo mlade od 40 godina. Kada se razmatra uzorak, taj procenat je manji od 50 posto (u Sarajevu, na primjer, 46 posto lica koja plaeaju doprinose mlade je od 40 godina, a u Mostaru samo 42 posto). U kantonima 2 i 5 ljudi koji su mladi od 40 godina takode predstavljaju neznatno manje od 50 posto. To bi moglo da ukazuje na to da bi u ostalim kantonima broj mladih lica koja plaeaju doprinose mogao biti viSi. Medutim, ovaj uzorak bi ipak mogao biti prilieno reprezentativan (kao 53 sto ilustruju slike la i Ib, raspodjela po starosti i polu lica koja placaju doprinose je vrlo slicna). Slike la i lb. Raspodjela doprinosilaca prema starosti is polu Od ukupnog broja Iz uzorka 2.5% 2.6% 2 % S uKupn.g broW dOprn..il.Oa % Od UkupOg brolj d.plio..scII 2.C s% J,,,, ,,,,,,,2,,,,,,,, , < , OOA-.0% ................... 1.6% -1.6% 1,0%1.0% 2.% -0.6% % 0.0% 0.0% 16 601 2427 00 33 30 4 46 61 64 67 6 0 26 0 72 16 1 21 24 27 33 36 342 46 4 661 64 7 90 a 0 2 2 s.-051 Str-st U skladu sa informacijama koje su dostavljene o platama i doprinosima iz Sarajeva, Mostara, Kantona 2 i Kantona 5, Slika 2 u nastavku teksta daje ilustraciju raspodjele plata prema starosti i polu. Slika 2. Raspodjela plata po starosti i polu 14000 - Prosjo6na godilnja plata u KM 12000 -Za mulkarc 10000- 8000 6000 4000 Za itns 2000 0 16 19 22 22 6 26 31 34 37 40 43 46 49 62 686 58 61 64 67 70 Starost Penzioneri Korisnici starosnih penzija Ukupni broj korisnika starosne penzije u Penzijskom fondu Federacije u 2003. godini (prema originalnim podacima koji su dostavljeni) iznosio je 119.263. Ti podaci ukazuju da, iako su zene predstavljale 40 posto svih doprinosilaca, samo oko 27 posto korisnika starosnih penzija su zene. To bi moglo da ukazuje na povecanje broja zena na trzistu rada. Kao sto ilustruje Slika 3, raspodjela korisnika starosnih penzija po starosti i polu u odnosu na ukupni broj korisnika starosnih penzija je veoma slicna raspodjeli u odnosu na broj starosnih penzionera koji su ukljuceni u uzorak (starosni penzioneri iz Sarajeva, Mostara, Kantona 2 i Kantona 5). Medutim, u tom uzorku, procenat korisnika starosnih penzija koji su zene iznosi 35 posto (za razliku od 27 posto, gto je vec pomenuto), sto bi 54 moglo da ukazuje na zto da ti kantoni mozda imaju visi procenat zena na trzistu rada u poredenju sa ostalim kantonima u Federaciji. Kada se uzorak poredi sa ukupnim brojem, takode je zanimljivo primijetiti da je u ukupnom broju korisnika starosne penzije 30 posto mlade od 65 godina, dok je prema uzorku samo 24 posto mlade od 65 godina, sto bi moglo ukazivati na to da Slike 3a i 3b. Raspodjela korisnika starosne penzije prema starosti i polu Od ukupnog broja Iz uzorka % ukupng b,.01 kor-sn.ka .Srosnh p-norf %ukupoo k 103* st resnol p.nzIar.Zr 450% 60%6 .40%Migrl* sA MuOkarol 3; , o' F 6% /-~ e ,,, '- 4.0% 3.0% 0.6% 2.0% 1.0% 1.0% 0.6% 00% 0.0% 40 40 61 64 7 *0 60 66 66 72 76 78 81 U 87 0 93 35 4S a0 61 6 67 60 03 66 72 1 6 78 81 84 67 0C 53 S.-Is Sl.ro.l Slika 4. Raspodjela starosnih penzija po starosti i polu 6000 Godifnje prosje6no ponzije u KM 5000 Za muikarce 4000 3000 2000 1000 Za tons 0 45 48 61 64 67 60 63 66 69 72 76 78 81 84 87 90 93 Starost Raspodjela prosjecne penzije po starosti i polu je prilicno neuobicajena, jer je relativno ujednacena (iako su starosne penzije za muskarce relativno vise od starosnih penzija za zene). Korisnici invalidskih penzija Ukupni broj korisnika invalidskih penzija u Penzijskom fondu Federacije u 2003. godini (prema originalnim podacima koji su obezbjedeni) iznosio je 65.128. 55 Slike 5a i 5b. Raspodjela korisnika invalidskih penzija po starosti i polu Od ukupnog broja Iz uzorka 0.6% - 4 0% k ukupnog brW.J korlmnik. inv-.Ildlkh PD.0.Y. u kupnog bro.p k.r,-k i-.nv.;dfkM pn-q. ;0% : - *6% 0.0% MutbkrOl 2..5% 2.2%0% 1.0% - 1.0% -1.0% OA6% -0.0% 0 0 0.0%X 33 37 41 40 6a 67 61 S 9 73 71 81 i so ,, 93 o7 27 31 3 40 a" GO 2 14 *0 60 08 72 74 80 84 08 03 1sw,05t St-ro., U obje raspodjele (od ukupnog broja, te iz uzorka) procenat korisnika invalidskih penzija mladih od 65 godina starosti predstavlja 50 posto svih korisnika invalidskih penzija. Zene predstavljaju 31 posto svih korisnika invalidskih penzija prema ukupnom broju, a 29 posto prema uzorku. Slika 6. Raspodjela invalidskih penzija po starosti i polu Godi6nja prosje6na penzija u KM 4000 3600 Za mu6karce 3000 2600 2000 1600 1000Zatn 0 it 3eu 34 [ 37X -4 4 5 656 6 07 982588 Starost Prosjecna invalidska penzija po starosti i polu ilustrovana je na Slici 6. prema uzorku korisnika invalidskih penzija, prosjecna invalidska penzija ima relativno ujednacenu raspodjelu po starosti. Korisnici porodicnih penziia Podaci koji su obezbjedeni o korisnicima porodicnih penzija ne ukazuju na starost korisnika porodicne penzije (udovice/udovca), vec na starost preminulog osiguranika (supruznika). Kao pretpostavka se uzima da je starost korisnika porodicnih penzija (udovice/udovci) dvije godine manje od starosti preminulog supruznika (osim za najstarije, za koje je kao 56 pretpostavka uzeto da su 10 i1i 15 godina mladi13). Slika 7 pokazuje raspodjelu po starosti i polu za korisnike porodicnih penzija koja je uzeta kao pretpostavka u analizi fonda Federacije. I u uzorku korisnika porodicne penzije i kod ukupnog broja korisnika porodicne penzije pokazuje se da su vise od 90% korisnika porodicne penzije zene. Slika 7. Raspodjela korisnika porodicne penzije po starosti i polu 4.0% % ukupnog broja konsnika porodi6nih ponzija 3.6% 3.0% tons 2.6% 2.0% 1.5% 1.0% MuSkarci 0.5% 0.0% - . . . . . 21 26 29 33 37 41 46 49 53 67 61 66 69 73 77 81 86 89 93 97 Starost REPUBLIKA SRPSKA Doprinosioci Prema originalnim podacima koji su obezbjedeni za RS, ukupni broj doprinosilaca 2003. godine iznosio je 294.094 (173.740 muskaraca i 120.304 zene). Individualna evidencija koja je obezbjedena nekoliko mjeseci kasnije sadrzi podatke o ukupno 325.000 osiguranih lica, od cega su, medutim, informacije o platama postoje za samo 84.252 zene i 124.122 muskarca. Prema tome, raspodjela plata prema starosti i polu zasnovana je na tom ukupnom broju od 208.174 doprinosilaca. Kada se razmatraju raspodjele broja doprinosilaca po starosti i polu za oba skupa podataka (ukupno, i prema individualnoj evidenciji), one su veoma slicne, ako ne i potpuno jednake (kao sto pokazuje Slika 8 u nastavku teksta). Slike 8a i 8b. Raspodjela doprinosilaca po starosti i polu Od ukupnog broja Iz individualne evidencije 26% 2.6% % ukupno brS 4pr4l0k.W.. % ukupo. oro pprho.Il c 2.0% 2.0% 1.6% 1.8% 1.0% 1.0% 0.6% 0.6% 0.0% 0.0% 14 26 02 26 30 04 06 42 46 6o 6 U 62 66 70 74 17 20 2 2 26 0 02 *4 36 41 44 47 60 6 64 66 62 62 0 71 74 31 u uzorku korisnika porodidne penzije i ukupnom broju korisnika porodi6ne penzije, najstarija dob je 138. 57 Slika 9. Raspodjela plata po starosti i polu Godisnja prosjecna plata u KM 8000 7000 Za mugkarce 6000 6000 4000 3000 2000 Zs jtne 1000 0 . ........ 17 20 23 26 29 32 36 38 41 44 47 60 63 56 69 62 65 68 Starost Penzioneri Pojedinacna evidencija za penzionere nije obezbjedena za Republiku Srpsku. Medutim, ukupni broj penzionera po polu i starosti je obezbjeden i slike u nastavku teksta ilustruju te raspodjele. Raspodjela penzijskih isplata po starosti i polu penzionera nije dostupna i uzimamo kao pretpostavku da je raspodjela ujednacena. Slika 10. Raspodjela korisnika starosnih penzija po starosti i polu % korisnika starosnih penzija 6.0% 4.6% 4.0% Mulkarci 3.5% 3.0% 2.6% - on| 2.0% 1.6% 1.0% 0.6% 0.0% -. .. .. .. ... .. '. .." . .. 31 36 39 43 47 51 66 69 63 67 71 76 79 83 87 91 95 99 Starost 58 Slika 11. Raspodjela korisnika invalidskih penzija po starosti i polu 3.0% % korisnika invalidskih penzija 2.6% Muika,.! 2.0% Zone 1.6% 1.0% 0.6% 0.0% 16 21 26 31 36 41 46 61 66 61 66 71 76 81 86 91 96 Starost Raspodjela korisnika porodicnih penzija po polu (i udovica/sirocadi) nije dostupna. Sve porodicne penzije se razmatraju zajedno i rasporeduju se na nacin koji pokazuje Slika 12. Slika 12. Raspodjela korisnika porodicnih penzija (za udovce, udovice i sirocad) po starosti i polu % korisnika porodi6nih p.nzija 4.5% 4.0% 3.6% 3.0% lono 2.5% 2.0% 1.5% 1.0% 0.6% 0 .0 %.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. .. . 1 6 11 16 21 26 31 36 41 46 61 66 61 66 71 76 81 86 91 96 Starost 59 SEKCIJA II. METODOLOGIJA I PRETPOSTA VKE Instrumentarij za simulaciju opcija penzijske reforme (Pension Reform Option Simulation Toolkit, PROST -Verzija 12) predstavlja genericki model za projekcije koji se koristi na PC racunarima i koji je razvila Jedinica za socijalnu zastitu Svjetske banke. Taj model je koristen za analiziranje finansijske situacije penzijskih sistema u Bosni i Hercegovini. Program je kreiran sa ciljem simulacije ponasanja penzijskih planova i moze da ocijeni njihovu finansijsku odrzivost pod razlicitim skupovima pretpostavki u toku dugog vremenskog perioda. On omogucava modeliranje razlicitih opcija penzijske reforme - od ,,parametarskih" reformi penzijskih planova medugeneracijske solidarnosti sa definisanim nivoom davanja do sistemskih reformi, kao sto je uvodenje potpuno fondovskih planova sa definisanim nivoom doprinosa i planova sa nominalno definisanim nivoom doprinosa. Program moze da se adaptira u odnosu na giroki spektar okolnosti u pojedinim zemljama i moze da pravi simulacije za periode do 100 i vise godina. Kao i kod svakog modela za simulaciju, rezultat koristenja programa PROST u velikoj mjeri zavisi od prirode i kvaliteta podataka, kao i od skupa pretpostavki koje se koriste za simulaciju. Pogto je PROST koristen u vise od 80 zemalja svijeta za obezbjedivanje kvantitativnog inputa za diskusije o penzijskog politici, njegova metodologija se pokazala dovoljno stabilnom, a njegova fleksibilnost je omogucila lako adaptiranje prema konkretnim okolnostima u odresenoj zemlji. Za potrebe testiranja osjetljivosti i poredenja u sirokom spektru ekonomskih i politickih scenarija. Medutim, uviiek ie vazno imati na umu da proiekciie ove prirode ne bi trebalo da se navode u apsolutnim iznosima bez odgovaraju6ih referenci vezanih na pretpostavke na kojima se zasnivaju. Namiena odrednica odrzivosti koje su ovdie predstavljene je obezbiedenie poredenia relativne velicine efekata razlicitih miera penziiske politike u razlicitim scenarijima. Pocetak vremenskog horizonta simulacije bila je 2003. godina (polazna godina), godina za koju je nadena najkompletnija dokumentacija za sve varijable koje su potrebne za koristenje programa PROST. Zavrsna godina vremenskog horizonta simulacije bila je 2075. godina (zavrsna godina), jer se smatralo daje to period koji ima adekvatnu duzinu za demonstriranje svih trendova koji se pojavljuju kod penzijske potrosnje u vecini penzijskih planova. PROST u osnovi prati pojedine dobne/polne skupine kroz vrijeme i generise projekcije vezane za stanovnistvo koje se, u kombinaciji sa pretpostavkama vezanim za trziste rada, koriste za pravljenje prognoza buduceg broja lica koja placaju doprinose i korisnika penzija. One, sa svoje strane, generisu tokove prihoda i rashoda. Model nakon toga pravi projekcije fiskalnih bilansa. Opste pretpostavke vezane za demografske karakteristike zemlje14 Svi podaci i pretpostavke koje zahtjeva program PROST za projekcije koje se odnose na stanovnistvo obezbjedene su od strane jedinice za stanovnistvo Svjetske banke: inicijalni broj stanovnika po polu i starosti; kao i projekcije stopa plodnosti i stopa mortaliteta za konkretnu starost, te migracioni tokovi. Medutim, inicijalna raspodjela stanovnistva po starosti i polu, kao i inicijalne stope plodnosti dobijene su iz Statistickog biltena Bosne i Hercegovine za 2003. godinu. Stope mortaliteta: Stope mortaliteta za konkretne dobne skupine (za dobne skupine sa intervalom od pet godina), ukljucujuci projicirana unapredenja kod mortaliteta (u petogodisnjim intervalima), 14 Kao sto je pomenuto u prethodnoj sekciji, popis stanovnistva nije izvrsen od 1991. godine, pa se zato podaci o broju stanovnika moraju razmatrati sa oprezom. 60 za period od 2003. do 2075. godine obezbijedila je jedinica za stanovnistvo Svjetske banke. Te stope mortaliteta iskoristene su za obracun vjerovatnoce smrtnosti u dobnim skupinama (starosti od 0 do 85 godina) i za muskarce i za zene sa svaku godinu u toku perioda simulacije. Kao rezultat pretpostavki vezanih za mortalitet, prosjecna ocekivana duzina zivota u razlicitom civotnom dobu prikazanaje u tabeli 4 u nastavku teksta.'5 Tabela 4: Projekcija promjena ocekivane duzine zivota 2003. 2004. 2005. 2006. 2010. 2025. 2050. 2075. Muskarci Ocekivana duzina zivota Pri rodenju 70,9 71,0 71,2 71,3 71,9 73,7 76,7 80,1 Sa 20 godina 52,7 52,8 52,9 53,0 53,5 54,9 57,6 60,6 Sa 60 godina 17,2 17,2 17,3 17,4 17,7 18,8 20,9 23,3 Sa 65 godina 13,7 13,8 13,9 13,9 14,2 15,1 17,0 19,1 Zene Ocekivana dujina zivota Pri rodenju 76,8 77,1 77,4 77,7 78,9 81,3 83,7 86,1 Sa 20 godina 58,1 58,3 58,6 58,8 59,9 62,2 64,3 66,5 Sa 60 godina 20,8 21,0 21,2 21,4 22,3 24,1 25,8 27,6 Sa65 godina 16,8 17,0 17,2 17,4 18,1 19,8 21,3 23,0 Napomena: Prosjecni broj preostalih godina zivota koji se ocekuje u odredenim dobima. Izvor: Obracuni osobija Svjetske banke zasnovani na programu PROST. Piramide stanovnistva za Bosnu i Hercegovinu daju brz graficki sazeti pregled promjena kod demografskih karakteristika. 2003. godine je broj starijeg stanovnistva relativno nizak. Takode treba primijetiti dijelove piramide koji su ,,deblji" i ,,mrsaviji"i koji prikazuju periode kada se radalo vise i manje djece nego obicno. Do 2075. godine ocekujemo da ce 'piramida' biti manje kosa, sa daleko vise starijeg stanovnistva. Slika 13. Piramide stanovnistva za Bosnu i Hercegovinu 2003. godina 2075. godina MuSkao i9zee { 91 zene 761 76 611 61- 46j 46 31o 31 161 161 40 30 20 10 10 20 4 2 0 20 10 10 20 m 5 Tabele koje prikazuju mortalitet dostupne su na zahtjev. 61 Opsti ekonomski ulazni podaci i pretpostavke Makroekonomske pretpostavke: Ekonomski pokazatelji (stopa rasta BDP-a i stopa inflacije) koristeni za period 2003-2005. zasnovani su na podacima MMF-a i jedinice za ekonomske informacije i projekcije. Nakon konsultacija sa ekonomistima zaduzenim za Bosnu i Hercegovinu pri Svjetskoj banci, uzeto je kao pretpostavka da ce stopa rasta BDP-a iznositi 5,3 posto u toku narednih 15 godina, te da ce doci do manjeg pada 2021. godine, na 5 posto do 2030. godine i do kraja perioda simulacije, imajuci u vidu daje emljajos uvijek siromasna. Uzeto je kao pretpostavka da ce stopa inflacije u dugorocnom periodu iznosili 3 posto, alti je uzeto 2,5 posto za 2005. godinu, 5,5 posto za 2006. godinu i 2,5 posto za 2007. godinu. Pretpostavlja se da ce realna diskontna stopa biti na istom nivou kao i realna stopa rasta BDP-a. Prosjedne plate su u oba entiteta konstantno rasle u toku posljednjih nekoliko godina. U novijem periodu, prosjecne plate u RS su rasle brze nego u Federaciji, sto je dovelo do suzavanja razlike izmedu nivoa plata koja je postojala jog od kraja rata. Taj trend je nastavljen u toku prve polovine 2005. godine, posto je neto plata u federaciji porasla za 3,4 posto u toku perioda od januara do juna odnosu na isti period prosle godine (prema podacima EU, april 2006. godine), sto treba porediti sa 10,5 postotnim porastom u RS u toku istog perioda. U srednjorocnom i dugorocnom periodu se uzima kao pretpostavka da ce osigurani platni fond, predstavljen kao procenat BDP-a, biti na konstantnom nivou. Ti ekonomski parametri koristeni su u kombinaciji sa pretpostavkama koje se odnose na broj stanovnika i demografske odlike sistema (vidjeti sekciju I) kako bi se napravile projekcije buduce finansijske situacije penzijskih sistema (vidjeti sekciju III). Tabela 5 u nastavku teksta daje sazeti pregled kljucnih makroekonomskih pretpostavki koje su prihvacene. Tabela 5: KljuZne makroekonomske pretpostavke (u procentima godisnje) Makroekonomski trendovi 2003. 2004. 2005. 2020. 2040. 2050. 2075. Realna stopa rasta BDP-a 4,0 5,7 5,3 5,3 5,0 5,0 5,0 Realna stopa rasta plata Federacija 5,0 4,0 3,4 4,5 6,0 6,0 4,0 Republika Srpska 10,0 10,0 10,5 6,0 5,5 5,0 5,0 Stopa inflacije 1,4 0,8 2,5 3,5 3,0 3,0 3,0 Realna diskontna stopa 4,0 5,7 5,3 5,3 5,0 5,0 5,0 Izvor: Ulazna datoteka za PROST za Bosnu i Hercegovinu (Federacija i Republika Srpska.) LICA KOJA PLACAJU DOPRINOSE I KORISNICI u FEDERACIJI I REPUBLICI SRPSKOJ Broj lica koja placaju doprinose i korisnika u oba sistema, u Federaciji i u RS, izracunat je koristenjem metoda ,,stanja". Sa tim metodom, uzeto je kao pretpostavka da nede doci do prosirenja obuhvata. Procenat lica koja pladaju doprinose u svakoj dobnoj i polnoj skupini bide konstantan u toku cijelog perioda simulacije. Za svaku godinu, ukupni broj (stanje) lica koja placaju doprinose/korisnika izracunava se prvo, a zatim se priliv (broj novih lica koja placaju doprinose / korisnika) odreduje kao promjena ukupnog broja: Priliv(a,t,g) = stanje(a,t,g) - stanje(a-l,t-1,g) + odliv(a,t,g) Kako PROST prati broj godina staza koj i je ostvarila svaka dobna skupina, izracunati broj novih penzionera se nakon toga prilagodava tako da je ukupna duzina staza koju je ostvarila dobna 62 skupina jednak ukupnoj duzini sta2a za koju ce ta dobna skupina traziti penzije u vrijeme penzionisanja. lako je uzeto kao pretpostavka da nece doci do progirenja obuhvata, pretpostavlja se da ce se broj korisnika invalidske penzije i broj korisnika porodicne penzije postepeno smanjivati sve do kraja perioda simulacije'6 Pod tim pretpostavkama, u narednoj sekciji se predstavlja kretanje (projekcije) broja lica koja placaju doprinose i korisnika u toku perioda simulacije u oba sistema . FINANSIJSKO STANJE SISTEMA U FEDERACIJI I REPUBLICI SRPSKOJ Prihodi Sljedeci grafikon prikazuje sematski prikaz obracuna i izvora prihoda. Prihodi od doprinosa izracunati su na osnovu propisane stope doprinosa, prosjecnih zarada svake dobne skupine i broja lica koja placaju doprinose u svakoj dobnoj skupini. Program u Federaciji finansira se iz doprinosa po stopi od 24 posto bruto plate. Uzima se kao pretpostavka da je stopa naplate doprinosa 88 posto za oba fonda.'7 Slika 14: Obracunavanje prihoda Prihodi j Doprinosioci u dobnoj skupini x Prosjecna plata za starost x Stopa dopnnosa Potrosnja Nacin na koji program PROST obracunava penzijska davanja za ukupni broj penzionera za svaku godinu zasnovan je na penzijama iz prethodne godine, pravilima indeksacije i ulaznim davanjima za nove penzionere. Penzijska davanja za porodice takode se odreduju na osnovu davanja iz prosle godine, pravila o indeksaciji, te novih korisnika (ukupni broj davanja modelira se direktno kao stope zamjene - prosje6na penzija izra2ena kao procenat prosjecne plate). Projekcije koje se odnose na plate su veoma vazne i za prihodnu i za rashodnu stranu finansija sistema: one predstavljaju osnovicu za doprinose i za obracune visine penzija. Podaci o raspodjeli 16 U Federaciji je uzeto kao pretpostavka da de se broj korisnika invalidske penzije, izrazen kao procenat stanovnistva po starosti / polu postepeno smanjiti za 25 posto do kraja perioda simulacije, dok de se broj korisnika porodicnih penzija smanjiti za 75 posto. U RS je uzeto kao pretpostavka da su odgovarajuci procenti 50 posto i 25 posto, redom. Stope postivanja obaveza su u vecini zemaija u prosjeku iznosile oko 80 posto za grupe poslodavaca iz privatnog sektora. 63 prihoda sadasnjih lica koja placaju doprinose obezbjedeni su za dva razlicita programa. Prosjecna obuhvacena plata po starosti i polu ilustrovanaje u sekciji 1. Promjene kod prosjecne plate medu osiguranim stanovnistvom odredene su rastom produktivnosti rada, kao i promjenama u dobnoj raspodjeli plata i dobnoj strukturi ukupnog broja lica koja placaju doprinose. Uzima se kao pretpostavka da inicijalna dobna raspodjela plata lica koja placaju doprinose ostaje ista u toku cijelog perioda simulacije. Kako grupa lica koja placaju doprinose stari, ocekuje se da ce prosjecne plate rasti brze od produktivnosti rada zbog povecanja u odgovaraju6im profilima zarada. U slucaju Federacije, sistem ostvaruje mali suficit zahvaljuju6i odredbi Kancelarije visokog predstavnika medunarodne zajednice u BiH koja zahtjeva da prihodi od doprinosa budu manje ili vise jednaki potrosnji na penzije sto se ostvaruje koristenjem koeficijenta koji se mnozi sa pojedinacnim osnovnim penzijama kako bi se ujednacili prihodi i doprinosi. Medutim, to pravilo se ne primjenjuje striktno, s ciljem izbjegavanja da se penzijska davanja smanjuju iz mjeseca u mjesec u skladu sa varijacijama prihoda, a i zbog toga stoje akumuliran mali suficit. Koeficijenti koji su uzeti kao pretpostavka za period simulacije ujednacavaju prihode i doprinose svake godine u toku cijelog perioda simulacije. U skladu sa zakonom, ako penzijski resursi nisu jednaki penzijskim rashodima, koji uklju6uju administrativne troskove i penzije, penzije ce biti preracunate mnozenjem nivoa penzija za taj mjesec sa koeficijentom. Implementacija pravila OHR-a u Federaciji takode dovodi do nekih distorzivnih rezultata preraspodjele. Pojedinacne penzije se evidentiraju u iznosima u kojima su dodjeljene u vrijeme inicijalnog penzionisanja, bez ikakvog prilagodavanja u odnosu na inflaciju. Te osnovne penzije se sabiraju a prihodi se dijele sa zbirom tih osnovnih penzija da bi se odredio koeficijent. Koeficijent koji je odreden na taj nacin se zatim mnozi sa osnovnim penzijama kako bi se izracunale penzije koje se stvarno isplacuju. Na primjer, koeficijent sada iznosi 1,18. Prema tome, sve penzije se isplacuju na nivou od 118 posto vrijednosti osnovne penzije. Lice koje sada ima 90 godina i kojem je osnovna penzija dodjeljena prije 30 godina prima isto povecanje od 18 posto kao i lice kojemje osnovna penzija dodjeljena tek 2005. godine. U slucaju Republike Srpske, Ijudima se daju osnovne penzije na osnovu duzine njihovom penzijskog staza i njihovim nivoa dohotka, a zatim se te osnovne penzije indeksiraju u skladu sa nominalnim rastom plata. Osnovne penzije, plus akumulirane indeksacije se sabiraju da se dobije nominalna potrosnja na penzije. To se zatim dijeli sa dostupnim prihodima, ukljucuju6i budzetske transfere, kako bi se dobio koeficijent, koji se onda primjenjuje na svaku osnovnu penziju, plus akumuliranu indeksaciju. Kao rezultata toga, penzije u RS su ravnopravnije podijeljene nego u Federaciji, pri cemu najstariji penzioneri ne primaju znatno manje u odnosu na mlade penzionere. Koeficijenti su u RS mnogo nizi nego u Federaciji, oko 0,85 u 2003. godini, te porastom do 0,94 do novembra 2005. godine, sto je u velikoj mjeri izazvano politickim pritiscima da se dosegne 1. koeficijent je dosegao nivo I do januara 2006. godine i to je koeficijent koji se uzima kao pretpostavka u toku cijelog perioda simulacije. Za administrativne trogkove uzima se pretpostavka da iznose 4,5 post prihoda od doprinosa u toku cijelog perioda simulacije. Slika 15 u nastavku daje ilustraciju nacina na koji program PROST vrsi obracun potrosnje. 64 Slika 15: Obracunavanje potrogsnje 8 Potrotnja Starosne Invalidske Porodi Administra penzije penzije Mne Ostali tivni penzije rashodi trogkovi NoiUkupni broj Novi korisnici Ukupni broj UoIe penzioneri proslogodisnjih invalidskih proslogodisnjih sirocad Koeficijent Penzijska penzija x faktor penzija t penzija x faktor Stopa zamjene t faktor formula indeksacije Stopa zamjene indeksacije x prosjecna Starost / pol Factor Starost / pol plata e t8 Indeksacija penzija primjenjena je samo u slucaju sistema u RS. Koeficijenti koji su uzeti kao pretpostavke razliciti su za RS i za Federaciju u skladu sa objasnjenjem kojeje dato u tekstu. 65 SEKCIJA III. PRELIMINARNE PROJEKCIJE. DEMOGRAFSKE I FINANSIJSKE Demografske projekcije Imajuci u vidu pretpostavke koje su opisane u prethodnoj sekciji, tabela 6 u nastavku teksta predstavlja kretanje broja lica koja placaju doprinose i korisnika. Demografske odlike sistema (u oba programa) nepovoljne su za njihovu finansijsku situaciju. Pod pretpostavkom da nece doci do prosirenja obuhvata, tendencije u oba fonda su vrlo slicne. Obezbjedeni podaci u Federaciji pokazuju da sada postoji nesto manje od 2 lica koja pla6aju doprinose po jednom korisniku. Pod takvom pretpostavkom vezanom za to da obuhvat nece biti prosiren, do 2020. godine postoja6e samo jedno lice koje placa doprinose po jednom korisniku, a taj odnos ce se cak i pogorsati, jer ce biti vise korisnika nego lica koja placaju doprinose negdje do 2050. godine. Od te godine odnos ce se neznatno popraviti i bice vise od jednog lica koje placa doprinose po jednom korisniku sve do kraja perioda simulacije, ali u svakom slucaju nikad ne6e biti vise od 2 lica koja placaju doprinose po jednom korisniku. U RS je situacija vrlo slicna jer postoji manje od 2 lica koja placaju doprinose po jednom korisniku. Odnosi su nesto boiji nego u Federaciji, ali se, medutim, u dugorocnom periodu demografske karakteristike u sistemu Federacije popravljaju relativno brze. U RS ce od 2037. godine biti vise korisnika nego lica koja pla6aju doprinose i to ce biti slucaj gotovo do kraja perioda simulacije. Tabela 6: Kretanje broja doprinosilaca i korisnika (u hiljadama) FEDERACIJA 2003 2004 2005 2010 2020 2030 2040 2050 2075 Ukupni broi doprinosi aca 466.0 470.7 474.9 494.2 497.7 462.5 419.0 382.9 369.4 Muskarci 290.4 293.6 296.5 310.1 313.3 292.7 265.2 241.5 232.6 Zene 175.6 177.1 178.4 184.1 184.4 169.8 153.9 141.3 136.9 Starosne penzije 119.3 126.8 132.9 146.8 157.1 172.2 181.9 180.8 146.3 Muskarci 87.1 92.7 97.2 106.4 114.1 119.2 118.6 109.5 78.6 2ene 32.2 34.2 35.8 40.4 43.0 53.0 63.3 71.3 67.7 Invalidske penzije 65.1 68.8 71.7 82.8 95.5 99.3 101.9 97.1 69.5 Muskarci 44.6 47.1 49.1 56.2 64.3 66.4 68.7 66.1 47.9 2ene 20.5 21.7 22.6 26.6 31.2 32.9 33.2 31.1 21.6 Porodicne penzije 104. 2 109.1 114.0 137.5 166.2 168.0 176.2 171.7 121.1 Ukupni broj korisnika 288.6 304.6 318.6 367.1 418.7 439.4 459.81 449.7 336.9 Zavisnostsistema 61.904 64.70 67.104 74 30 84.10 95.0- 109.70 117.4' 91.20 REP. SRPSKA 2003 2004 2005 2010 2020 2030 20o 4 2050 2075 Ukupni broj doprnosdlac 294.0 297.5 301.2 313.6 314.1 292.9 265.8 240.9 232.5 MuSkarci 173.7 176.0 178.3 186.8 189 4 178.1 162.6 147.4 141.2 2ene 120.3 121.6 122.9 126.9 124.7 114.8 103.2 93 5 91.4 Stamsnepenzilje 79.5 85.4 88.2 101.5 120.1 131.2 140.3 140.5 112.8 MuSkan i 56.9 61 0 62.9 70.9 78.8 811 80.9 74.0 49.8 2ane 22.7 24.4 25.3 30.6 41.3 50.1 59.4 66.5 62.9 Invaidske penzile 32.3 34.7 37.0 45.1 54.5 57.6 60.8 59.4 44.1 MuSkarci 22.3 23.8 25.4 30.5 35.9 37.5 39.6 38.8 28.9 2ene 10.0 10.9 11.7 14.6 18.5 20.1 21.2 20.7 15.2 Porodine penziue 61.8 64.5 67.0 77.6 88.0 88.0 90.3 84.8 55.7 Ukupni bmj korisnika 173.7 184.6 192.3 224.2 262.5 276.7 291.4 284.7 212.5 Zavisnostaleteona 59.1% 62.0% 63.8% 71.5% 83.6%1 94.5% 109.6% 11 8.2 91.4%] 66 Proiekcije prihoda i rashoda U Federaciji, opasnost po penzijski sistem u njegovom sadasnjem obliku nije fiskalna, posto 6e mehanizam za samouravnotezavanje smanjivati penzije tako da se uspostavi odredeni stepen izbalansiranosti, vec socijalna. Ocekuje se da ce nivo penzija opasti sa sadasnjeg prosjecnog nivoa od 40 posto plate za sve tipove penzija (starosne, invalidske i porodicne) na tek 25% u toku narednih 30 godina, na osnovu preliminarnih rezultata koje prikazuje slika 17. U RS stope zamjene dohotka za sve korisnike iznose oko 56 posto neto plate. One su vise nego u Federaciji, dijelom i zbog, kao sto je vec pomenuto, nacina na koji se koeficijent koji je uveo OHR primjenjivao u RS. Takode, nazivnik (prosjecna plata) je u RS nizi. Rezultati su predstavljeni na slici 17'9. Preliminarni rezultati prikazani na slici 16 pokazuju brzo sirenje deficita u sistemu RS, ako se koeficijent zadrzi na 120. Slika 16. Tekuci bilans Penzijskog fonda RS 211ii... 111F ,..........i.......ii.......~i.......i.......6.........i......6 2 03 2011 2019 2027 2035 2043 2051 2059 2067 2075 2007 2015 2023 2031 2039 2047 2055 2063 2071 Kao %B P-a (.5%) (1.0%) (1 5%o) (2.0%) '9 Molimo da uzmete u obzir da se prosje6na plata odnosi na svaki entitet zasebno. 20 BDP se uvijek odnosi na bruto drustveni proizvod dr2ave Bosne i Hercegovine. 67 Slika 17. Stope zamjene dohotka za sve korisnike u oba penzijska fonda 60%- Kao % BDP-a 50%- Stope zamjene dohotka u Republici Srpskoj 40%- 30%- 20%- Stope zamjene u Federaciji 10%- 0 % . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . 2003 2011 2019 2027 2035 2043 2051 2059 2067 2075 2007 2015 2023 2031 2039 2047 2055 2063 2071 68 IBRD 33375R BOSNIA AND HERZEGOVINA O SELECTED TOWNS MAIN ROADS 6 NATIONAL CAPITAL RAILROADS MAIN RIVERS *------- DAYTON AGREEMENT LINES = - MUNICIPAL BOUNDARIES This mop wos produ.ed by the Map Design Unitof The Word Book. - - INTERNATIONAL BOUNDARIES The boun-daes, colors, denominaions ond any other mbnnoton Ahoaco on this mop do not imply, on the port of The World dBok Group, any judgment on the legal stas of any Inrty, or ony endorsement or oeptonce of such bou-doi-es -TI .o-eb -,-, r0 ,09r 65rigr1-*bsli ~~~~OATIA .- C 3m-! elsk M ost rc- I L]i , ) t ai A L l \lo Bo.' WgodS HRkREPUBLMA SRPSK,1A SaskMo~~ ......................................................................S'- CROATIA 7- EUUASPK -~TzaSRI Trcsvnik rONI AN J) Q RtPB- 'A'S*N R t To t \ iii v - - -TI I BONI AN TP---- JE /ALAI HERZEGOVINA3 \ 1~~~ ~~~ 6 1 EIr1I E1..A N2 Ta PoSgarkc IAALandI W6E 170E 18 E 19'E) JULY 2006 I I I I I I I i 4