E1639 Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Ministarstvo poljoprivrede, sumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i sumarstva Federacije Bosne i Hercegovine PROJEKAT POLJOPRIVREDNOG I RURALNOG RAZVOJA OKVIR OKOLINSKOG UPRAVLJANJA 07. maj 2007. Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja OPSTE INFORMACIJE Pripremio: Bosna-S Consulting Bosna-S Consulting Ul. Nova br. 26, 71000 Sarajevo Bosna i Hercegovina Telefon: +387 33 278 040 / 205 756 Fax: +387 33 200 074 E-mail: info@bosna-s.ba Web: www.bosna-s.ba Tim za izradu dokumenta mr Esma Kreso, dipl. okol. inz. Verner Huselji, dipl. inz. tehn. Fethi Silajdzi, dipl. inz mas. Maj 2007. 2 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja SADRZAJ SKRAENICE ..........................................................................................................................4 IZVRSNI PREGLED.................................................................................................................5 1 PROLOG.................................................................................................................................7 2 OPIS PROJEKTA...................................................................................................................7 3 PREGLED ZAKONSKIH PROPISA BiH ZA OKOLINSKU PROCJENU I DRUGIH RELEVANTNIH PROPISA....................................................................................................11 3.1 Administrativni okvir.....................................................................................................11 3.2 Zakonodavstvo za procjenu uticaja na okolis................................................................11 Federacija Bosne i Hercegovine BiH (FBiH)..................................................................11 Republika Srpska (RS).....................................................................................................12 3.3 Drugi relevantni propisi.................................................................................................12 4 PREGLED PRIMJENJIVIH ZAHTJEVA SVJETSKE BANKE.........................................20 5 SAZETI PREGLED RELEVANTNIH DIREKTIVA EU ...................................................23 6 PROCEDURE ZA OKOLINSKU TRIJAZU PODPROJEKATA RUR. RAZVOJA..........24 7 PLAN OKOLINSKOG UPRAVLJANJA............................................................................35 8 PREGLED INSTITUCIONALNIH ODGOVORNOSTI I POTREBNE IZGRADNJE KAPACITETA ........................................................................................................................40 9 JAVNE RASPRAVE I STAVLJANJE DOKUMENTA NA UVID JAVNOSTI................44 10 PRILOZI .............................................................................................................................46 PRILOG 1: LISTE UCESNIKA JAVNIH RASPRAVA....................................................47 PRILOG 2: PREGLED POLJOPRIVREDNIH AKTIVNOSTI KOJE UTICU NA RAZNE KOMPONENTE OKOLISA ...............................................................................................48 PRILOG 3: DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE.........................................................49 PRILOG 4: OKOLINSKE KLAUZULE ZA UGOVORE O IZVOENJU RADOVA.....53 PRILOG 5 - SMJERNICE ZA BIOSIGURNOST LABORATORIJA...............................55 PRILOG 6 - NAJBOLJE MEUNARODNE PRAKSE ZA ISTRAZ. LABORATORIJE57 PRILOG 7: PLAN OKOLINSKOG UPRAVLJANJA (FORMAT) ...................................64 Maj 2007. 3 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja SKRAENICE KM - konvertibilna marka BD - Brcko District BiH - Bosna i Hercegovina OOU - Okvir okolinskog upravljanja EMP - Environmental Management Plan (Plan okolinskog upravljanja) EuropGAP - Good Agriculture Practice (dobra evropska poljoprivredna praksa) HAACP - Hazard Analysis and Critical Control Points (analiza rizika i kriticnih kontrolnih tacaka) PUO - Procjena uticaja na okolis FBiH - Federacija Bosne i Hercegovine IPM - Integrated Pest Management (integralno upravljanje stetocinama) MVTEO - Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH MPSV - Ministarstvo poljoprivrede, sumarstva i vodoprivrede RS MPVS - Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i sumarstva FBiH MO - Ministarstvo/Ministarstva zaduzena za okolis (na raznim nivoima vlasti) OP - Operational Policy (operativna politika Svjetske banke) JKP - Jedinica za koordinaciju Projekta RS - Republika Srpska WB - The World Bank ­ Svjetska banka WTO - World Trade Organization ­ Svjetska trgovinska organizacija Maj 2007. 4 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja IZVRSNI PREGLED Vlada Bosne i Hercegovine (BiH) je zatrazila podrsku od Svjetske Banke za finansiranje Projekta poljoprivrednog i ruralnog razvoja (u nastavku Projekat), koji e pomoi Bosni i Hercegovini da ojaca kapacitet svojih institucija na drzavnom i entitetskom nivou kako bi pruzale efikasnije i efektivnije poljoprivredne usluge i programe podrske, kao i da napravi znacajan doprinos ubrzanju kvalificiranosti Bosne i Hercegovine pristupu podrsci koja se pruza kroz Instrument predpristupne pomoi Evropske Unije za ruralni razvoj. Odgovornost za implementaciju Projekta ima drzavno Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i sumarstva Federacije BiH i Ministarstvo poljoprivrede, sumarstva i vodoprivrede Republike Srpske. Predlozeni projekat e ukljucivati slijedee komponente: Komponenta A: Poljoprivredne informacije i izgradnja institucionalnih kapaciteta Komponenta B: Pojacan program podrske poljoprivrednom i ruralnom razvoju Komponenta C: Koordinacija, upravljanje i monitoring/praenje Projekta Pod Komponentom A, Projekat e podrzati ministarstva poljoprivrede na entitetskom nivou, kao i razlicite agencije na drzavnom nivou koje sluze oba entiteta u zadovoljavanju svojih mandata kao institucije za planiranje i koncipiranje politike. Kljucni cilj je harmonizacija raznih aktivnosti I funkcija na nivou oba entiteta kako bi se omoguila konsolidacija sistema na drzavnom nivou kako i kada se takve prilike ukazu. Ova komponenta e pruzati pomo kroz sljedee cetiri pod-komponente: (i) unaprijeenje informacionih sistema ruralnog i poljoprivrednog sektora; (ii) jacanje drzavnih veterinarskih, fito-sanitarnih i usluga vezanih za sigurnost hrane; (iii) jacanje kapaciteta poljoprivrednih inspektorata; (iv) jacanje poljoprivrednih strucnih sluzbi. Aktivnosti pod ovom komponentom, od kojih se ocekuje da imaju implikacije po okolis, ukljucuju rehabilitaciju/obnovu laboratorijskih prostorija i odlaganje laboratorijskog otpada. Jos jedna projektna aktivnost, koja bi mogla imati nekog uticaja na okolis, je jacanje poljoprivrednih strucnih sluzbi, ukoliko ojacane poljoprivredne strucne sluzbe promoviraju koristenje pesticida. Pod Komponentom B, Projekat e pruzati pomo kako bi se pozabavilo ogranicenjima trenutnih programa podrske poljoprivredi u dva entiteta kroz sljedee pod-komponente: (i) jacanje planiranja i koordinacije programa ruralnog razvoja, (ii) jacanje sistema isplate za pruzanje finansijskih podsticaja za poljoprivredni i ruralni razvoj; i (iii) poveanje grantova za ruralni razvoj za ciljane mjere za ruralni razvoj putem pruzanja inkrementalnih sredstava (u ukupnom iznosu od oko 3,1 miliona eura za svaki entitet). Mjere ruralnog razvoja i grantovi za ruralni razvoj e biti usmjeravani pomou Drzavne strategije za poljoprivredni i ruralni razvoj, koja se trenutno priprema uz tehnicku pomo Evropske Unije. Ovo e, zauzvrat, usmjeriti Planove ruralnog razvoja Federacije BiH i Republike Srpske, koji e uspostaviti odredbu za alociranje finansijske podrske poljoprivrednom i ruralnom razvoju. Korisnici grantova za ruralni razvoj ukljucuju zemljoradnike/farmere, agro-biznis i udruge registrirane u registar seoskih dobara ili registar klijenata svakog od entiteta, cije bi uspostavljanje bilo podrzano Projektom. Korisnici e biti odabrani u skladu sa procedurama i pravilima uspostavljenim u Operativnom prirucniku za ruralni razvoj svakog od entiteta. Operativni prirucnici ruralnog razvoja e biti pripremljeni za vrijeme prve godine implementacije Projekta i bit e predati Banki na odobrenje prije nego sto se implementiraju. Aktivnosti pod ovom komponentom, od kojih se ocekuje da e imati odreene implikacije po Maj 2007. 5 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja okolis, ukljucuju inkrementalna sredstva za grantove ruralnog razvoja. Iako jos nisu identificirane mjere ruralnog razvoja koje e Banka podrzavati, ocekuje se da e ih ciniti mjere koje podrzavaju unaprijeenja na nivou seoskog gospodarstva/farme do kojih e doi unutar granica seoskih gospodarstava. Kako bi se pozabavilo ekoloskim aspektima Projekta, pripremljen je Okvir za upravljanje okolisem (EMF). Okvir za upravljanje okolisem (EMF) identificira mjere ublazavanja kojim e se pozabaviti uticajima na okolis Komponente A i predlaze preporuke za identificiranje i obraanje paznje na potencijalne uticaje na okolis do kojih bi moglo doi kao rezultat moguih ulaganja, koja bi bila podrzana Grantovima za ruralni razvoj. Okvir upravljanja okolisem (EMF) takoer identificira institucionalne odgovornosti za implementaciju Okvira upravljanja okolisem (EMF) i predstavlja do sada poduzete aktivnosti objavljivanja. Maj 2007. 6 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja 1 PROLOG Ovaj dokument predstavlja Okvir upravljanja okolisem (EMF) za predlozeni Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine (Projekat). Okvir upravljanja okolisem (EMF) e se koristiti kao sredstvo kojim e se osigurati usklaenost aktivnosti Projekta sa odredbama legislative Bosne i Hercegovine o procjeni uticaja na okolis, kao i sa zahtjevima primjenjivih Operativnih politika o procjeni okolisa i upravljanju stetocinama Svjetske Banke kao sponzora, i nee imati znacajne negativne uticaje na lokalno stanovnistvo, prirodne resurse zemlje i okolis openito. 2 OPIS PROJEKTA Razvojni cilj Projekta je da pomogne Bosni i Hercegovini u ojacanju kapaciteta svojih institucija na drzavnom i entitetskom nivou kako bi pruzale efikasnije i efektivnije poljoprivredne usluge i programe podrske, kao i da pruzi znacajan doprinos ubrzanju kvalificiranosti Bosne i Hercegovine da pristupi podrsci koja se pruza kroz Instrument pretpristupne pomoi Evropske Unije za ruralni razvoj (IPARD). Kljucni indikatori ishoda e ukljuciti: · Sezdeset procenata istrazivanja oboljenja i zaraze izvrsenih na osnovu ocekivanih rizika. · Operativni pluralisticki, voeni potraznjom i na ishodima zasnovani ugovoreni programi i dvadeset procenata komercijalnih farmera koji e od toga imati koristi. · Stoprocentne strukturne cijene ruralnog razvoja napravljene kroz harmonizovane, EU IPARD saglasne institucije i sisteme na nivou svakog entiteta. Kljucni indikatori rezultata e ukljuciti: · Drzavni ured za veterinarstvo implementira efektivan sistem identifikacije zivotinja obuhvatajuci dvadeset procenata goveda, svinja i malih prezivara. · Uvodjenje klasicnog testa svinjske groznice i programa klanja stoke kao i opadanje bruceloze koja smanjene za trideset procenata. · Uprava za zastitu zdravlja bilja implementira monitoring zdravlja bilja i sistem procjene rizika. · Entitetski Inspektorati efektivno implementiraju BiH zakone i propise o zdravlju bilja, zdravlju zivotinja i sigurnosti hrane. · Jedinice za poljoprivredne informacije na entitetskom nivou uspostavljene i prikupljaju FADN informacije iz 300 farmi. · Uspostavljena entitetska Odjeljenja za prosirenje sa multioperativnim upravljackim tijelom i odobrila je CY2010 prosireni radni plan i budzet entiteta. · Najmanje 100, ugovorom obavezanih strucnih/savjetnih sluzbi akreditovanih posebnim sposobnostima implementiraju najmanje 50 strucnih ugovara baziranih na rezultatima. · Uspostavljeni registri farmi i platnih sistema akreditirani od strane Svjetske banke za isplatu projektnih sredstava. · Doneseni planovi ruralnog razvoja u skladu sa EU IPARD-om nadgledani od efikasnih Odbora za monitoring. Maj 2007. 7 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja · Pedeset procenata budzeta za poljoprivredni i ruralni razvoj koristeno za strukturno plaanje kroz platni sistem u svakom entitetu odobren od strane Svjetske banke. · Projektna sredstva sto procentno raspodijeljena prema planu, vremenski i tacno zavrseni operativni godisnji plan i planovi obuke i nabavke. · Ankete korisnika pokazuju pedeset procenata upoznatosti s Projektom i ukupno zadovoljstvo projektnim aktivnostima. Projekat bi podrzavao sljedee komponente: Komponenta A: Poljoprivredne informacije i izgradnja institucionalnih kapaciteta (ukupan trosak 12,83 miliona eura) Ova komponenta e podrzati ministarstva poljoprivrede na entitetskom nivou, kao i razlicite agencije na drzavnom nivou koje sluze oba entiteta u zadovoljavanju njihovih mandata kao institucija za planiranje i koncipiranje politike. Kljucni cilj je harmonizacija raznih aktivnosti i funkcija na nivou oba entiteta, kako bi se omoguila konsolidacija sistema na drzavnom nivou ako i kada se takve prilike ukazu. Ova komponenta e pruzati pomo kroz sljedee cetri pod-komponente: (i) Pod-komponenta A.1. Unprijeenje informacionih sistema poljoprivrednog i ruralnog sektora, obezbjeivanjem dugorocnih drzavnih konsultanata na entitetskom nivou i hardware-a i software-a informacione tehnologije na drzavnom, entitetskom i opinskom nivou kako bi se podrzao program finansiran putem Instrumenta za predpristupnu pomo Evropske Unije (IPA) za razvoj informacione strukture poljoprivrede u Bosni i Hercegovini na osnovu standardiziranih metoda harmoniziranih sa EU, kojom bi se podrzala sektoralna politika i procesi odlucivanja. Ova komponenta e ukljucivati uspostavljanje sigurne Mreze sirokog obuhvata (Wide Area Network) za transfer informacija o uplatama za poljoprivredni i ruralni razvoj. (ii) Pod-komponenta A.2. . Jacanje drzavnih veterinarskih, fitosanitarnih i usluga vezanih za sigurnost hrane, daljim razvijanjem Ureda za veterinarstvo BiH (VU), Uprave za zastitu zdravlja biljaka BiH, i Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, sa nastojanjem da se harmonizira i sprovede jedinstvena veterinarska, fitosanitarna i regulativa vezana za sigurnost hrane koja bi bila kompatibilna sa Evropskom Unijom, kao i standardi, kontrole i identifikacija zivotinja, kontrola kretanja i sistemi slijeenja. Ulazni elementi/inputi projekta e ukljucivati tehnicku pomo i izgradnju kadrovskih kapaciteta, razvoj baze podataka, analizu kriticnih rizika, te studije epidemiologije bolesti, razvoj ciljanih laboratorijskih usluga, ukljucujui testiranje genetski modificiranih organizama (GMO) i inspekcijske usluge, infrastrukturu, informacione tehnologije, opremu za uzorkovanje i prevozne resurse. Podrska Projekta u ovim oblastima e biti nadopunjena tehnickom pomoi koju finansira Evropska Unija i bit e prvenstveno fokusirana na izgradnju institucionalnih kapaciteta, upravljanje rizikom, resturktuiranje laboratorijskih usluga i reformu regulative. (iii) Pod-komponenta A.3. Jacanje kapaciteta poljoprivrednih inspektorata, jacanjem kapaciteta poljoprivrednih inspektorata na entitetskom nivou za inspekciju sigurnosti hrane, zdravlja biljaka i zivotinja koja bi bila u skladu sa EU. Sanitarni i fitosanitarni (SPS) inspektori bi bili obuceni da primjenjuju nove bosanskohercegovacke zakone i regulative iz oblasti sigurnosti hrane, zdravlja biljaka i zivotinja, te da usvajaju web- based informacije i sisteme izvjestavanja. Zgrade u vlasnistvu vlade bi bile preureene kako bi obezbiejdile do sest (6) Regionalnih inspekcijskih centara u Maj 2007. 8 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja svakom od entiteta koji bi sadrzavali kljucne inspekcijske kapacitete, a svaki od centara bi imao svoj intranet i vozni park, te menadzere za IT usluge. U Federaciji Bosne i Hercegovine, slicna podrska bi bila obezbjeena kantonalnim inspektoratima. (iv) Pod-komponenta A.4 Jacanje poljoprivrednih strucnih sluzbi, razvijanjem pluralistickih, participativnih programa strucnih sluzbi na entitetskom nivou koji bi bili motivirani trzistem i orijentirani ka rezultatima; uspostavljanje strucnih odjela za politiku i kontrolu budzeta, te sklapanje ugovora sa postojeim agencijama ili institucijama koje bi razvijale strucne strategije i upravljale dostavom strucnih usluga, ukljucujui ugovorene usluge. Ulazni elementi/inputi projekta e ukljucivati drzavnu i meunarodnu tehnicku pomo i izgradnju kapaciteta uposlenika, uredsku i IT opremu, vozila i kofinansiranje za dostavu i praenje/monitoring strucnih usluga. Komponenta B: Poboljsani program podrske poljoprivrednom i ruralnom razvoju (ukupni trosak 12,94 miliona eura) Budzeti dva entiteta za 2006. godinu su ukljucivali oko 13,4 miliona eura za Federaciju Bosne i Hercegovine (FBiH) i 18,6 miliona eura za Republiku Srpsku za programe podrske poljoprivredi, a planira se da se ove cifre poveaju u sljedeih nekoliko godina. Trenutno, vei dio pomoi se fokusira na mjere za podrsku trzistu koje su povezane sa specificnim poljoprivrednim proizvodima, gdje isplate za mlijeko i duhan absorbiraju veliki dio ukupnih subvencija. Uticaji programa za podrsku poljoprivredi su uveliko umanjeni zbog slabih sistema za ciljanje i upravljanje podsticajima i grantovima. Ova Komponenta e pruziti pomo kako bi se pozabavilo ovim ogranicenjima kroz sljedee tri pod-komponente: (i) Pod-komponenta B.1. Jacanje planiranje i koordinacije programa za ruralni razvoj, podrskom kod uspostavljanja Jedinice za koordinaciju ruralnog razvoja unutar Sektora za poljoprivredni i ruralni razvoj pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, koja bi igrala efektivnu ulogu u povezivanju sa Evropskom Unijom po pitanjima poljoprivrednih i ruralnih razvojnih politika i programa u BiH, te koordiniranju procesa odlucivanja. Projektni inputi/ulazni elementi e ukljucivati infrastrukturu sistema isplate, ukljucujui manje graevinske poslove, uredske i racunarske sisteme, IT opremu i pomoni software, sigurne sisteme komunikacije, opremu, namjestaj, vozila i izgradnju kadrovskih kapaciteta. (ii) Pod-komponenta B.2. Jacanje sistema za pruzanje isplata za ruralni razvoj, izgradnjom harmoniziranog, efikasnog, transparentnog programa podrske ruralnom razvoju, koji bi do kraja Projekta bio u skladu sa EU-IPARD-om i sisteme isplate na nivou entiteta, ukljucujui koordinaciju podataka na drzavnom nivou i sisteme izvjestavanja, te siguran sistem komunikacije. Ova pod-komponenta e pruzati neophodna ulaganja i tehnicku pomo za: (a) jacanje ministarskih odjeljenja na entitetskom nivou odgovornih za upravljanje grantom za ruralni razvoj; (b) postepeno jacanje i uvoenje povjerenickog sistema za upravljanje isplatama za poljoprivredni i ruralni razvoj koji bi bio usklaen sa EU-IPARD-om; i (c) podrsku pripremi operativnog prirucnika za program grantova za ruralni razvoj. (iii) Pod-komponenta B.3. Poveavanje investicionih grantova za ciljane mjere i oblasti pruzanjem inkrementalnih sredstava (u ukupnom iznosu od oko 3.1 miliona eura za svaki entitet), koji se biti razdijeljeni po Ministarstvima entiteta kao grantovi ta specificne mjere, ukljucujuci ohrabrujue inovacije, zajednicka/kolektivna djelovanja i diverzifikacije prihoda. Investicioni prioriteti i paralelni doprinosi drugih institucija e biti voeni u okvirima drzavnog okvira za poljoprivredu i ruralni razvoj koji se trenutno razvija uz tehnicku pomo EU. Maj 2007. 9 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja Komponenta C: Koordinacija, upravljanje i praenje/monitoring projekta (Ukupan trosak: 1,04 miliona eura) Ova komponenta e izgraditi kapacitete unutar ministarstava poljoprivrede entiteta i unutar Sektora za poljoprivredni i ruralni razvoj pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa kako bi koordinirali, upravljali, vrsili monitoring/praenje i procjenu Projekta. Ona e podrzavati uspostavljanje Jedinica za koordinaciju Projekta unutar Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i sumarstva Federacije BiH i Ministarstva poljoprivrede, sumarstva i vodoprivrede Republike Srpske. Podrska Projektu e obuhvatati: plate i honorare za uposlenike Jedinica za koordinaciju Projekta i specijaliziranu ekspertizu, uredsku opremu, namjestaj, vozila, obuku opunomoenika, finansijske i okolisne revizije i inkrementalne operativne troskove. POTENCIJALNI UTICAJI NA OKOLIS Aktivnosti pod Komponentom A za koje se ocekuje da e imati implikacije po okolis ukljucuju obnovu laboratorijskih prostorija, kupovinu vozila i odlaganje nastalog laboratorijskog otpada1. Ukoliko poljoprivredne strucne sluzbe promoviraju koristenje pesticida, to takoe moze imati negativan uticaj na okolis. Aktivnosti pod Komponentom B od kojih se ocekuje da e imati implikacije po okolis ukljucuju inkrementalna sredstva za grantove ruralnog razvoja. Iako jos nisu identificirane mjere za ruralni razvoj koje bi podrzavala Banka, ocekuje se da e se ove sastojati od mjera koje podrzavaju unaprijeenja na nivou seoskog gospodarstva, to jest ona do kojih e doi unutar granica seoskih farmi. Od grantova za ruralni razvoj se ocekuje da e finansirati ulaganja koja su kvalificirana za kategorije okolisne kategorije B i C, za koja se ne ocekuje da e rezultirati promjenama u koristenju zemljista2, posto se ocekuje da e biti sprovedena unutar granica postojeih seoskih farmi. Aktivnosti pod Komponentom C od kojih se ocekuje da e imati implikacije po okolis ukljucuju kupovinu vozila. Ocekivani dugorocni pozitivni uticaji Projekta na okolis ukljucuju unaprijeene sigurnosti hrane, zdravlja biljaka i zivotinja, poveanog broja ruralnih porodica koje imaju korist od ulaganja u diversifikaciju koje podrzava Projekat i poveanog broja ruralnih porodica koje imaju korist od ruralne infrastrukture i ulaganja koja su rezultat odmaka od trzisne podrske prema strukturalnoj podrsci za poljoprivredu i ruralni razvoj. 1Obzirom da u domaoj legislative nema specificnih propisa za upravljanje laboratorijskim otpadom, postivae se okvirne odredbe Zakona o upravljanju otpadom FBiH i RS, a pored toga u najveoj moguoj mjeri e biti primijenjene najbolje meunardone prakse. 2Ocekuje se da e grantovi za ruralni razvoj finansirati investicije koje spadaju u okolinske kategorije B i C, koje nee zahtijevati akviziciju zemljista ili nedobrovoljno raseljavanje obzirom da e se odvijati unutar granica postojeih farmi, a nee promijeniti ni prirodu proizvodnih procesa na zemljistu. Maj 2007. 10 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja 3 PREGLED ZAKONSKIH PROPISA BiH ZA OKOLINSKU PROCJENU I DRUGIH RELEVANTNIH PROPISA 3.1 Administrativni okvir Sadasnji ustroj Bosne i Hercegovine (BiH) ne ukljucuje drzavne institucije koje se bave okolinskom problematikom, koja je stoga u nadleznosti entitetskih ministarstava nadleznih za pitanja zastite okolisa. U Federaciji BiH (FBiH) je to Ministarstvo okolisa i turizma3, a u Republici Srpskoj (RS) Ministarstvo za prostorno ureenje, graevinarstvo i ekologiju. Nizi nivoi okolinskog upravljanja u FBiH su u nadleznosti kantonalnih ministarstava. Meunarodni ugovori i konvencije o zastiti okolisa su pod jurisdikcijom drzavnog Vijea ministara, tj. Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. 3.2 Zakonodavstvo za procjenu uticaja na okolis Federacija Bosne i Hercegovine BiH (FBiH) Procedura procjene uticaja na okolis u FBiH je odreena federalnim Zakonom o zastiti okolisa (Sl. novine FBiH, br. 33/03) i njegovim Pravilnikom o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena uticaja na okolis i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraeni i pusteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu (Sl. novine FBiH, br.19/04). Ovaj Pravilnik sadrzi liste industrijskih postrojenja i pogona koji podlijezu pojedinacnom razmatranju u pogledu potrebe provoenja procjene uticaja na okolis. Ako takvo pojedinacno razmatranje pokaze da procjena uticaja na okolis nije potrebna, Ministarstvo izdaje okolinsku dozvolu na osnovu prethodno dostavljenih dokumenata. Pri razmatranju zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole, Ministarstvo uzima u obzir specificnosti datog projekta (velicina industrijskog postrojenja/pogona, stvaranje otpada, zagaenja, itd.), lokaciju projekta i osjetljivost okolisa, kao i karakteristike potencijalnih uticaja (velicina uticaja, vjerovatnoa, itd.). U skladu sa ovom zakonskom regulativom, zapocinjanje znacajnijih poljoprivrednih djelatnosti na zemljistu koje prethodno nije bilo koristeno za poljoprivredu, a cija povrsina premasuje 30 hektara, podlijeze potrebi provoenja procjene uticaja na okolis i obaveznom izdavanju okolinske dozvole od strane federalnog Ministarstva, dok za znacajnije poljoprivredne djelatnosti na povrsini velicine 15-30 hektara Ministarstvo odlucuje od slucaja do slucaja da li je potrebna procjena uticaja na okolis (PUO) ili ne. Isti Pravilnik dalje propisuje obavezu pribavljanja okolinske dozvole za djelatnosti koje ukljucuju skladistenje ili upotrebu ubriva na bazi amonium nitrata u kolicinama veim od 1250 tona, otrovnih materija (II grupa otrovnosti) u kolicinama preko 50 tona i veoma otrovnih (I grupa otrovnosti) preko 5 tona. Procedura PUO/izdavanja okolinske dozvole ukljucuje neke ili sve od slijedeih koraka: a) prethodna procjena uticaja na okolis (PPUO); b) Studija o uticaju na okolis, tj. Procjena uticaja na okolis ­ (PUO) i c) izdavanje okolinske dozvole. Proces ukjucuje javne rasprave. 3(prethodno Ministarstvo prostornog ureenja i okolisa FBiH) Maj 2007. 11 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja Za pogone i postrojenja ciji su relevantni parametri ispod pragova definisanih federalnim Pravilnikom o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena uticaja na okolis i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraeni i pusteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu (Sl. novine FBiH, br.19/04), ukoliko nije navedeno drugacije, okolinsku dozvolu izdaje nadlezno kantonalno ministarstvo. Kantonalni okolinski zakonski akti su u svakom drugom pogledu podudarni sa federalnim. Republika Srpska (RS) Kao i ekvivalentni Zakon FBiH, Zakon o zastiti zivotne sredine RS (Sluzbeni glasnik RS 53/02) sa izmjenama i dopunama (Sluzbeni glasnik RS 109/05), regulise ocuvanje, zastitu, obnavljanje i unaprjeenje ekoloskog kvaliteta i kapaciteta okolisa, kao i kvaliteta zivota, mjere i uslove za upravljanje, ocuvanje i razumnu upotrebu prirodnih resursa, zakonski i administrativni okvir za pitanja ocuvanja, zastite i unaprjeenja okolisa, te finansiranje aktivnosti vezanih za okolis, ukljucujui i one u iskljucivoj nadleznosti vlasti. U skladu sa ovim Zakonom, komponente okolisa (tlo, voda, zrak i ekosistemi) moraju biti zastieni kako pojedinacno, tako i u okviru programa zastite ostalih komponento, uzimajui u obzir njihovu meuzavisnost. Ovaj Zakon, kao i njegov nedavno usvojeni provedbeni propis Uredba o postrojenjima koja mogu biti izgraena i pustena u rad samo ukoliko imaju ekolosku dozvolu (Sluzbeni glasnik RS 07/06) uvode obavezu pribavljanja/izdavanja ekoloske (okolisne) dozvole za sva postrojenja koja mogu ugroziti okolis. Ovo se takoe odnosi na poljoprivredne aktivnosti u kojim se upotrebljavaju ubriva na bazi amonium nitrata u kolicinama veim od 1250 tona, otrovne materije u kolicinama preko 50, a veoma otrovne preko 5 tona na pojedinacnoj lokaciji. Zakon dalje specificira sadrzaj zahtjeva za izdavanje ekoloske dozvole, nacin ucesa javnosti u daljem postupku, kao i ukljucivanje drugog Entiteta ili susjedne drzave u slucaju moguih prekogranicnih uticaja. Kljucne odredbe ovog Zakona, ukljucujui i one o PUO, su ekvivalentne odredbama federalnog Zakona. Uredba o projektima za koje se sprovodi procjena uticaja na zivotnu sredinu i kriterijumima za odlucivanje o obavezi sprovoenja i obimu procjene uticaja na zivotnu sredinu (Sluzbeni glasnik RS 07/06) prvenstveno navodi industrijska postrojenja, pogone i projekte sa znatnim negativnim uticajima na okolis koji podlijezu obavezi procjene uticaja na okolis. Pragovi u dijelovima koji se odnose na poljoprivredne aktivnosti su ekvivalentni onim u zakonodavstvu FBiH. 3.3 Drugi relevantni propisi U vezi sa raznim aspektima implementacije Projekta, potrebno je uzeti u obzir i slijedee zakosnek propise: Zakon o poljoprivrednom zemljistu (Sluzbene novine FBiH, Br. 2/98) Ovaj Zakon definira pojam, upravljanje, zastitu i uspostavu poljoprivrednog zemljista (Clan 1), kao i raspodjelu nadleznosti za srodne aktivnosti na kantone i opstine. On takoe sadrzi odredbe koje se ticu stvaranja poljoprivrednog zemljista izgradnjom sistema za Maj 2007. 12 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja navodnjavanje (Clanovi 48 do 52). Prema clanu 21 ovog Zakona, ispustanje stetnih i opasnih materija na poljoprivredno zemljiste u takvim kolicinama koje mogu imati negativan uticaj na plodnost poljoprivrednog zemljista ili na kvalitet proizvoda je zabranjeno, kao i neodgovarajua upotreba mineralnih i organskih gnojiva, te sredstava za zastitu bilja. Ipak, ovaj zahtjev je generalnog karaktera i nije kvantificiran. Zakon o poljoprivrednom zemljistu RS (Sluzbeni glasnik RS, br.14/04, 22/04 i 49/04) Ovim Zakonom ureuju se zastita, koristenje, unapreivanje i ureenje poljoprivrednog zemljista, promet i zakup, agrarne operacije i pasnjaci. On zabranjuje ispustanje i odlaganje opasnih i stetnih materija na poljoprivredno zemljiste i u kanale za navodnjavanje, u kolicini koja moze da osteti i da promijeni proizvodnu sposobnost poljoprivrednog zemljista i kvalitet vode za navodnjavanje. Zabranjena je i nepravilna upotreba mineralnih i organskih ubriva, te sredstava za zastitu bilja, tj. prakse koje mogu dovesti do prekomjernog prisustva opasnih i stetnih materija u poljoprivrednom bilju, podzemnim ili povrsinskim vodama. Kao i u slucaju FBiH Zakona, ovo nije precizirano. Zakon o fitofarmaceutskim sredstvima BiH (Sluzbeni glasnik BiH, br. 49/04) Ovaj Zakon uvodi opste odredbe o uslovima uvoza, distribucije i upotrebe sredstava za zastitu biljaka. Neophodno je usvajanje dodatnih podzakonskih akata sa detaljnim odredbama. Zakon o zastiti bilja (Sluzbeni glasnik RS 13/97) Ovaj Zakon uspostavlja zahtjeve za zastitu bilja, ukljucujui zastitu od bolesti, stetocina i korova. Zakon takoe regulise zdravstvenu kontrolu za biljke u domaoj i meunarodnoj trgovini, kao i trgovinu pesticidima i obezbjeenje finansijskih resursa za implementaciju mjera definisanih Zakonom. Prema ovom Zakonu, Ministarstvo propisuje dozvoljeni nivo kontaminacije sjemena i rasadnog materijala namijenjenih domaem trzistu. Zakon o mineralnim ubrivima (Sluzbeni glasnik BiH, br. 46704) Ovaj Zakon obrauje pitanja distribucije mineralnih ubriva i izdavanja dozvola za takve aktivnosti, ispitivanje kvaliteta ubriva, voenje evidencije i provoenje inspekcija. Ipak, i za provoenje odredbi ovog Zakona e biti neophodno usvajanje detaljnih podzakonskih akata. Zakon o priznavanju i zastiti sorti poljoprivrednog i sumskog bilja (Sluzbene novine FBiH 31/00) Ovim Zakonom se ureuje priznavanje i zastita novostvorenih sorti i stranih sorti (kultivara) poljoprivrednog i sumskog bilja. Zakon o sjemenu i sadnom materijalu poljoprivrednog bilja (Sluzbene novine FBiH 55/01) Ovim Zakonom ureuje se proizvodnja, promet i uvoz poljoprivrednog sjemena i sadnog materijala, te druga pitanja od znacaja za provedbu jedinstvenog sistema i pristupa ovim pitanjima na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine. Maj 2007. 13 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja Zakon o sjemenu i sadnom materijalu (Sluzbeni glasnik RS 13/97) Ovaj Zakon regulira proizvodnju, preradu, upotrebu i promet poljoprivrednog sjemena i sadnog materijala, te sumskog bilja, kao i obavezu kontrole u njihovoj proizvodnji. Zakon o sjemenu i sadnom materijalu sumskih i hortikulturnih vrsta drvea i grmlja (Sluzbene novine FBiH 73/05) Ovim Zakonom ureuje se registracija i kontrola sumskog i hortikulturnog sjemena i sadnica, kao i uvoza sjemena. Cilj ovog Zakona je osiguravanje kvalitetnog reproduktivnog materijala sumskih i hortikulturnih vrsta drvea i grmlja radi pospjesivanja ekonomicne proizvodnje u sumarstvu i hortikulturi, cuvanje okruzenja, bioloske sigurnosti i zastite potrosaca. Zakon o proizvodnji organske hrane (Sluzbeni glasnik RS 75/04) Ovim Zakonom ureuje se proizvodnja hrane metodama organske proizvodnje, kao i oznacavanje organske hrane. Tako na primjer, ovaj zakon zabranjuje upotrebu sintetickih agro-hemikalija u uzgoju organske hrane i naglasava zastitu okolisa. Nadalje, Zakon tretira sredstva za cisenje, sredstva za dezinfekciju, ishranu stoke i veterinarski tretman stoke u stocarstvu. Uputstvo o utvrivanju dozvoljenih kolicina stetnih i opasnih materija u zemljistu i metode njihovog ispitivanja (Sluzbeni list FBiH, Br. 11/99) Ovim Pravilnikom su definirane stetne i opasne materije, ukljucujui i mulj od tretmana otpadnih voda, te maksimalni dozvoljeni sadrzaj u razlicitim vrstama zemljista. Pored toga, on propisuje uzimanje uzoraka i praenje prisustva organskog i mineralnog otpada, kao i sredstava za zastitu bilja u tlu. Zakon o mjerama za unaprjeenje stocarstva (Sluzbene novine FBiH 23/98) Ovaj Zakon utvruje uslove za proizvodnju i promet u sektoru stocarstva, kao i mjere potrebne za sveukupno unaprjeenje sektora. Prema njegovim odredbama, kantonalne institucije propisuju specificne mjere koje se primjenjuju kod uspostave i odrzavanja stala, odlagalista i ispusta, kao i snabdijevanje higijenski ispravnom vodom. Zakon o stocarstvu (Sluzbene novine RS 34/06) Ovaj Zakon propisuje uslove proizvodnje u stocarstvu, ukljucujui kvalitet hrane za stoku, reprodukciju stoke, istrazivanje, promet, higijenske zahtjeve i inspekcijski nadzor. Ipak, i u ovom Zakonu nedostaju detaljne odredbe. Zakon o veterinarskim aktivnostima u Bosni i Hercegovini (Sluzbeni glasnik BiH 34/02) Zakon o veterinarskim aktivnostima u BiH precizno utvruje sve aktivnosti i odgovornosti razlicitih institucija u vezi drzanja zivotinja i veterinarskih pitanja. Jedan od ciljeva veterinarske prakse prema ovom Zakonu je zastita zdravlja zivotinja od zaraznih i drugih bolesti, zajedno sa dijagnosticiranjem bolesti. Meu ciljevima je i obezbjeenje mjera zastite stanovnistva od zoonoza, alimentarnih infekcija i trovanja sprjecavanjem pojave i kontrolom bolesti, te sprjecavanjem prenosa takvih bolesti na ljude. Zakon sadrzi posebno poglavlje Maj 2007. 14 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja nazvano Zastita okolisa, u kojem su navedeni okolisno prihvatljivi koncepti koje treba implementirati u redovnim aktivnostima, ukljucujui zastitu povrsinskih i podzemnih voda, sigurno skladistenje otpada, kao i ogranicavanje potencijalnih infekcija. Clan 43 navodi odgovornosti u upravljanju otpadom i zivotinjskim lesevima, sto ukljucuje potrebu obrade leseva, izvjestavanje, odgovornosti veterinarskih sluzbi za siguran transport leseva do utvrenih mjesta odlaganja, utvrivanje uzroka smrti zivotinja od strane veterinara, kao i zakopavanje leseva uz zadovoljavanje odreenih uslova. Ovaj Zakon takoe propisuje kompenzacije za zivotinje ubijene u cilju sprjecavanja infekcije. Zakon o veterinarskim aktivnostima (Sluzbeni list FBiH BiH 46/00) Ovaj Zakon obuhvata pitanja zastite zdravlja zivotinja i sadrzi odredbe o odlaganju zivotinjskih leseva i mjerama za sprjecavanje sirenja bolesti. On takoe donekle obrauje problematiku veterinarsku zastitu okolisa, inspekcije i nadzor, te zabranjuje proizvodnju, upotrebu i promet hrane za zivotinje i zivotinjskih proizvoda koji sadrze pesticide, patogene ili antibiotike u kolicinama veim od onih koje propise federalni Ministar. Slican zakon je na snazi u RS. Zakon o lijekovima koji se upotrebljavaju u veterinarstvu (Sluzbene novine FBiH 15/98) Ovaj Zakon regulira pitanja proizvodnje, uvoza, prometa i kontrole lijekova koji se koriste u veterinarskim praksama. Pravilnik o nacinu neskodljivog uklanjanja zivotinjskih leseva i otpadaka zivotinjskog porijekla (Sluzbeni list SFRJ, 53/89) Propis je donesen 1989. godine na nivou bivse Jugoslavije, i jos je na snazi, sve dok se ne zamijeni novom verzijom propisa, kao sto je slucaj i sa veinom sekundarne legislative naslijeene iz bivse Jugoslavije. Propis se odnosi na karakteristike i svojstva transportnih vozila, prostora za obavljanje analize, i konacno uklanjanje zivotinjskih leseva koji su uginuli ili ubijeni, te nisu prikladni za konzumiranje u ishrani ljudi. Tijela svih zivotinja koje su uginule ili ubijene radi patogene infekcije trebaju se spaliti, sahraniti u jamu ili na specijalno zivotinjsko groblje. Spaljivanje treba obaviti u postrojenju na temperaturi koja omoguava potpuno sagorijevanje leseva i otpadaka zivotinjskog porijekla. Sahranjivanje u jamu se moze izvrsiti sa najmanje jednim metrom zemlje preko zakopanih leseva, i najmanje jednim metrom iznad vodene povrsine. Podrucje na kojem su zakopane zivotinje treba jasno oznaciti i obiljeziti, a ponovno se moze koristiti 50 godina nakon zakopavanja (10 godina ako se radi o nepatogenim slucajevima). Vegetacija koja raste nad tom jamom se ne smije koristiti, ve je treba posjei i spaliti na licu mjesta. Zivotinjsko groblje i grob zivotinje treba ispuniti do jednog metra ispod poklopca, koji e se potom zapecatiti. Grob treba jasno oznaciti, i ne smije se koristiti sljedeih 50 godina. Jama/grob se tada moze koristiti samo nakon obavezne rehabilitacije i obavezne dezinfekcije. Lesevi i otpaci zivotinjskog porijekla se mogu ukopati i na mjestu gdje su uginuli, ako vlasniku zivotinje i zemlje tako narede veterinarske vlasti. Jama treba biti najmanje 20 metara udaljena od izvora vode, i bar jedan metar iznad povrsine vode. Prije spustanja lesa u jamu, treba ga preliti petrolejem, krecem, tvarima koje sadrze hlorid, ili drugim supstancama jakog mirisa (da bi dekarakterizirale otpatke). Propis odreuje i opremu koju treba upotrebljavati, podrucja koja se mogu koristiti i transportna vozila kojima se zivotinje mogu prevoziti. Vozila moraju biti potpuno zatvorena i nepropusna, napravljena od materijala koje je lako cistiti, prati i dezinficirati, imati sistem za utovar, odgovarajuu opremu i dezinfekcioni materijal, i biti jasno oznacena. Maj 2007. 15 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja Zakon o sumama FBiH (Sluzbene novine FBiH 20/02) Zakon o sumama postavlja generalne odredbe upravljanja sumama, zastite suma i uspostavljanje granica suma. On takoe predstavlja osnovu za odrzivo koristenje suma, obnavljanje i promet, zemaljski pristup sumskim podrucjima i uzgajanje sumskih sadnica. Clan 10 ovog Zakona zabranjuje vrsenje ispase stoke u sumama, ako ova aktivnost moze na bilo koji nacin ugroziti ili degradirati postojei biodiverzitet. Dok je Zakon o sumama FBiH fokusiran na pitanja zastite suma, kantonalni zakoni reguliraju upravljanje i eksploataciju suma. Zakon o zastiti prirode FBiH i RS (Sluzbene novine FBiH 33/03 i Sluzbeni glasnik RS 50/02) Zakon o zastiti prirode predstavlja okvirni zakon sa odredbama o zastiti pejzaza, flore, faune i prirodnih stanista. Jedna od njegovih kljucnih odredbi je da sve antropogene i razvojne aktivnosti moraju teziti najmanjem moguem uticaju na okolis. Ovaj Zakon dalje takoe daje smjernice za uspostavljanje zastienih podrucja i pejzaza u prirodi u skladu sa razlicitim kategorijama zastite. Ovaj zakon zabranjuje uvoenje vrsta koje ne poticu iz BiH, kao i nestalih vrsta. Dodatnim podzakonskim aktom, cije se uvoenje ocekuje, moze dozvoliti odreene izuzetke u tom pogledu tamo gdje se utvrdi da uvoenje odreene vrste nee ugroziti postojeu floru i faunu. Uvoenje istrijebljenih vrsta je jedino mogue uz prethodno odobrenje Ministarstva vodoprivrede, poljoprivrede i sumarstva. Zakon o zastiti voda (Sluzbene novine FBiH 33/03 i Sluzbeni glasnik RS 53/02) Zakon o zastiti voda se zasniva na generalnim pretpostavkama za koristenje vode, upravljanje vodama i zastitu od poplava. Meu generalnim odredbama i zahtjevima propisanim za razlicite vidove upotrebe vode, jedno poglavlje je posveeno ispustima u vodotoke. U clanu 23, ovaj Zakon se dotice upotrebe hemikalija i ubriva u poljoprivredi. Njihova upotreba je zabranjena u obalnim podrucjima (ukljucujui rijeke i jezera), kao i unutar pojasa sirine 10 metara od unutrasnjih rubova vodotoka. Federalni Ministri okolisa i poljoprivrede e razviti pravilnik za poljoprivrednu proizvodnju koji e uticati na smanjenje zagaenja voda nitratima i hemikalijama koje se koriste u poljoprivredi. Federalni Ministar Vodoprivrede, poljoprivrede i sumarstva e takoe izraditi listu osjetljivih podrucja, u kojim se zabranjuje upotreba hemikalija i ubriva u poljoprivredi i gdje e biti potrebno provoditi nadzor kvaliteta vode. Osjetljiva podrucja ukljucuju oblasti koje pokazuju tendenciju pojave eutrofikacije, izvore vode koji ve imaju relativno visoku prisutnost nitrata, te vode koje zahtijevaju dodatni tretman u cilju postizanja zadovoljavajueg kvaliteta. Pravilnik o opasnim materijama koje se ne smiju unositi u vode (Sluzbeni list SFRJ, br. 3,7/66) Ovaj Pravilnik specificira maksimalni sadrzaj opasnih materija, ukljucujui neke zastarjele pesticide kao sto je DDT, u vodi s ciljem da se ocuva propisani kvalitet vode za razlicite namjene. Voda namijenjena za upotrebu u proizvodnji hrane predstavlja jednu od kategorija koje su definisane legislativom. Maj 2007. 16 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja Odluka o maksimalnim dopustenim koncentracijama radionuklida i opasnih materija u meurepublickim vodotocima, meudrzavnim vodama i vodama obalnog mora Jugoslavije (Sluzbeni list RBiH i SFRJ 8/78 ) Ova Odluka donesena u bivsoj Jugoslaviji 1978. godine je jos na snazi i specificira maksimalnu dozvoljenu koncentraciju radionuklida i opasnih supstanci u meunarodnim i obalnim morskim vodama. Tako na primjer, ova Odluka uspostavlja limit od 0,04 mg/l za koncentraciju DDT u vodotocima klase I i II, dok je limit za vodotoke klase III i IV 0,1 mg/l. Pravilnik o uslovima za odreivanje zona sanitarne zastite i zastitnih mjera za izvorista voda koje se koriste ili planiraju da koriste za pie (Sluzbene novine FBiH, br. 51/02) Ovaj Pravilnik utvruje da se oko izvorista vode moraju uspostaviti zone sanitarne zastite na osnovu prethodnog istrazivanja specificnih okolnosti za svaku pojedinacnu lokaciju. Uspostavljaju se tri zastitne zone: I zastitna zona ­ zona najstrozeg rezima zastite. Radijus ove zone je najmanje 50 m od izvorista i ona mora biti zatvorena ogradom kako bi se sprijecio pristup bilo kome osim uposlenika preduzea zaduzenog za upravljanje izvoristem, tj. vodosnabdijevanje. II zastitna zona ­ zona ogranicenog rezima zastite. Radijus ove zone se uspostavlja na udaljenosti sa koje je podzemnoj vodi potrebno 180 dana do ulaska u vodozahvatni objekat. U ovoj zoni otvoreno skladistenje i upotreba sredstava za zastitu bilja nisu dozvoljeni. III zastitna zona ­ zona blagog rezima zastite. Granica ove zone se uspostavlja na najblizoj hidroloskoj vododjelnici utvrenoj pri eksploataciji izvorista. Otvoreno skladistenje i upotreba sredstava za zastitu bilja ni u ovoj zoni nisu dozvoljeni. Pravilnik o mjerama zastite, nacinu odreivanja i odrzavanja zona i pojaseva sanitarne zastite podrucja na kojima se nalaze izvorista, kao i vodnih objekata i voda namijenjenih ljudskoj upotrebi (Sluzbeni glasnik RS, br. 7/03) Ovim Pravilnikom se propisuje provoenje mjera zastite podrucja na kojima se nalaze izvorista, koja se po kolicini i kvalitetu mogu koristiti ili se koriste za snabdijevanje stanovnistva vodom za pie, ili su namijenjena za ljudsku upotrebu, a koja moraju biti zastiena od namjernog ili slucajnog zagaivanja i drugih uticaja. Prema ovom Pravilniku, oko izvorista se uspostavljaju slijedee zone sanitarne zastite: o I zastitna zona (zona neposredne zastite). Granica ove zone se uspostavlja na udaljenosti sa koje je podzemnoj vodi potrebno 7 dana da dosegne izvoriste, ali ne manjoj od 50 m od izvorista. Oko ove zone se obavezno stavlja ograda. o II zastitna zona (zona uze zastite). Granica ove zone se uspostavlja na udaljenosti sa koje je podzemnoj vodi potrebno 90 dana da dosegne izvoriste, ali ne manjoj od 250 m od granice I zastitne zone, tj. ukupno najmanje 300 m od izvorista. Unutar ove zone nije dozvoljeno otvoreno skladistenje i primjena sintetskih ubriva i pesticida, ili provoenje bilo kakvih poljoprivrednih aktivnosti. o III zastitna zona (zona sire zastite). Granica ove zone se uspostavlja na udaljenosti sa koje je podzemnoj vodi potrebno 180 dana da dosegne izvoriste, ali ne manjoj od 200 Maj 2007. 17 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja m od vanjske granice II zastitne zone, tj. ukupno najmanje 500 m od izvorista. Ni unutar ove zone nije dozvoljeno otvoreno skladistenje i primjena sintetskih ubriva i pesticida, ili provoenje bilo kakvih poljoprivrednih aktivnosti. Uredba o klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka (Sluzbeni glasnik RS, br.42/01) Ovom Uredbom uspostavljaju se kriteriji za klasifikaciju vodotoka ukljucujui povrsinske i podzemne vode. Uredbom se odreuju klase voda prema kvalitetu, a na osnovu ekoloskih parametara i raznih tipova akvaticnih sistema, kao i koristenje voda za trenutne i planirane potrebe. Ona se odnosi na sve povrsinske vode (rijeke, jezera, vjestacke i jako modifikovane vodotoke) i podzemne vode, kao i na mineralne i termalne vode. Sistem klasifikacije je uveden s ciljem omoguavanja efikasne zastite vodotoka. Pravilnik o higijenskoj ispravnosti vode za pie (Sluzbeni glasnik RS, br.40/03) Ovaj Pravilnik propisuje higijensku ispravnost vode za pie i ljudsku potrosnju. Zakon o upravljanju cvrstim otpadom FBiH i RS (Sluzbene novine FBiH 33/03 i Sluzbeni glasnik RS 53/02 ) Zakon o upravljanu cvrstim otpadom predstavlja okvirni dokument koji sadrzi generalne odredbe za cjelokupni koncept upravljanja cvrstim otpadom, dok su za odreena specificna pitanja izraeni ili su u procesu usvajanja podzakonski akti. Zakon, sa aspekta ovog Projekta postavlja generalne zahtjeve u oblasti upravljanja opasnim otpadom i koristenja zivotinjskog otpada u poljoprivredi. Lista otpada, koja predstavlja podzakonski akt, tj. provedbeni propis okvirnog Zakona FBiH, utvruje listu otpada u kojoj je opasni otpad oznacen zvjezdicom u skladu sa odgovarajuom EU direktivom. Otpad iz poljoprivredne proizvodnje, vrtlarstva, proizvodnje vodenih kultura, pripreme i procesiranja hrane, lova i ribolova je specificiran kao jedna od potkategorija u ovoj Listi. Ova kategorija ukljucuje otpadno zivotinjsko tkivo, drugi zivotinjski otpad, otpad sa poljoprivrednih postrojenja, otpadnu plastiku, sumski otpad i otpadne bezopasne hemikalije. Od vrsta otpada navedenih u ovoj kategoriji, samo se otpad nastao iz opasnih hemikalija koje se koriste u poljoprivredi smatra opasnim. Uredba o zivotinjskom otpadu i drugim vrstama bezopasnog otpada koji se mogu koristiti u poljoprivredi je podzakonski akt koji je u fazi nacrta i ocekuje se nejgovo stupanje na snagu. Ova uredba dozvoljava upotrebu zivotinjskog i poljoprivrednog otpada u poljoprivredi, ukljucujui stajnjak i kanalizacijski otpad, pod uslovom da takav otpad nije opasan, otrovan ili ne potice od zivotinja koje su uginule od bolesti. Otpadne hemikalije koje se koriste u poljoprivredi, ukljucujui njihovu ambalazu, neiskoristene ili hemikalije kojima je rok upotrebe istekao, klasificirane su kao opasni otpad koji zahtjeva poseban tretman u skladu sa odredbama clana 36 Zakona o upravljanju cvrstim otpadom. Treba imati na umu da trenutno nema specificnih propisa za zbrinjavanje laboratorijskog otpada. Zakon o zastiti zraka (Sluzbene novine FBiH 33/03 i Sluzbeni glasnik RS 53/02) Po Zakonu o zastiti kvaliteta zraka donesen je podzakonski akt pod nazivom Pravilnik o uslovima za rad postrojenja za spaljivanje otpada. Ovaj Pravilnik sadrzi odredbe o operativnim Maj 2007. 18 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja uvjetima, ispustanju ispusnih gasova u zrak, i upravljanje vodootpadom nastalim nakon spaljivanja otpadnih materijala. Zakon o sanitarnoj inspekciji (Sluzbeni glasnik RS, br. 14/94) Ovim Zakonom ureuje se nadzor nad provoenjem odredbi zakonskih propisa, tj. propisanih mjera u oblasti sanitarne, higijenske i protivepidemijske zastite stanovnistva. Sanitarnim inspekcijama podlijezu svi objekti, aktivnosti, proizvodi i lica koja mogu ugroziti ili stetno djelovati na zdravlje ljudi. Maj 2007. 19 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja 4 PREGLED PRIMJENJIVIH ZAHTJEVA SVJETSKE BANKE Sigurnosna politika (OP) 4.01 za okolinsku procjenu Okolinska procjena Svjetske banke evaluira potencijalne uticaje i rizike po okolis u vezi projekta, razmatra projektne alternative, utvruje nacine poboljsanja izbora, lociranja, planiranja projekta i osmisljavanja projektnog dizajna i same implementacije, putem mjera prevencije, umanjenja, ublazavanja uticaja ili kompenzacija za znacajne stetne uticaje na okolis, te putem poveanja pozitivnih uticaja. Banka favorizira preventivne mjere u odnosu na mjere ublazavanja uticaja ili posljedicnog kompenziranja. Okolinska procjena uzima u obzir prirodno okruzenje (voda, zrak, zemlja), zdravlje i sigurnost ljudi, socijalne aspekte (raseljavanje stanovnistva, starosjedioci, kuturno vlasnistvo), prekogranicne uticaje, specificni zakonski okvir pojedinih zemalja, te institucionalne kapacitete za pitanja okolisa i socijalne aspekte. Banka razmatra svaki predlozeni projekat da bi utvrdila odgovarajui obim i tip Studije uticaja na okolinu (EA). Banka klasificira predlozene projekte u jednu od cetiri kategorije, zavisno od tipa, lokacije, osjetljivosti i velicine projekta kao i prirode i velicine njegovih potencijalnih uticaja na okolinu. Kategorija A: Predlozeni projekat se kategorizira u Kategoriju A, ako je vjerovatno da e imati znacajan negativan uticaj koji je osjetljiv, razlicit ili koji nije ranije zabiljezen. Ovi uticaji mogu se odnositi na podrucje koje je sire od mjesta ili lokacije izvoenja samih radova. EA za projekte kategorije A ispituje potencijalne negativne i pozitivne uticaje projekta, uporeuje ih sa onima koji su posljedica raspolozivih alternativa (ukljucujui i situaciju «ne izvoenja projekta») i preporucuje sve mjere potrebne da se sprijece, minimaliziraju, ublaze ili kompenziraju negativni uticaji i poboljsaju okolinske performanse. Za projekte kategorije A, posuivac je odgovoran da pripremi izvjestaj, uobicajeno EIA (ili razumno obuhvatnu regionalnu ili sektorsku EA) koji ukljucuju, kako je to potrebno, elemente i druge instrumente navedene u paragrafu 7. Kategorija B: Predlozeni projekat se klasificira u kategoriju B ukoliko su njegovi mogue negativni uticaji na ljude ili za okolinu vazna podrucja ­ ukljucujui mocvare, sume, pasnjake i druga prirodna stanista ­ manje negativni od onih za kategoriju A. Ovi uticaji zavise od samog mjesta; neki sa nepovratnim efektima; a u veini slucajeva mjere za ublazavanje se mogu lakse projektirati nego za projekte kategorije A. Obim EA za projekte kategorije A moze varirati od projekta do projekta, ali je sigurno uzi od onog za EA, za projekte kategorije A. Kao i za kategoriju A, EA ispituje mogue negativne i pozitivne uticaje projekta na okolinu i daje preporuke za bilo kakve mjere potrebne za sprecavanje, minimaliziranje, ublazavanje ili kompenziranje negativnih uticaja i poboljsanje okolinskih performansi. Nalazi i rezultati EA za projekte kategorije B se opisuju u projektnoj dokumentaciji (PAD i PID). Maj 2007. 20 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja Kategorija C: Projekat se svrstava u kategoriju C ukoliko se ocekuje da ima minimalne ili nikakve negativne uticaje na okolinu. Osim trijaze (screeninga), za kategoriju C projekata se ne trazi dalja EA akcija. Kategorija FI: Predlozeni projekat se svrstava u kategoriju FI ukoliko ukljucuje ucese sredstava Svjetske banke putem finansijskog posrednika u potprojekte koji mogu rezultirati negativnim uticajima na okolinu. Lista izuzea Svjetske banke zabranjuje finansiranje odreenih aktivnosti i projekata. Nekoliko stavki liste izuzea se direktno odnosi na zastitu okoline. Rijec je o slijedeoj listi izuzea: - Proizvodnja ili aktivnosti koji ukljucuju stetne ili eksploatacijske forme prinudnog rada/ rada stetnog za djecu; - Proizvodnja ili trgovina bilo kakvim proizvodima ili aktivnostima koji se smatraju ilegalnim od strane drzave domaina, odnosno, meunarodnim konvencijama ili sporazumima; - Proizvodnja ili trgovina oruzjem i municijom; - Proizvodnja i trgovina alkoholnim piima (iskljucujui pivo i vino); - Proizvodnja ili trgovina duhanom; - Kocka, kasino ili slicni poslovi; - Trgovina divljim zivotinjama ili proizvodima od divljih zivotinja reguliranim od CITES; - Proizvodnja i trgovina radioaktivnim materijalima; - Proizvodnja, trgovina ili koristenje nevezanih vlakana azbesta; - Operacije komercijalne sjece sume ili kupovina opreme za sjecu za koristenje u primarnim kisnim sumama (zabranjeno politikom o sumama); - Proizvodnja ili trgovina proizvodima koji sadrze PCB; - Proizvodnja ili trgovina farmaceutskim tvarima koje su predmet meunarodne zabrane ili izbacivanja iz koristenja; - Proizvodnja ili trgovina pesticidima/herbicidima koji su predmet meunarodne zabrane ili izbacivanja iz koristenja; - Proizvodnja ili trgovina materijama koje dovode do smanjenja ozonskog sloja, koje su predmet meunarodne zabrane ili izbacivanja iz koristenja - Velike mreze za povlacenje u morima duze od 2,5 km. Sigurnosna politika OP 4.09 za upravljanje stetocinama Svrha OP 4.09 je da se osigura: (i) primjena dobrih praksi u okviru projekata finansiranih od strane Svjetske banke, (ii) izbjegavanje prekomjerne upotrebe pesticida i (iii) promoviranje okolinsko prihvatljivog i odrzivog upravljanja stetocinama. Njeni ciljevi ukljucuju: (i) minimiziranje rizika po okolis i zdravlje u vezi sa upotrebom pesticide, (ii) usaglasenost aktivnosti upravljanja stetocinama sa integralnim pristupom upravljanju stetocinama (IPM ­ Integrated Pest Management), te (iii) razvoj nacionalnih kapaciteta za implementaciju zastite bilja zasnovane na IPM. Sveukupni pristup upravljanju stetocinama je usklaen sa kapacitetom regulatornog okvira i institucija svake zemlje za promociju i podrsku sigurnog, efikasnog i okolisno prihvatljivog upravljanja stetocinama. Maj 2007. 21 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja OP 4.09 se primjenjuje u slucaju kad dati projekt: (i) obuhvata nabavku pesticida ili opreme za njihovu primjenu, (ii) ukljucuje uvoenje novih ili izmjenu postojeih praksi upravljanja stetocinama ili (iii) moze dovesti do znacajnog poveanja upotrebe pesticide, a time i posljedicnih rizika po okolis i zdravlje. Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja nee podrzavati nijedan od navedenih slucajeva, meutim kao indirektni rezultat strucne podrske poljoprivrednim aktivnostima i programa ruralnog razvoja mogua je pojava poveane upotrebe pesticida. Maj 2007. 22 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja 5 SAZETI PREGLED RELEVANTNIH DIREKTIVA EU Imajui na umu aspiracije Bosne i Hercegovine da postane clanicom Evropske unije, domai zakonski okvir je u procesu prilagoavanja radi transponiranja odredbi okolinskih EU direktiva. U kontekstu ovog Projekta je stoga potrebno u najveoj moguoj mjeri postivati odredbe slijedeih direktiva: Direktiva 96/61/EC on integralnoj prevenciji i kontroli zagaenja (IPPC Direktiva) Svrha ove direktive je postizanje integralne prevencije i kontrole zagaenja koja nastaju u razlicitim aktivnostima. Ona navodi mjere za sprjecavanje ili smanjenje emisija u zrak, vodu i zemlju. Odgovaraja legislativa BiH ve ispunjava zahtjev za izdavanjem okolinskih dozvola iz ove direktive. Direktiva 79/117/EEC, koja zabranjuje plasiranje na trziste i upotrebu sredstava zastite bilja koja sadrze odreene aktivne supstance, Direktiva 91/414/EEC o plasiranju sredstava zastite bilja na trziste Direktiva 79/117/EEC trazi napustanje upotrebe nekoliko pesticida zasnovanim na jedinjenjima zive, kao i slijedeih POP (persistant organic pollutants ­ postojani organski zagaivaci) pesticida4: Tabela 1: Pesticidi koje treba iskljucivati iz trzista u skladu sa EU direktovom: Pesticid Neka druga komercijalna/trgovacka imena (izvor: UNIDO) Aldrin Aldrec, Aldrex, Aldrex 30, Aldrite, Aldrosol, Altox, Compound 118, Drinox, Octalene, Seedrin Aspon, Belt, Chlroiandin, Chorkil, Corodan, Cortilan neu, Hlordan (Chlordane) Dowchlor, HCS 3260, Kypchlor, M140, Niran, Octachlor, Octaterr, Ortho Klor, Synklor, Tat chlor 4, Topichlor, Toxichlor, Veliscol 1068 Dieldrin Alvit, Dieldrite, Dieldrix, Illoxol, Panoram D31, Quintox Bovidermol, Chlorophenothan, Chlorophenothane, Chlorophenotoxum, Citox, Clofenotane, Dedelo, Deoval, Detox, Detoxan, Dibovan, Dicophane, Didigam, Didimac, Dodat, Dykol, DDT Estonate, Genitox, Gesafid, Gesapon, Gesarex, Gesarol, Guesapon, Gyron, Havero Extra, Ivotan, Ixodex, Kopspl, Mutoxin, Neocid, Parachlorocidum, Pentachlorin, Pentech, PPzeidan, Rudseam, Santobane, Zeidane, Zerdane Endrin Compound 269, Endrex, Hexadrin, Isodrin Epoxide, Mendrin, Nendrin Heptahlor - Heksahlorbenzen (HCB) Amaticin, Anticarie, Bunt cure, Bunt no more, Co op hexa, Granox, No bunt, Sanocide, Smut go, Sniecotox 4ovi POP pesticidi ,pored Mirex i Tocaphene, spadaju u tzv. "prljavih dvanaest" POP Maj 2007. 23 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja Direktiva 91/676/EEC o zastiti voda od zagaenja izazvanog nitratima iz poljoprivrednih izvora "Nitratna Direktiva", kako se cesto skraeno naziva, ima za cilj smanjenje zagaenja vodotoka nitratima iz ubriva. Ona tako propisuje ogranicenje primjene stajskog ubriva na kolicinu koja je ekvivalentna kolicini od maksimalno 210 kg azota po hektaru godisnje za vrijeme prve cetiri godine, a zatim kolicini od maksimalno 170 kg azota po hektaru godisnje. Direktiva 92/46/EEC o zdravstvenim pravilima za proizvodnju i plasiranje na trziste sirovog miljeka, termicki obraenog mlijeka i proizvoda na bazi mlijeka Ova Direktiva propisuje pravila za proizvodnju i plasiranje na trziste sirovog miljeka, termicki obraenog mlijeka i proizvoda na bazi mlijeka namijenjenih za konzumaciju od strane ljudi. Ona pred ostalog obrauje zahtjeve u pogledu zdravlja zivotinja, higijene drzanja zivotinja, higijene muze, higijene prostorija, opreme i ureaja, higijene osoblja, proizvodne higijene, te neke zahtjeve za kljucnu infrastrukturu. 6 PROCEDURE ZA OKOLINSKU TRIJAZU PODPROJEKATA RURALNOG RAZVOJA Projekat e u okviru Komponente B finansirati mjere ruralnog razvoja usmjerene ka poboljsanjima u okviru postojeih farmi i njihovih prostornih obuhvata, kod kojih se ne ocekuje potreba za promjenom vrste upotrebe zemljista5. Prirucnik za Program grantova ruralnog razvoja izraen u skladu sa IPARD prirucnicima, a koji e biti izraen u toku prve godine implementacije Projekta, ukljucivae okvirne i specificne kriterije podobnosti za podrsku u skladu sa zahtjevima primjenjivih zakonskih propisa BiH o okolinskoj procjeni i izdavanju okolinske dozvole, kao i zahtjevima sigurnosnih/operativnih politika Svjetske banke kao sponzora. Drugi kirtieriji podobnosti za podrsku mogu izmeu ostalog ukljucivati zahtjev za dozvolom za upravljanje otpadom, vodoprivrednom dozvolom, graevinskom dozvolom ili urbanistickom saglasnosu. Bez obzira na ovo, procedure okolinske trijaze, dokumentiranja, pregleda i odobravanja podprojekata kategirjje B i C (prema kategorizaciji Svjetske banke) su rezimirane u Tabeli 2 i ostatku ovog poglavlja. Ocekuje se da e ovo biti primjenjivo na veinu aktivnosti ruralnog razvoja koje e podrzati Projekat. Procedure za eventualne aktivnosti ruralnog razvoja kategorije A e se morati posebno razraditi u tijesnoj saradnji sa Svjetskom bankom. Potrebno je naglasiti da postojei pogoni/postrojenja ili aktivnosti6 obima navedenog u Tabeli 27 podlijezu obavezi izrade Plana aktivnosti za postupno smanjenje emisija odnosno 5 Prokat e u okviru Komponente B finansirati prvenstveno mjere ruralnog razvoja ciljane na poboljsanja pri samim farmama, unutar granica postojeih farmi, sto nee zahtijevati akviziciju zemljista ili nedobrovoljno raseljavanje, a nee promijeniti ni prirodu proizvodnih procesa na zemljistu. 6 Pogoni, postrojenja ili aktivnosti za koje je izdata urbanisticka saglasnost ili dozvola za graenje prije stupanja na snagu Zakona o zastiti okolisa/zivotne sredine 2003. u FBiH i 2002. u RS Maj 2007. 24 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja zagaenja i usklaivanje sa najboljim raspolozivim tehnikama (BAT), koji se dostavlja nadleznom ministarstvu okolisa/ekologije, nakon cega se provodi procedura pribavljanja/izdavanja okolinske dozvole8. Aktivnosti tipa navedenog u Tabeli 2, ciji je obim velicina (kapaciteti i sl.) manji od pragova datih u Tabeli 2, ne podlijezu obavezi pribavljanja okolinske dozvole. Tabelu 2 treba koristiti za preliminarnu trijazu. Kako bi se izbjeglo pogresno tumacenje, konacna odluka o trijazi treba biti zasnovana na dodatnoj analizi zahtjeva primjenjivih propisa navedenih u poglavlju 3 i konsultacijama sa nadleznim ministarstvom okolisa/ekologije. U slucaju bilo kakvih aktivnosti koje nisu spomenute u Tabeli 2, osobe koje budu zaduzene za koncipiranje Operativnog prirucnika za grantove ruralnog razvoja trebae razmotriti odredbe okolinskih propisa navedenih u poglavlju 3 ovog dokumenta. 7 Tj. obima kod kojeg se bilo za nove ili postojee pogone, postrojenja ili aktivnosti mora pribaviti okolinska dozvola 8Sadrzaj plana i rokovi za dostavljanje su propisani Pravilnikom o uvjetima za podnosenje zahtjeva za izdvanje okolinske dozvole za pogone i postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zastitiokolisa, Pravilnikom o rokovima za podnosenje zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole za pogone i postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zastitiokolisa (oba pravilnika Sl.n.FBiH 68/05),kao i ekvivalentnih propisa RS i kantona (u slucaju gdje takvi propisi postoje, npr. U KSA, ZDK) Maj 2007. 25 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja Tabela 2: Kriteriji trijaze moguih investicija predlozenih za podrsku u okviru programa grantova za ruralni razvoj u skladu sa zahtjevima zakonskih propisa BiH Federacija Bosne i Hercegovine Republika Srpska Tip aktivnosti Obavezna Podloznost Potrebna Obavezna Podloznost Komentari Potrebna procedura PUO proceduri PUO u Potrebna okolinska okolinska dozvola procedura PUO proceduri PUO u ekoloska dozvola (FBiH) skladu sa odlukom dozvola (FBiH) (nivo kantona (RS) skladu sa odlukom Ministarstva (FBiH) unutar FBiH) Ministarstva(RS) (RS) Postrojenja za odlaganje ili obradu zivotinjskog otpada Restrukturiranje poljoprivrednih dobara na povrsini > 30 ha Restrukturiranje poljoprivrednih dobara na povrsini 15-30 ha Podlijeze proceduri Restrukturiranje direktnog izdavanja poljoprivrednih dobara okolinske dozvole na povrsini 3-15 ha (provjeriti propise datog kantona zbog moguih devijacija) Upotreba prethodno neobraivanog zemljista za intenzivnu poljoprivredu na povrsini > 30 ha Upotreba prethodno neobraivanog zemljista za intenzivnu poljoprivredu na povrsini 15-30 ha Upotreba prethodno Podlijeze proceduri neobraivanog zemljista direktnog izdavanja za intenzivnu okolinske dozvole poljoprivredu na (provjeriti propise povrsini 3-15 ha datog kantona zbog moguih devijacija) Maj 2007. 26 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja Federacija Bosne i Hercegovine Republika Srpska Tip aktivnosti Obavezna Podloznost Potrebna Obavezna Podloznost Komentari Potrebna procedura PUO proceduri PUO u Potrebna okolinska okolinska dozvola procedura PUO proceduri PUO u ekoloska dozvola (FBiH) skladu sa odlukom dozvola (FBiH) (nivo kantona (RS) skladu sa odlukom Ministarstva (FBiH) unutar FBiH) Ministarstva(RS) (RS) Pogoni za uzgoj broilera sa kapacitetom manjim od broja mjesta za: 20.000 brojlera Pogoni za uzgoj stoke sa Izuzete od obaveze kapacitetom manjim od pribavljanja broja mjesta za: okolinske dozvole 8.000 kokosaka prema domaim ili propisima. Ipak, 400 svinja potrebno je razviti ili plan upravljanja 100 krmaca (EMP) prema ili zahtjevima Svjetske 100 krupne stoke bankes. Proizvodnja Podlijeze proceduri prehrambenih namirnica direktnog izdavanja na bazi biljnih sirovina ok. dozvole sa izlaznim kapacitetom (provjeriti propise 20 - 100 t/dan datog kanto-na zbog moguih devijacija). Podlijeze proceduri direktnog izdavanja Prerada mlijeka ulaznog ok. dozvole kapaciteta 5-25 t/dan (provjeriti propise datog kanto-na zbog moguih devijacija) Maj 2007. 27 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja Federacija Bosne i Hercegovine Republika Srpska Tip aktivnosti Obavezna Podloznost Potrebna Obavezna Podloznost Komentari Potrebna procedura PUO proceduri PUO u Potrebna okolinska okolinska dozvola procedura PUO proceduri PUO u ekoloska dozvola (FBiH) skladu sa odlukom dozvola (FBiH) (nivo kantona (RS) skladu sa odlukom Ministarstva (FBiH) unutar FBiH) Ministarstva(RS) (RS) Podlijeze proceduri direktnog izdavanja ok. dozvole (provjeriti propise Skladistenje toksicnih ili datog kanto-na zbog veoma toksicnih moguih devijacija). supstanci u kolicini U RS izuzeto od 10-50 t ili 1-5 t obaveze pribavljanja ekoloske dozvole, ali se mora izraditi barem EMP prema zahtjevima Svjetske banke Podlijeze proceduri direktnog izdavanja okolinske dozvole (provjeriti propise datog kanto-na zbog Uzgoj ribe na podrucju moguih devijacija). povrsine 3-15 ha U RS izuzeto od obaveze pribavljanja ekoloske dozvole, ali se mora izraditi barem EMP prema zahtjevima Svjetske banke Maj 2007. 28 Okvir okolinskog upravljanja za Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH Obim okolinske procjene provedene u okviru BiH sistema izdavanja okoliniskih dozvola generalno zadovoljava zahtjeve Svjetske banke za okolinsku procjenu, te se moze smatrati dovoljnim Zato su aktivnosti za koje je izdata okolinska dozvola u principu automatski prihvatljive i za Svjetsku banku. Ipak, obzirom da domai zakonski okvir trenutno ne uvodi formalna ogranicenja za tipove pesticida koji se mogu koristit i poljoprivredi, potrebno je dodatno uzeti u obzir primjenjiva ogranicenja EU Direktive 79/117/EEC o zabrani plasmana na trziste i upotrebe sredstava zastite biljaka sa sadrzajem odreenih aktivnih supstanci9, navedene u dijelu 5 ovog dokumenta, kao izvanicne liste dozvoljenih sredstava zastite biljaka u nekim od susjednih zemalja koje su u tom smislu naprednije10, u cilju provjere prihvatljivisti pesticida planiranih za upotrebu u predlozenim aktivnostima.. U slucaju aktivnosti za koje nije izdata okolinska dozvola ili koje ne podlijezu obavezi pribavljanja okolinske dozvole, neophodno je provjeriti primjenjivost zahtjeva Svjetske banke propisanih u WB OP 4.01 o okolinskoj procjeni. Ovu provjeru treba obaviti JKP na entitetskom nivou, u konsultaciji sa osobljem Svjetske banke. Kao sto je navedeno u dijelu 4, Svjetska banka svrstava projekte u kategorije ovisno od vrste, lokacije, osjetljivosti i velicine projekta, kao i prirode i velicine potencijalnih uticaja: - Projekat se klasificira se kao projekat Kategorije A ukoliko je vjerovatan negativan uticaj na okolis znacajan, raznolik ili dotad nezabiljezen. Takvi uticaji mogu se odnositi na podrucje koje je sire od mjesta ili lokacije izvoenja samih radova. Za ovakve projekte se obavezno provodi procedura procjene uticaja na okolis u obimu propisanom od strane Svjetske banke. Dokument okolinske procjene (PUO) mora sadrzati slijedee elemente: Izvrsni sazetak, Pregled zakonskog/administrativnog okvira, Opis projekta, Podaci nultog stanja, Opis okolinskih uticaja, Opis razmotrenih projektnih alternativa, Plan upravljanaj okolisem (EMP), Biljeske sa javnih rasprava. - Predlozeni projekat se svrstava u Kategoriju B ukoliko su njegovi potencijalni negativni uticaji na okolis manji od onih kod kategorije A. Uticaji su lokalnog karaktera, malobrojniji i reverzibilni. Obim okolinske procjene za projekte kategorije B moze varirati od projekta do projekta, ali je svakako manji od obima procjene za projekte kategorije A. Kod ovakvih projekata je kljucni dio dokumenta okolinske procjene Plan upravljanja okolisem (EMP). - Za projekte koji spadaju u Kategoriju C (projekti za koje se ocekuje da nee imati znacajnih uticaja na okolis ili da e uticaji biti minimalni) se ne zahtijeva okolinska procjena. Treba imati na umu da je mogue da za odreene aktivnosti koje ne podlijezu obavezi pribavljanja okolinske dozvole prema navedenoj tabeli trijaze ipak bude potrebno provesti okolinsku procjenu ili procjenu uticaja na okolis u skladu sa zahtjevima procedure Svjetske banke OP 4.01. 9Pesticidi se trenutno u BiH ne proizvode, stoga se ovo u sustini odnosi na uvoz pesticida iz drugih zemalja. 10Zvanicne liste na snazi u Hrvatskoj i Sloveniji predstavljaju dobru referencu i mogu se nai na Internet stranicama Ministarstava poljoprivrede Bosna-S Consulting, Maj 2007 29 Okvir okolinskog upravljanja za Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH Prilikom koncipiranja Operativnog prirucnika, potrebno je razmotriti slijedee smjernice kako bi se osiguralo da aktivnosti podrzane grantovima budu okolisno prihvatljive. Prilikom procesa obrade aplikacije, potrebno je prikupiti slijedee dokumente i informacije od predlagaa aktivnosti: a. Sve dozvole, odobrenja i sl. koje je predlagac(aplikant) dobio prethodno, ukljucujui dokumentaciju o vlasnistvu i ovlastenju za upotrebu zemljista, vodoprivredne akte, urbanisticku saglasnost ili dozvolu za graenje veterinarska odobrenja ili druge srodne dokumente. Obraivac aplikacije treba pitati ima li predlagac aktivnosti okolinsku dozvolu za datu aktivnost. Ako je to slucaj, aktivnost zadovoljava zahtjeve domaih okolinskih propisa i prihvatljiva je u okolinskom smislu. U slucaju da predlagac ne posjeduje okolinsku dozvolu iako podlijeze obavezi njenog pribavljanja u skladu sa Tabelom 2, prvo mora pribaviti okolinsku dozvolu kako bi se kvalificirao za finansijsku podrsku u okviru Projekta. Pored provjere da li e aktivnost podrazumijevati dodatnu ili poveanu primjenu pesticida i ubriva (ne mora se raditi o zahtjevu za direktnu podrsku za samu primjenu pesticida), za aktivnosti za koje je izdata okolinska dozvola nije potrebno provoditi dalju trijazu (skrining). Ukoliko to nije slucaj, potrebno je prikupiti slijedese dodatne podatke, a zatim ih evaluirati: b. Podaci o lokaciji operacije ili aktivnosti, radi lakseg utvrivanja karakteristika okruzenja. Ovo treba obuhvatiti podatke o obliznjim izvoristima/zahvatima pitke vode. Otvoreno skladistenje i primjena pesticida ili ubriva u podrucju zona sanitarne zastite izvorista nisu prihvatljivi. Ukoliko granice zona zastite nisu zvanicno utvrene, takve aktivnosti ne treba provoditi unutar pojasa sirine 500 m od izvorista. Upotreba pesticida ili ubriva unutar pojasa sirine 10 m od rubnih dijelova obala vodotoka takoe nije prihvatljiva. U slucaju urbanog okruzenja, obratiti paznju na obliznje stanovnistvo i njegov urbani stil zivljenja, dok je u slucaju aktivnosti u ruralnim podrucjima prije svega potrebno raznotriti uticaj na samo prirodno okruzenje. Lokacija je bitna i u pogledu emisije buke, vibracija i sl. U ovom koraku se takoe prikupljaju informacije o gustini aktivnosti slicnog tipa na datom podrucju, sto je od kljucne vaznosti kod sagledavanja moguih zbirnih/kumulativnih uticaja i kapaciteta samog okolisa da podnese takve uticaje. c. Sazeta informacija o operacijama koje aktivnost podrazumijeva.. Na osnovu ovoga osoba koja donosi odluku dobija potpuniju sliku aktivnosti, ci,e je mogue eliminirati neka standardna pitanja. d. Podaci i proizvodima i nusproizvodima aktivnosti, kako bi se identficirali mogui rizici i prijetnje okolisu i zdravlju i sigurnosti stanovnistva. e. Informacije o kljucnim potencijalnim uticajima na okolis. U mnogim slucajevima primjenom mjera ublazavanja mogue je minimizirati negativne uticaje. Takve mjere ukljucuju posumljavanje, adekvatno zbrinjavanje otoada, pravilno rukovanje i upotreba opasnih supstanci, izrada EMP, primjena procesa niskih emisija, itd. f. Dodatni podaci o moguim posebnim uticajima na zdravlje i sigurnost ljudi, kao i razlicita socijalna pitanja. g. Ukoliko je to mogue, podaci o prethodnim zalbama u vezi predlagacevim prethodnim ili postojeim aktivnostima. Bosna-S Consulting, maj 2007. 30 Okvir okolinskog upravljanja za Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH Svrha procesa prikupljanja informacija je: · Bolje razumijevanje nacina na koji podprojekti podrzani u okviru Programa ruralnog razvoja mogu uticati na okolis i · Razumijevanje nacina na koji se mjere prevencije i ublazavanja mogu primijeniti za efikasno boboljsanje okolinskih performanci Projekta ili aktivnosti u okviru njega. Za prikupljanje podataka prilikom razmatranja aktivnosti malog obima, izuzetih od obaveze pribavljanja okolinske dozvole, treba koristiti slijedee formulare (Tabele 3 i 4). Forumulari sadrze odreena pitanja zasnovana na tipicnim potencijalnim negativnim uticajima u sektoru poljoprivrede i trgovine/proizvodnje. Odgovori koji se daju su «DA» i «NE», pri cemu se za svaki odgovor unosi pozitivna ili negativna vrijednost, zavisno od uticaja. Bosna-S Consulting, maj 2007. 31 Okvir okolinskog upravljanja za Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH Tabela 3: Formular za poljoprivredne aktivnosti11 da / ne vrijednost specificnosti Mjere ublazavanja/olaksavajue okolnosti (zaokruziti) (zaokruziti) (navesti) (navesti ili zaokruziti) 1. ZRAK Da li e emisije imati karakter emisija DA + iz domainstva? NE - 2. VODA a) laguna ili poseban septicki tank Da li e emisije imati karakter emisija DA + b) pooseban sistem priikupljanja otp voda iz domainstva? c) upotreba pesticida i ubriva u skladu sa NE - najboljim meunarodnim praksama d) drugo: 3. OTPAD 3.1 Da li e emisije imati karakter DA + a) upotreba stajnjaka kao ubriva emisija iz domainstva? b) prodaja stajnjaka c) prikupljanje i odlaganje na deponiju NE - d) drugo: DA - a) propisno skladistenje i odlaganje 3.2 Moze li se nastali otpad b) propisan prevoz okartakterizirati kao opasni otoad? c) ugovor sa firmom za zbrinjavanje NE + d) drugo: 4. PRIRODA (zivi svijet) Hoe li aktivnost ugroziti zivi DA - a) upotreba zemljista u skladu s kategorijom svijet,/endemske ili zastiene vrste, b) u blizini nema zastienih podrucja prirodno okruzenje? c) nema endemskih vrsta u okruzenju NE + d) drugo: 5. PRIRODA(nezivi svijet) Hoe li aktivnost ukljuciti izmjene u DA - a) minimalne izmjene u skladu s kategorijom upotrebi zemljista, hoe li biti aktivnosti b) ovlastenje za promjenu namjene koje mogu ugroziti tzemljiste (sjeca c) drugo: drvea, zasad novih vrsta? NE + 6. RURALNI PEJSAZ Hoe li aktivnost dopriinijeti DA - promjenama ruralnog pejsaza? Objasniti: NE + 7. SOCIJALNI ASPEKTI Hoe li se lokalno stanovnistvo ili DA - a) izjave susjeda o saglasnosti ppreduzea protiviti planiranoj b) izjave preduzea o saglasnosti aktivnosti? c) izjava ovlastene institucije NE + d) drugo: 8. UKUPNO Zbir pozitivnih i negativnih Pozitivne vrijednosti: IDIjelovi kod kojih su Prihvaene ili predlozene mjere ublazavanja vrijednosti, ocjena mjera UKUPNO prihvaeni specifini (zaokruziti): ublazavanja uslovi: 1 a b c d Negativne vrijednosti: DA: ______________ UKUPNO 2 a b c d NE: ______________ 3.1 a b c d 3.2 a b c d 4 a b c d 5 a b c d 6 a b c d 7 a b c d MISLJENJE: 1. DA ­ AKTIVNOST PRIHVATLJIVA (zaokruziti) 2. NE ­ AKTIVNOST NEPRIHVATLJIVA 11 Primjenivo na uzgoj stoke, ljekovitog bilja, i sl. Bosna-S Consulting, maj 2007. 32 Okvir okolinskog upravljanja za Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH Tabela 4: Formular za aktivnosti trgovine/usluga i proizvodnje malog obima da / ne vrijednost specificnosti Mjere ublazavanja/olaksavajue okolnosti (zaokruziti) (zaokruziti) (navesti) (navesti ili zaokruziti) 1. ZRAK Da li e emisije imati karakter emisija DA + iz domainstva? NE - 2. VODA a) zadrzavanje otp. voda u objektu Da li e emisije imati karakter emisija DA + b) poseban septicki tank iz domainstva? c) obrada i naknadni ispust otpadnih voda u NE - kanalizacioni system d) drugo: 3. OTPAD 3.1 Da li e emisije imati karakter DA + a) odvozenje za odlaganje na deponiji emisija iz domainstva? b) selektivno prikupljanje radi reciklaze NE - c) drugo: DA - a) propisno skladistenje i odlaganje 3.2 Moze li se nastali otpad b) propisan prevoz okartakterizirati kao opasni otoad? c) ugovor sa firmom za zbrinjavanje NE + d) drugo: 4. BUKA I VIBRACIJE12 Da li je nivo buke I vibracija u okviru prihvatljivih granica u kojima nee DA - a) izolacioni graevinski materijali negativno uticati na susjedno b) izolacija za primjenjenu masineriju/ureaje stanovnistvo ili komercijalne c) protuvibraciona zastita subjekte? NE + d) drugo: 5. OTROVNE MATERIJE Da li e lokacija biti koristena u potpunosti ili djelimicno za DA - a) pakovanje u skladu s najvisim int. standardima skladistenje, proizvodnju ili obradu b) skladistenje prema najvisim int. Standardima otrovnih materija, pesticide ili c) propisan transport (ARD, RID) drugih opasnih materija (zapaljivih, NE + d) drugo: eksplozivnih, nagrizajuih,...)? 6. PRIRODNI I URBANI KRAJOLIK DA - a) zeleni tamponski pojas Hoe li aktivnost doprinijeti izmjenama b) osiguran pristup korisnicima prirodnog ilu urbanog krajolika? c) pristup i parking vozila NE + d) drugo: 7. SOCIJALNI ASPEKTI Hoe li se lokalno stanovnistvo ili DA - a) izjave susjeda o saglasnosti ppreduzea protiviti planiranoj b) izjave preduzea o saglasnosti aktivnosti? c) izjava ovlastene institucije NE + d) drugo: 8. UKUPNO Zbir pozitivnih i negativnih Pozitivne vrijednosti: IDIjelovi kod kojih su Prihvaene ili predlozene mjere ublazavanja vrijednosti, ocjena mjera UKUPNO prihvaeni specifini (zaokruziti): ublazavanja uslovi: 1 a b c d Negativne vrijednosti: DA: ______________ UKUPNO 2 a b c d NE: ______________ 3.1 a b c d 3.2 a b c d 4 a b c d 5 a b c d 6 a b c d 7 a b c d MISLJENJE: 1. DA ­ AKTIVNOST PRIHVATLJIVA (zaokruziti) 2. NE ­ AKTIVNOST NEPRIHVATLJIVA 12 Predlazu se slijedei pragovi zasnovano na domaim zakonskim propisima. Buka ne smije premasiti 40 dB od 06:00 do 22:00 h i 30 dB od 22:00 do 06:00 h u pogonima ili na njihivim lokacijama. Bosna-S Consulting, maj 2007. 33 Okvir okolinskog upravljanja za Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH Osoba koja vodi intervju i popunjava formular (predstavnik nadleznog organa ­ Ministarstva poljoprivrede) takoe unosi dodatne specificne informacije za razmatranu aktivnost. Obzirom da trenutno nema zakonski specificiranih pragova za tzv. emisije iz domainstava koje se spominju u formularu, predlaze se privremena upotreba slijedeih provizornih pragova do uvoenja drugacijih definicija u domaem zakonodavstvu: - Zrak: emisije u atmosferu iz sistema za grijanje snage do 250 kW13, uz upotrebu cvrstog (drvo, ugalj)ili tecnog goriva se moze smatrati emisijom iz domainstva. Sagorijevanje otpadnih ulja, gume,plastike i sl. Nije dozvoljeno. - Voda: emisije u vodu koje ne premasuju 10 ekvivalentnih stanovnika sa sadrzajem fekalnih voda i vode koristene za pranje standardnim deterdzentima iz domainstava se moze smatrati emisijom iz domainstva. Ispusti drugih, specijalnih vrsta deterdzenata i dezinfekcionih sredstava u sisteme prihvata otpadnih voda nisu dozvoljeni. - Otpad: otpad u kolicinama do 5 kg/dan po uposleniku se moze smatrati emisijom iz domainstva, osim u slucaju da otpad sadrzi opasne materije. Vee kolicine otpada se mogu tolerirati pod uslovom da se provodi povrat za ponovnu upotrebu komponenti, reciklaza, ili ako je uticaj otpada ublazen adekvatnim mjerama. - Otpad iz ruralnih domainstava: stajnjak se moze smatrati emisijom iz domainstva ukoliko ne nastaje vise od: 1200 broilera, 800 kokosaka, 40 svinja (preko 30 kg), 15 krmaca, 10 krava i druge krupne stoke. Okolinsko odobrenje ili odbijanje predlozene aktivnosti malog obima treba bazirati na rezultatima popunjavanja formulara na slijedei nacin : - u slucaju vise od 4 negativna odgovora u drugoj koloni, temeljito provjeriti aktivnost i modificirati u cilju zadovoljenja kljucnih okolinskih zahtjeva - aktivnost je prihvatljiva u slucaju 4 ili vise pozitivnih odgovora, pod uslovom da se implementiraju predlozene mjere ublazavanja uticaja. Formular treba cuvati sa dokumentacijom za datu aktivnost, te koristiti za naknadni monitoring utokom posjeta, kako bi se osiguralo da se dogovorene mjere implementiraju. 13Zakon o zastiti zraka ­ clan 16 Bosna-S Consulting, maj 2007. 34 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja 7 PLAN OKOLINSKOG UPRAVLJANJA Plan okolinskog upravljanja (POU ili EMP ­ Environmental Management Plan), koji predstavlja sastavni dio Okvira okolinskog upravljanja (OOU), naveden u Tabeli 5, utvruje i predlaze mjere ublazavanja potencijalnih okolinskih uticaja prdlozenih projektnih aktivnosti. Maj 2007. 35 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja Tabela 5: Plan okolinskog upravljanja Projektna aktivnost/ Strana odgovorn za Odgovornost za uticaj na okolis Mjere ublazavanja uticaja14 Trosak implementaciju mjera Zahtjevi provoenje ublazavanja monitoringa monitoringa Rehabilitacija/obnova laboratrorija Graevinski radovi mogu Ograniciti radove na periode u toku dovesti do ometanja svijetlog dijela dana izmeu 08:00 h i Supervizija i uslijed buke 16:00 h Ugovoreni izvoac radova (vidjeti nadzor radova pri svakoj laboratoriji Emisije u zrak prasine i Prilog 4). od strane osoblja proizvoda sagorijevanja Implementacija finansiranog goriva u mehanizaciji ili Redovno odrzavanje mehanizacije, mjera Veina uticaja za vrijeme radova se Projektom. Ono e vozilima nabavljenim u nabavka goriva najboljeg dostupnog ublazavanja e moze izbjei ili znacajno ublaziti Nenajavljene posjete imati obavezu da okviru Projekta mogu kvaliteta (npr. najnizeg sadrzaja biti obuhvaena primjenom dogovorenih lokaciji i inspekcije osigura da izvoaci povremenu narusiti sumpora) iz pouzdanih izvora ugvorima za jednostavnih mjera zastite okolisa. za vrijeme radova. radova postuju kvalitet zraka graevinske Takve mjere treba ukljuciti u okolinske klauzule Slabo odrzavanje Provoditi odrzavanje vozila i opreme radove za svaku ugovor az izvoenje radova kao (Prilog 4). farmerske opreme ili dalje od nezastiene zemlje i voda, tj. laboratoriju. mehanizacije moze na betoniranim ili asfaltiranim okolinske klauzule. dovesti do zagaenja tla, povrsinama. Koristiti biorazgradiva voda i biljaka/plodova maziva gdje god je to mogue, npr. gorivom i mazivima za hidraulicnu opremu. 14Pored indikativnih mjera prikazanih u Tabeli, za svaku podrzanu aktivnost e biti razvijene specificne mjere ublazavanja, koje e biti sadrzane u Operativnom prirucniku ruralnog razvoja Maj 2007 . 36 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja Projektna aktivnost/ Strana odgovorn za Odgovornost za uticaj na okolis Mjere ublazavanja uticaja14 Trosak implementaciju mjera Zahtjevi provoenje ublazavanja monitoringa monitoringa Rad laboratorija i upravljanje laboratorijama Ukoliko se njima ne Ukljuceno u upravlja adekvatno, Prihvatiti/uvesti najbolje labor. investicione i Operater laboratorije, po instrukciji laboratorije mogu dovesti prakse (vidjeti Priloge 5 i 6). redovne troskove tehnickih eksperata za podrsku u do zagaenja okolisa. laboratorija. toku akreditacije. Svaka laboratorija mora imati adekvatan (siguran, nepropustan, itd.) Vlasnik laboratorijie, ugovorena sopstveni skladisni kapacitet za firma ovlastena za zbrinjavanje privremeno skladistenje opasnog opasnog otpada I doticna opstina. otpada. Imajui u vidu da je stvaranje Ukljuceno u Napomena: Privremeno takvog otpada minorno u pogledu operativne skladistenje moze trajati do kolicina u odnosu na obicni, troskove uspostave postrojenja za Sanitarni/okolinski bezopasni otpad, ovo ne zahtijeva laboratorija. zbrinjavanje u zemlji ili do trenutka Nenajavljene posjete inspektori Odlaganje laboratorijskog znatan skladisni proctor. Nepropusan Zavisno od vrste redovne godisnje predaje lokaciji i inspekcije. otpada kontejner zapremine 0,5 - 1 m3 cesto otpada, trosak operateru ovlastenom za je dovoljan za skladistenje opasnog zbrinjavanja zbrinjavanje opasnog otpada otpada stvoreno u jednoj laboratoriji opasnog otpada (operateri trenutno izvoze opasni u visegodisnjem periodu. moze varirati od otpad radi zbrinjavanja u U svakom slucaju, nekompatibilne 1,0 do 4,0 spalionicama opasnog otpada). vrste opasnog otpada (kiseline i baze, KM/kg. Bezopasni, adekvatno odvojeni organski materijali i kiseline, komunalni tip otpada se odlaze u cijanidi/sulfidi i kiseline, i sl.) se okviru redovnih komunalnih moraju skladistiti odvojeno. sistema zbrinjavanja. Maj 2007 . 37 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja Projektna aktivnost/ Strana odgovorn za Odgovornost za uticaj na okolis Mjere ublazavanja uticaja14 Trosak implementaciju mjera Zahtjevi provoenje ublazavanja monitoringa monitoringa Promoviranje upotrebe pesticide ili poveanja upotrebe pesticida Provesti obuku o dobrim poljopriv- rednim praksama (Prilog 3), uklju- cujui primjenu pesticida, IPM i najbolje prakse skladistenja i Prekomjerna i nepravilna rukovanja. upotreba, kao i Ukljuceno u nenamjerno prosipanje Intenzivnu obuku ponuditi strucnu podrsku i pesticida mogu dovesti do regionalno ili na jednoj centralnoj Sida-inu zagaenja okolisa, lokaciji za sve farmere. reginoalnu Farmeri moraju prvenstveno tla i voda tejnicku podrsku voditi evidenciju, uslijed neadekvatnog Ponuditi obuku u procesu za standarde koju e provjeravati koristenja hemikalija certifikacije prema GAP (dobre sigurne hrane. entitetski inspektori MPVS FBiH i poljoprivredne prakse) ­ uvesti MPVS FBiH i MPSV RS kroz uz pomo MPSV RS u GAP/EuroGAP norme, klasifikaciju i strucne sluzbe kantonalnih/ koordinaciji sa saddnju, upravljanje i kontrolu opstinskih inspektora. Upravom stetocina, IPM. Kombinirti sa Inspektorata Pruziti obuku za farmere o upotrebi vizuelnom provjerom pesticide i mjerama zastite na radu. kvaliteta Osigurati da farmeri znaju kako biljaka/plodova. koristiti hemikalije. Provjeriti hemikalije Prekomjerna i nepravilna Ponuditi intenzivnu obuku regional- skladistene na upotreba pesticida moze no ili na jednoj centralnoj lokaciji o 1-dnevna obuka lokaciji. predstavljati rizik za dobrim praksama (Prilog 3). do 3000 KM zdravlje krajnjih potrosaca Nastaviti FAO program uvoenja plodova/proizvoda, kao i IPM u srednje poljoprivredne skole u samih farmera koji rukuju cilju poboljsanja poljoprivrednih pesticidima praksi u upravljanju zitnim stetocinama. Maj 2007 . 38 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja Projektna aktivnost/ Strana odgovorn za Odgovornost za uticaj na okolis Mjere ublazavanja uticaja14 Trosak implementaciju mjera Zahtjevi provoenje ublazavanja monitoringa monitoringa Program ruralnog razvoja Ispusti stajnjaka i MPVS FBiH, odlaganje otpada sa farmi MPSV RS I mogu zagaditi tlo i vode. MVTEO. Neadekvatno upravljanje Prirucnik ruralnog razvoja, koji e Specificne zivotinjskim otpadom utvrditi mjere koje su podrzane odgovornosti za moze dovesti do sirenja grantovima, e se distribuirati i okolinski bolesti ili zaga. tla/voda. prodiskutirati s javnosu. Barem 5% pod- monitoring projekata koji dobiju Uvoenje novih vrsta Programa grantova Okvirni i specificni kriteriji grantive e biti sjemena i sorti biljaka e biti propisane u podobnosti za podrsku e ukljuciti podvrguto provjeri na moze imati negativan opisu zadataka za referencu sa PUO/okolinskom terenu od strane uticaj na postojeu osoblje odjela za procjenom. Uprave inspektorata. biolosku raznolikost ruralni razvoj unutar ovih Upotreba traktora moze Aplikanti e morati dobiti okolinsko Ukljuceno u Farmeri i pljoprivredni preraivaci Korisnici grantova e Ministarstava. dovesti do kompaktiranja odobrenje od nadleznog organa. projektni trosak. kojima e biti odobreni grantovi. biti podvrgnuti Okolinske NVO e tla i brzeg povrsinskog nezavisnim biti zastupljene u oticanja vode, erozije tla. Grantovima nee biti podrzana okolinskim auditima Odboru za nabavka ubriva ili investicije u na godisnjoj osnovi. Instalacija plastenika monitoring drenazu/navodnjavanje. moze narusiti vizuelne ruralnog razvoja. karakteristike pejsaza. Aktivnosti Prirucnik za ruralni razvoj podlijeze podizanja javne Upotreba pitke vode provjeri i odobrenju za upotrebu od svijesti o uticajima nezadovolj. kvaliteta strane Svjetske banke. poljoprivrede e moze narusiti zdravlje biti fokusirane na stoke koja je konzumira, a clanove Odbora i dalje i zdravlje krajnjih osoblje Uprava potrosaca mlijeka, inspektorata. mlijecnih ili mesnih proizvoda. Maj 2007 . 39 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja 8 PREGLED INSTITUCIONALNIH ODGOVORNOSTI I POTREBNE IZGRADNJE KAPACITETA U Bosni i Hercegovini je na snazi regulativa za kontrolu i nadzor graevinskih radova. Graevinski ugovori e ukljucivati klauzule za adekvatno zbrinjavanje graevinskog materijala i graevinskog otpada. Dokumenti nabavke e specificirati da okolisno neprihvatljivi materijali nee biti koristeni. U vezi sa Programom ruralnig grantova, predlozeni pristup razmatranju aplikacija za podrsku Programa je prikazan na Slici 1: Korak 1 Dostavljanje aplikacije Da li je potrebna PUO/okolinska dozvola i EMP? Korak 2 Trijaza aplikacije Ne Da Korak 3 Aplikant mora slijediti Ocjena aplikacije obaveze navedene u Tabeli 2 Ako je potrebna PUO,mora se dostaviti nadleznom organu. Korak 4 U suprotnom, podnijeti Odobrenje aplikacije zahtjev za okolinsku dozvolu upotpunjen sa EMP Korak 5 Ukljuc. Ukljucivanje smjernica (Prilog 3) EuropGAP i HAACP Korak 6 Terenske provjere 5% pod-projekata od osoblja Terenska supervizija i inspekcija Uprave inspektorata, koje e biti obuceno o okolinskim pitanjima Korak 7 Odbor za monitoring ruralnog razvoja e RDP monitoring i evaluacija ukljucivati predstavnike NVOa Korak 8 Novisni godisnji okolinski audit finansiran u Godisnji okolinski audit okviru Projekta Slika 1: koraci u razmatranju okolinskih aspekata pri dodjeli grantova ruralnog razvoja Ministarstva okolisa/ekologije RS, FBiH, te pojedinih kanotna unutar FBiH su odgovorna za obradu okolinskih procjena za aktivnosti koje podlijeu izdavanju okolinske dozvole, kao i davanje savjeta u vezi okolinske legislative. Institucije poljoprivrednog sektora se mogu ilustrirati slijedeom shemom: Maj 2007. 40 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja DRZAVNA DRZAVNI UPRAVA ZA AGENCIJA ZA VETERINASKI MVTEO ZASTIT SIGURNOST URED (formiranje JKP) ZDRAVLJA BILJA HRANE ENTITETSKI INSPEKTORATI MPVS FBiH - poljoprivredni inspektor MPSV RS - formiranje JKP - veterinarski inspektor - formiranje JKP - uspostava jedinice za - sanitarni inspektor - uspostava jedinice za informacije u ruralnom - vodoprivredni inspektor informacije u ruralnom razvoju (dugorocno) - uspostava do 6 region. razvoju (dugorocno) centara inspektorata u svakom entitetu Kantonalno MO Opstinski odjel - kantonalni inspektori - opstinski inspektori Opstinski odjel Slika 2: Institucije poljoprivrednog sektora Maj 2007. 41 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja Dok e se pravila za uspostavu Odbora za monitoring odrediti u okviru Plana ruralnog razvoja, u skladu sa odredbama IPA i iskustvom iz Hrvatske i Turske, ocekuje se da e IPARD Odbor za monitoring ukljucivati predstavnike EC, Vlade sa regionalnim I lokalnim vlastima, kao i ruralne ekomonske partnere i partnere iz socijalnog domena. Jednoclani sekretarijat koji e podrzati Projekat e pruziti stalne resurse za Odbor, koji e se sastajati barem kvartalno. Funkcije Odbora bi bile da: (i) prati napredak u postizanju ciljeva, (ii) razmotri rezultate programa implementacije, (iii) odobri prilagodbe programa i (iv) razmotri i odobri godisnje i konacne izvjestaje. Prepoznajui slabosti graanskog drustva u ruralnim podrucjima, Projekat bi asistirao entitetskim Ministarstvima poljoprivrede kod uspostave partnerstava sa ruralnim organizacijama i institucijama, te stavranja platforme za djelovanje NVO u ruralnom podrucjima. Predlozena obuka Vrsta obuke: - obuka o osnovnim okolinskim pitanjima koja se ticu trijaze - obuka o domaim zakonima/standardima I dobrim meunardonim praksama - obuka o okolinskom monitoringu Ucesnici: - Inspekcijska uprava i strucne sluzbe, clanovi Odbora za monitoring Programa ruralnog razvoja Svrha obuke: Podrska za efikasnu trijazu, upravljanje i monitoring, podizanje svijesti o potencijalnim okolinskim uticajima aktivnosti ruralnog razvoja. Trajanje obuke: Dva do cetiri segmenta, svaki u trajanju 2-3 dana. Datumi pocetka i Obuku pruziti barem dva mjeseca prije pocetka implementacije kraja: Projekta. Mjesto Zavisi od broja ucesnika. Mozda bi najbolje bilo imati jedan odrzavanja: program u BiH , u nekoj centralnoj lokaciji u odnosu na projektne lokacije, npr. Sarajevo, Zenica ili na mjestu iz kojeg je registrovan najvei broj ucesnika. Institut ili Lokalne organizacije i konsultanti sa adekvatnim iskustvom, strani organizacija koja strucnjak za poljoprivredu, koji bi prenio iskustva iz drugih zemalja. obavlja obuku: Teme obuke: - zahtjevi primjenivih zakonskih propisa - vaznost zastite okolisa - okolinska trijaza - uticaji na okolis - mjere zastite okolisa, ukljucujui sigurno rukovanje, skladistenje i upotrebu radnih materijal, odrzavanje opreme, postupanje u Maj 2007. 42 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja vanrednim situacijama - vaznost monitoringa i nacin provoenja Metode obuke: Obuka treba biti organizirana tako da sadrzi teoretska predavanja, ali da se pri tome fokusira na aktivnom ucesu polaznika i njihovoj interakciji, u kombinaciji sa specificnim primjerima iz prakse. Ovaj grupni pristup polaznike bi trebao stimulirati da implementiraju steceno znanje. Materijal za Za vrijeme obuke preporucuje se distribucija jednostavnih obuku: publikacija o temama obuke. Procijenjeni trosak obuke Cijena (KM) Opis Uz koristenje usluga Uz koristenje usluga lokalnih konsultanata (2) stranih konsultanata (2) Predavanja 3000 6000 Literatura za distribuciju 500 500 Iznajmljivanje prostorije / 1000 1000 tehnicka podrska Prenoiste (ako potrebno) 50 / ucesnik x 20 = 50 / ucesnik x 20 = 1000 1000 Osvjezenja 500 500 Ukupna godisnja cijena: 6000 9000 Kao sto je predlozeno u Planu okolinskog upravljanja, dodatni jednodnevni trening (obuka) o IPM (Integrated Pest Management ­ integralno upravljanje stetocinama), skladistenju, rukovanju i primjeni pesticide treba pruziti farmerima po regijama ili na jednoj centralnoj lokaciji za cijeli Projekat. U tom cilju treba angazirati strucnjake za zastitu bilja i ubrenje sa najblizeg univerziteta. Procijenjeni trosak takvog treninga je 2.000 do 3.000 KM. Maj 2007. 43 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja 9 JAVNE RASPRAVE I STAVLJANJE DOKUMENTA NA UVID JAVNOSTI Datum/lokacija 16. i 24. april 2007., prostorije Ministarstva poljoprivrede, odrzavanja: vodoprivrede I sumarstva FBiH , Sarajevo. JR najavljena: U glavnim dnevnim novinama - Dnevni Avaz, Osloboenje I Glas Srpske. Electronska verzija nacrta dokumenta je stavljena na javno dostupnu Internet lokaciju. Sto je navedeno u novinskim oglasima, te je dodatno dostavljen e- mailom kljucnim subjektima prije javne rasprave. Prije same rasprave su podijeljenje i stampane kopije dokumenta. Poslate pozivnice: Pojedinacni pozivi kljucnih sudionika telefonom i pisanim putem. Sazetak: Nacrt dokumenta OOU (EMF) je prezentiran sa naglaskom na potencijalne uticaje na okolis od strane Projekta, zahtjevima BiH okolinske legislative, sigurnosnih politika Svjetske banke i EU direktiva, kao i na procedure okolinske trijaze aktivnosti predlozenih za podrsku Projektom, plan okolinskog upravljanja institucionalne odgovornosti. Prije diskusije o samom nacrtu dokumenta EMF, ucesnici su naveli brojne sektorske probleme. U vezi nacrta dokumenta EMF, dati su slijedei prijedlozi/preporuke: - potrebno je uvesti jasnu distinkciju izmeu aktivnosti velikog obima koje Projekt vjerovatno nee podrzati (prvobitno ukljucene u Tabelu za okolinsku trijazu) i onih koje su podobne za podrsku - ukljuciti indikativne troskove upravljanja otpadom u Tabelu EMP - document treba nagovijestiti da e pojedinacni farmeri koje e Projekt podrzati morati obezbijediti podatke u nultom stanju date lokacije (analiza tla i drugi testovi), sto e kasnije biti koristeno kao referenca kod redovnog monitoringa Pored ovih kljucnih preporuka, koje su uzete u obzir kod naknadih modifikacija nacrta dokumenta EMF, razne pojedinosti u vezi sadrzaja su pojasnjene u toku diskusije, te je provedeno jos nekoliko manjih korekcija u tekstu nacrta dokumenta. Maj 2007. 44 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja Datum/lokacija 17.04.2007.,prostorije Ministarstva poljoprivrede, sumarstva i odrzavanja: vodoprivrede RS, Banja Luka. JR najavljena: U glavnim dnevnim novinama - Dnevni Avaz, Osloboenje I Glas Srpske. Electronska verzija nacrta dokumenta je stavljena na javno dostupnu Internet lokaciju. Sto je navedeno u novinskim oglasima, te je dodatno dostavljen e- mailom kljucnim subjektima prije javne rasprave. Prije same rasprave su podijeljenje i stampane kopije dokumenta. Poslate pozivnice: Pojedinacni pozivi kljucnih sudionika telefonom i pisanim putem. Sazetak: Nacrt dokumenta OOU (EMF) je prezentiran sa naglaskom na potencijalne uticaje na okolis od strane Projekta, zahtjevima BiH okolinske legislative, sigurnosnih politika Svjetske banke i EU direktiva, kao i na procedure okolinske trijaze aktivnosti predlozenih za podrsku Projektom, plan okolinskog upravljanja institucionalne odgovornosti. Za vrijeme rasprave, nije bilo prijedloga za izmjene struktuire nacrta dokumenta EMF. Svi ucesnici su pozdravili concept okvira okolinske trijaze koji se prvi puta uvodi u sektoru. Tim Bosna ­ S je ucesnike pozvao da dostave bilo kakve naknadne sugestije u vezi sadrzaja dokumenta EMF e-mailom nakon sastanka, ali nije bilo nikakvih prijedloga. Osim ovoga, ucesnici su kao i u slucaju javne rasprave u Sarajevu spomenuli neka kriticna pitanja sektora poljoprivrede. Liste ucesnika javnih rasprava, meu kojima su bili predstavnici kljucnih drzavnih/javnih insitutcija, te nekoliko NVO, date su u Prilogu 1. Maj 2007. 45 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja 10 PRILOZI Maj 2007. 46 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja PRILOG 1: LISTE UCESNIKA JAVNIH RASPRAVA Maj 2007. 47 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja PRILOG 2: PREGLED POLJOPRIVREDNIH AKTIVNOSTI KOJE UTICU NA RAZNE KOMPONENTE OKOLISA Elementi poljoprivrednih aktivnosti Sjeme Sj eme ubr Pestic Stoka Stoka Kupovi Tr Prip Ostala M Oprema Op Ostala Skladis Ostali Ograde Pr Veteri aktori imar iva rema ala rema Usluge s id s za objekti na nar pedi i pedi oprem vozila Vazne okolisne komponente klaonice na za za ta rasp gr gr zeml tla oprem pr a/u susenje a navo ske us loda eo eo sa m m jista farm reaji sk erada zrna dnj. la luge dist. i Fizicki okolis Mikroklima Kvalitet zraka N N U N N V Kvalitet vode ­ hemijski V V U V U Kvalitet vode ­ fizicki V Kvalitet tla ­ hemijski U V U N V Kvalitet tla - fizicki U V V U V V Erozija tla V V V U U V Plodnost tla U Salinizacija V Gomilanje vode V Poveana drenaza povrsinske vode V V Gubici podzemne vode U V Zemaljski ekosistemi Gubici povrsinske vode V V Gubitak bioloske raznolikosti V V V Gubitak prirodnih ekosistema V V N N Gubitak prirodnih suma V V Ostala prirodna vegetacija V V V U N Invazija korova U V Invazija novih vrsta V V Vodeni ekosistemi Gubitak bioloske raznolikosti V V N V Izmjena prirodnih ekosistema U V V U V N V Invazija korova V V V Sedimentacija V V V N Socioekonomsko okruzenje Zdravlje i sigurnost ljudi V V V V Kontaminacija hrane V Poveano plavljenje V Poveano klizanje tla U Opustosivanje U Legenda: V ­ visok potencijalni uticaj; U ­ umjeren potencijalni uticaj; N ­ nizak potencijalni uticaj Maj 2007. 48 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja PRILOG 3: DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE POLJOPRIVREDA Uvijek provesti analizu sadrzaja nutrijenata u tlu prije sjetve/sadnje. Kasnije, ukoliko je to mogue, ponavljati analizu svake godine obzirom da su mogue varijacije sadrzaja nutrijenata u tlu, narociti sadrzaja azota (ovo preporucuje Udruzenje evropskih proizvoaca ubriva, tj. European Fertilizer Manufacturers Association - EFMA). Gdje ovo nije mogue, ponavljati analizu svakih 3-5 godina. Nanositi azotno ubrivo samo u vrijeme kad ga biljka zaista treba i trosi kako bi se sprijecio nepotrebni gubitak azota. Kad god je to mogue, ubrivo primjenjivati nakon prethodne obrade zemlje. Ovo se ne odnosi na fertirigaciju (primjenjivanje ubriva metodom kap-po-kap) i folijarnu primjenu vodorastvornih ubriva. U slucaju primjene stajnaka, odmah obraditi zemljiste kako bi se sprijecio prekomjeran gubitak azota/amonijaka isparavanjem. Ne nanositi ubrivo/stajnjak na smrznuto, snijegom pokriveno, poplavljeno ili vodom zasieno tlo, niti na padine nagiba veeg od 10% (visinski pad od 10 metara na 100 m duzine) i u blizini povrsinskih vodotoka. Koristiti stajnjak koliko god je to mogue, Okvirno, ako se na jednoj lokaciji primijeni 30-40 tona stajnjaka, doze sintetskih ubriva se mogu smanjiti za 20-30%, zavisno od sastava stajnjaka i karakteristikama date lokacije. Provoditi rotaciju kultura radi prekidanja ciklusa napada stetocina i smanjivanja rizika pojave otpornosti na pesticide, ali i radi racionalizacije potrosnje nutrijenata u tlu od strane biljaka. Ograniciti primjenu stajnjaka na kolicinu koja je ekvivalentna maksimalnoj kolicini od 210 kg azota po hektaru godisnje u toku prve cetiri godine, a kasnije maksimalno 170 kg po hektaru godisnje. Ovo je u skladu sa tzv. EU Direktivom o nitratima (Direktiva 91/676/EEC o zastiti voda od zagaenja izazvanom nitratima iz poljoprivrednih izvora). Obratiti paznju: sadrzaj nutrijenata u stajnjaku varira i stoga se periodicno treba provjeriti. Voditi evidenciju upotrebe pesticida i ubriva. Koristiti guste mrezaste barijere ili sistem duplih vrata kod plastenika radi minimiziranja ulaza spora. Redovno cistiti unutrasnje i vanjske povrsine plasticne folije plastenika (ili staklenih panela u slucaju staklenika), npr. 2 puta godisnje uz upotrebu spuzve natopljene u rastvor blagog niskoalkalnog sapuna. Ovim se postize smanjenje prisustva bakterija, a time i potrebna kolicina nekih pesticida. Maj 2007. 49 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja Obavezno se pridrzavati perioda karence propisanog od strane proizvoaca svakog pesticida. Zabiljeziti kontakt telefon agronoma za eventualne savjete u vanrednim situacijama. Upoznati se sa moguim smjerom oticanja povrsinskih voda sa lokacije. Skladistenje, rukovanje i primjena pesticida Skladistiti sve pesticide u sigurnim, originalnim kontejnerima/ambalazi sa citkim etiketama koje sadrze informacije o imenu proizvoda, roku upotrebe, glavnim opasnostima po zdravlje i mjerama prve pomoi u slucaju izlaganja stetnom djelovanju pesticida. Skladisna prostorija mora biti zakljucana. Objekat skladista mora biti stabilan u slucaju oluje ili drugih vanrednih situacija, kao npr. poplava ili zemljotresa uobicajenog intenziteta za dato podrucje. Pesticidi se ne smiju skladistiti blizu hrane, pia ili mjesta na kojima se hrana konzumira. Kontejnere (ambalazu u kojoj se pesticidi nalaze) skladistiti na/iznad betonirane podloge uz obezbjeenje sekundarnog prihvata nehoticno prosutih ili iscurenih tecnosti. Pesticide i ubriva ne skladistiti u zonama zastite voda ili manje od 150 m od vodotoka. Sprijeciti prodor vode u skladiste i pojavu curenja ili ispiranja tokom padavina ili poplava. Utvrditi primjenjive mjere sprjecavanja kompaktiranja cvrstih hemikalija zbog poveane vlaznosti zraka. Uvijek slijediti specificne upute originalnog proizvoaca. Pazljivo procitati sadrzaj Sigurnosnog lista proizvoda (Material Safety Data Sheet) u cilju upoznavanja sa preporukama originalnog proizvoaca u vezi zastite na radu i specificnih uslova primjene. Otvorene kontejnere/ambalazu sa sadrzajem pesticida nikad ne ostaviti bez nadzora. Obzirom da se pesticidi uglavnom primjenjuju rasprsivanjem, treba obratiti paznju na to da se sprijeci primjena u uslovima u kojim brzina i smjer strujanja vjetra omoguuju nosenje rasprsene supstance prema osjetljivim podrucjima poput povrsinskih voda, suma ili prirodnih stanista. U slucaju nehoticne pojave nosenja pesticida vjetrom za vrijeme aplikacije, odmah obavijestiti pogoeno stanovnistvo ili korisnike pogoenog podrucja. Imati ma umu da je cilj upravljanja stetocinama drzati njihovo prisustvo ispod u ekonomskom smislu stetnog nivoa, a ne njihovo potpuno istrjebljivanje. Hemikalije ne koristiti prekomjerno, pridrzavajui se principa integralne zastite biljaka. Izbor pesticida treba biti zasnovan na slijedeim kriterijima: - bioloska razgradivost pesticida - toksicnost - rizici za zdravlje i sigurnost na radu - dostupnost i cijena. U svakom slucaju, pesticide koji su zabranjeni u bilo kojoj drugoj zemlji ne treba koristiti, ukoliko je to mogue. Maj 2007. 50 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja Vremena primjene moraju biti pazljivo utvrena od slucaja do slucaja, uzimajui u obzir vremenske prilike, vjerovatnou pojave infekcije biljaka, te fazu razvoja biljke. Narocito obratiti paznju na cinjenicu da su vodeni organizmi vrlo osjetljivi na veinu pesticida. Sprijeciti kontakt pesticida sa malom djecom ili trudnicama. Pridrzavati se perioda karence preporucenog od strane originalnog proizvoaca pesticida. Ocistiti opremu za primjenu pesticida na za to predvienim mjestima, kako bi se sprijecilo nekontrolirano rasipanje ostatka pesticida ili kontakt sa pitkom vodom i hranom. Temeljito isprati ruke sapunom i vodom i presvui se nakon primjene pesticida s ciljem sprjecavanja nekontroliranog raznosenja tragova zaostalih hemikalija. Nakon rada oprati i rukavice. Svaki korisnik je obavezan voditi evidenciju o pesticidima koje koristi, primijenjenim dozama, kao i bilo kakvim nezgodama, prosipanju vee razmjere, pozarima, poplavama ili drugim vanrednim situacijama, kao i bilo kakvim masovnim zdravstvenim tegobama zabiljezenim kod okolnog stanovnistva. Knjige/sveske evidencije moraju se na zahtjev dati na uvid predstavnicima JKP. Sprijeciti namjerno ispustanje/prosipanje ovih materijala u kanalizaciju, spaljivanje ili mijesanje sa obicnim komunalnim otpadom. Cuvati u sigurnom, neosteenom i stabilnom kontejneru iz kojeg ne moze doi do curenja, dalje od izvora topline ili vatre. Sprijeciti nezeljen pristup djece i zivotinja. Obezbijediti sekundarni prihvat za slucaj nehoticnog prosipanja/curenja tecnosti. Pregovarati sa dostavljacem pesticida mogunosti preuzimanja/povrata za ovakve materijale. Alternativno, ugovoriti adekvatno odlaganje sa firmom ovlastenom za upravljanje opasnim otpadom. Ukoliko to nije izvodivo, obezbijediti sigurno privremeno skladistenje dok se ne uspostave nacionalni sistemi upravljanja opasnim otpadom. Ne spaljivati i ne mijesati prazne kontejnere/ambalazu od pesticida sa obicnim komunalnim otpadom. Kontaktirati lokalne firme koje se bave upravljanjem ili reciklazom otpada radi moguih aranzmana zbrinjavanja. UZGOJ STOKE Odrzavati cistou i dobro zdravlje zivotinja. Ne drzati perad u blizini krava radi prevencije prenosa Salmonellae. Ne drzati krave u zatvorenom duze od 4 mjeseca godisnje, osim ako to zbog snjeznih padavina ili kise vanrednih razmjera nije mogue. Omoguiti da zivotinje borave vani koliko god je to mogue. Obezbijediti dovoljnu kolicini slame na podovima stale. Maj 2007. 51 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja Odrzavati dobru higijenu i cistou prostorija (stala, i sl.), ureaja i opreme. Zidovi i podovi trebaju biti takvi da omoguavaju jednostavno cisenje, uz neometano oticanje/drenazu tecnosti (podovi sa nagibom, ne preklizavi). Odrzavati potrosnju vode sto manjom. Ucestalost cisenja u toku ljeta mora biti vea. Ugraditi dovoljno prozora za dobru ventilaciju i dovoljnu kolicino prirodne svjetlosti unutar stala. Odrzavati dobru higijenu osoblja. Uvesti obavezu pranja ruku prije muze krava, kao i odrzavanje cistoe ruku u toku cijelog postupka. Obezbijediti prostoriju sa policama za skladistenje, cisenje i odrzavanje razlicitih potrepstina, materijala, hemikalija, i sl. Sprijeciti pristup zivotinja takvoj prostoriji. Preporucuje se postavljanje dezinfekcijskog kanala za vozila na ulazu u farmu. Drzati eventualne tankove sa gorivom dalje od sijena, na betoniranoj ili asfaltiranoj podlozi. Razviti sistem odvoda otpadnih voda koji zadovoljava higijenske zahtjeve, sa drenaznim kanalima za prikupljanje urina i njegovo odvoenje u posebnu septicku jamu. Sprijeciti zacepljanje drenaznog sistema. Septicka jama treba biti pokriven radi sprjecavanja prekomjernih emisija u zrak, meutim, ne uz potpuno zaptivanje radi sprjecavanja nastanka i akumulacije eksplozivnih gasnih smjesa. Kisnica ne smije prodirati u septicku jamu. Povrsine oko jame trebaju biti nagnute prema njoj radi zadrzavanja bilo kojih prosutih tecnosti. Uklanjati stajnjak iz stale svakodnevno. Stajnjak odlagati izvan u odgovarajui spremnik izvan stale (natkriven, bez mogunosti curenja tecnosti iz njega, povezan sa septickom jamom). Spremnik stajnjaka treba imati sto vise zidove, te najmanji mogui odnos velicine gornje povrsine i ukupne zapremine radi smanjivanja emisije amonijaka preko gornje povrsine. Spremnik treba imati dovoljan kapacitet da prihvati eventualno prodrlu kisnicu. Koristiti materijal male propusnosti za oblaganje povrsina spremnika, npr. sintetski materijal poput geotekstila, betonsku podlogu, kompaktiranu glinu. Pazljivim radom sprijeciti osteenje ovog nepropusnog sloja u toku praznjenja spremnika. Dio na kojem se provodi punjenje i praznjenje spremnika takoe mora biti betoniran, asfaltiran ili poplocan. Nikad ne ispustati stajnjak direktno u vodotoke. Stajnjak skladistiti najmanje 6 mjeseci prije rasprostiranja po tlu. Voditi mjesecno evidenciju kolicina stajnjaka uskladistenog na lokaciji, kao i podataka o konacnim odredistima i kolicinama stajnjaka predatog drugim korisnicima, prodatog ili upotrijebljenog u sopstvenim poljoprivrednim aktivnostima. Ukljuciti i podatke rezultatima analize sadrzaja nutrijenata, ukoliko se provodi. Maj 2007. 52 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja PRILOG 4: OKOLINSKE KLAUZULE ZA UGOVORE O IZVOENJU RADOVA Jednostavne, ali efikasne zastitne mjere, srocene u formi okolisnih klauzula ugovora o izvoenju radova, trebaju sadrzati najmanje slijedee stavke: 1. Sve aktivnosti se moraju izvoditi u skladu sa vazeim primjenjivim zakonskim odredbama koje se ticu zastite okolisa. 2. Provoditi neophodne mjere zastite prirodnih stanista ili drugih podrucja od posebne vaznosti. Ovo mora ukljucivati mjere minimizacije unistavanja postojee vegetacije na lokaciji izvoenja radova ili u njenoj okolini, kao i naknadno nadomjestanje unistene vegetacije. 3. Provoditi adekvatne mjere zastite objekata od kulturno-historijskog znacaja. 4. Kamp za smjestaj radnika mora biti lociran u dogovoru sa lokalnim vlastima. 5. Nacin upotrebe pitke vode iz javne mreze snabdijevanja vodom mora se dogovoriti sa lokalnim vlastima i nadleznim lokalnim preduzeem (gradski vodovod). 6. Sa lokalnim vlastima neophodno je dogovoriti i upotrebu prilaznih puteva gradilistu. Ovo ukljucuje preciziranje glavnih i alternativnih puteva, kao i rezim saobraanja. 7. Vremenski raspored svih radova mora biti odreen u dogovoru sa lokalnim vlastima. Ukoliko za to ne postoje posebne prepreke, potrebno je sve aktivnosti izvoditi u redovnim dnevnim intervalima za vrijeme svijetlog dijela dana. 8. Sav graevinski otpad, ukljucujui iskopani materijal, mora biti propisno zbrinut. Ovo ukljucuje odlaganje na lokalnu deponiju, kao i upotrebu iskopane zemlje za zatrpavanje eventualnih rupa, kanala i sl. na drugim lokacijama. U slucaju odlaganja otpada na deponiju, potrebno je cuvati potvrde o predaji otpada. Po zavrsetku svih radova, izvoac je obavezan u potpunosti ukloniti sve generirane otpadne materijale sa lokacije, te ih odloziti na za to propisno mjesto. 9. Izvoac radova duzan je koristiti ispravnu i adekvatno odrzavanu opremu, ureaje i vozila. Ukoliko se za pogon opreme ili ureaja koristi diesel gorivo, potrebno je koristiti gorivo najboljeg dostupnog kvaliteta, tj. sa niskim sadrzajem sumpora. 10. Izvoac radova mora uvesti efikasne mjere sprecavanja prosipanja i curenja goriva, maziva, rashladnih sredstava, bitumena, boja, lakova, rastvaraca/razreivaca i drugih radnih tecnosti, kako u toku rada, tako i pri transportu i skladistenju takvih tecnosti. U slucaju pojave prosipanja ili curenja na tlo, neophodno je zagaeni dio zemljista odvojiti u cilju sprecavanja dalje migracije prosute tecnosti. Odvojeni dio (zagaenu zemlju) potrebno je odloziti na propisno odlagaliste. Strogo se zabranjenuje spaljivanje prosutih tecnosti. Maj 2007. 53 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja 11. Ukoliko se utvrdi da je to neophodno, izvoac je duzan pribaviti opremu za mjerenje emisija polutanata (oksida sumpora, azota, cvrstih cestica) iz opreme, ureaja i vozila u zrak, te provoditi redovno mjerenje. 12. Izvoac radova mora sve radnike upoznati sa mjerama minimizacije stvaranja buke i prasine u toku radova. Maj 2007. 54 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja PRILOG 5 - SMJERNICE ZA BIOSIGURNOST LABORATORIJA Nivo bioloske sigurnosti ZAHTJEVI ZA LABORATORIJE 2 3 4 A) Smjestaj i struktura 1. ne smije biti u blizini poznatog mogueg izvora pozara da da da 2. radno mjesto odvojeno od ostalih aktivnosti da da da 3. ogranicen pristup osoblju da da da 4. zastieno od ulaska/izlaska glodavaca i da da da insekata 5. dotok tecnosti mora biti steriliziran da i nadgledan da i nadgledan 6. izolacija ulaska zraka. Kontinuiran interni protok zraka da da Jednom pri 7. ubacivanje i izbacivanje zraka mora biti ubacivanju, dva filtrirano koristei HEPA ili ekvivalent Jednom pri izbacivanju puta pri izbacivanju 8. Mehanicki sistem dotoka zraka sa sistemom protiv zatajivanja da da 9. Pecaenje laboratorije da bi se omoguila fumigacija da da 10. Sistem za spaljivanje leseva i otpada dostupan da da na mjestu B) Prostorije laboratorija 11. Klasa 1/2/3 dostupan potrosni protektivni da da da kabinet 12. Direktan pristup autoklavu da da sa dvostrukim da sa dvostrukim vratima vratima 13. Postojanje zalihe specificiranih patogena u da da da laboratoriju 14. potreban rezervoar sa dvostrukim krajem pozeljno da 15. zastitna odjea koju ne treba nositi van da da da laboatorija 16. potrebno tusiranje prije izlaska iz da laboratorija Maj 2007. 55 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja 17. sluzbenik za sigurnost zaduzen za cuvanje da da da 18. osoblje mora biti poduceno u vezi sa da da da potrebnim zahtjevima C) Laboratorijska disciplina 19. upozorenja za podrucja ogranicenog pristupa da da da 20. Laboratorija mora biti pod kljucem da da da 21. ulaz samo za ovasteno osoblje da da da 22. pri ulazu skidanje odjee i oblacenje ciste da da odjee 23. pri izlazu skinuti svu laboratorijsku odjeu, osobe se moraju oprati i prebaciti na cistu da stranu 24. osobe se moraju istusirati prije prelaska na da cistu stranu 25. o svim nezgodama/nesreama se mora podnijeti izvjestaj da da da D) Rukovanje uzorcima 26. Moraju se ispostovati zahtjevi za pakovanje da da da prije predaje 27. Pristigle pakete treba otvarati samo obuceno da da da osoblje 28. Za premjestanje patogena iz jedne odobrene da da da laboratorije u drugu potrebna je dozvola 29. Standardne Operativne Procedure koje da da da pokrivaju sva podrucja moraju biti dostupne (Izvor: OIE) Maj 2007. 56 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja PRILOG 6 - NAJBOLJE MEUNARODNE PRAKSE ZA ISTRAZNE LABORATORIJE15 Nabavka / Transport Minimizirati nabavku/ kolicinu hazardnog materijala, minimizirati potrebno vrijeme skladistenja Identificirati mehanizam odlaganja otpada prije nabavke Za hemikalije, imati dostupne podatke za sigurnost materijala (Material Safety Data Sheets /MSDS) / ograniciti dostave samo u podrucja koja su opremljenja da sa njima rukuju (obuciti relevatno osoblje) Osigurati intaktane kontejnere (posude) i na odgovarajui nacin ih obiljeziti (detalji pravila Sjedinjenih Americkih Drzava kako opasni materijali trebaju biti identificirani, pakovani, obiljezeni, oznaceni, dokumentirani i smjesteni) Transport u odgovarajuim (sekundarnim) kontejnerima Koristiti sistem trostrukog pakovanja za infektivne i potencijalno infektivne supstance Pridrzavati se odredbi meunarodnog aviotransporta Skladistenje / Menadzment Inventar treba imati ime onako kako je ispisano na kontejneru Za hemikalije: ukljuciti molekularnu formulu za daljnju identifikaciju i obezbjediti jednostavan nacin trazenja hemikalija; ukljuciti registarski broj iz Abstrakta hemijskih usluga (CAS/Chemical Abstract Service) za nedvojbenu identifikaciju hemikalija usprkos razlicitim konvencijama naziva Izvor Velicina kontrejnera/posude Klasifikacija hazarda, kao vodic za sigurno skladistenje, rukovanje i odlaganje Datum nabavke, da bi se osiguralo da se nestabilne hemikalije ne cuvaju nakon sto im je istekao vijek trajanja, i lokacija skladistenja Procedure Odlaganje materijala za kojeg se pretpostavlja da nee biti potreban u razumnom vremenskom periodu Koristiti odobrene kontejnere; osigurati da posude koje sluze za skladistenje budu intaktne i zapecaene Odlaganje hemikalija prije nego sto im istekne vijek trajanja, nadgledati reaktivne hemikalije Zamjeniti osteene oznake prije nego sto informacije koje su na njima postanu slabo vidljive ili izgubljene Slijediti instrukcije za sigurno skladistenje u skladisima ili laboratorijama Izbjegavati skladistenje hemikalija na vrhovima polica ili laboratorijskim prolazima Cuvati isparljive hemikalije u ventiliranim kabinetima (u blizini prolaza) 15US National Institutes of Health Maj 2007. 57 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja Ako ventilacija nije potrebna, cuvati u zatvorenim kabinetima ili na policama sa pregradama koje sprijecavaju klizanje Ne izlagati uskladistene hemikalije toploti ili direktnom suncu Nadgledati sve mjere opreza koje se odnose na skladistenje nekompatibilnih hemikalija Obezbjediti ventilirane kabinete ispod prolaza za skladistenje opasnih materijala Koristiti frizidere namjenjene za hemikalije pri skladistenju hemikalija Imati sistem zastite od pozara (protivpozarni aparati) Slijediti limite skladistenja za eksplozivne i zapaljive tecnosti Ograniciti pristup objektima skladistenja Protokoli / smjernice za upotrebu pri istrazivanju Nositi i koristiti odgovarajue licne zastitne materijale za minimiziranje izlaganja Prati ruke Smanjiti mogunost prskanja ili stvaranja aerosola Operacije koje stvaraju aerosol treba vrsiti u bioloski sigurnim kabinetima Voditi racuna o cistoi prostorija Koristiti sprave za mehanicko pipetiranje Promptno dekontaminirati radne povrsine Nikad ne jesti, telefonirati, pusiti, stavljati kontaktne lee, kozmetiku ili uzimati lijekove u laboratoriji Voditi narocitu brigu pri koristenju ostrih predmeta Drzati vrata laboratorije zatvorena kada se radi Koristiti sekundarne nepropusne posude kada se premjestaju kulture Dekontaminirati infektivni otpad prije odlaganja Postaviti odgovarajue znake upozorenja Oznaciti opremu koja se koristi u hitnim slucajevima, odrzavati je, pregledati; imati listu telefonskih brojeva koje treba zvati u slucaju nesree Kontrolirati pristup Za radioizotope Koristiti ih samo u prethodno odreenim podrucjima Dozvoliti pristup samo neophodnom osoblju Koristiti licnu zastitnu opremu Nadgledati licnu izlozenost zracenju Koristiti posude za prosipanje sa odlagajuim upijajuim materijalima Ograniciti kvantitet radionuklida Izolirati izvor zracenja Oznaciti posude koje sadrze radioaktivni materijal sa odgovarajuim simbolom zracenja, ukljucujui identitet radionuklida, aktivnost, i datum eseja Korisiti aparate za mjerenje zracenja za monitoring radnog podrucja, zastitne odjee, i ruku nakon zavrsenog rada Koristiti odgovarajue zastiene posude za transport Cesto uklanjati radioaktivni otpad iz radnog podrucja Maj 2007. 58 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja Voditi tacne zapise o upotrebi i odlaganju radioaktivnih materijala Skrinirati izvjestaje dozimetra za materijale koji prelaze doze limita Ustanoviti i redovno vjezbati plan odgovora u hitnim slucajevima U hitnim slucajevima, pomoi prvo povrijeenim osobama Potpuno cistiti kontaminirana podrucja Pisati i drzati izvjestaje o incidentima Za laboratorije sa zivotinjama Potrebne dobre mikrobioloske tehnike Uspostaviti nacela i protokole za sve operacije i za pristup vivarijumu Uspostaviti odgovarajui program medicinskog praenja i supervizije osoblja Pripremiti i usvojiti sigurnosni ili operativni prirucnik Postaviti znake upozorenja Dekontaminirati radne povrsine nakon upotrebe Koristiti odgovarajue bioloski sigurnosne kabinete ili izolacijske kaveze; rukovati sa i dekontaminirati na odgovarajui nacin lezista zivotinja i otpadni materijal Na siguran nacin, u zatvorenim posudama, transportovati materijal do autoklava ili do aparata za spaljivanje Tretirati, izvjestiti o povredama i zabiljeziti povrede Obuka osoblja Poslodovac je duzan naciniti Plan higijene hemikalija (modeli dostupni od vlade SAD-a i od drugih profesionalnih drustava) Informiranje i obuka uposlenika o opasnostima od hemikalija u radnom podrucju: Kako otkriti njihovo prisustvo i otpustanje Radne prakse i kako koristiti zastitnu opremu Procedure odgovora u hitnim slucajevima Okolnosti pod kojima laboratorijska operacija zahtjeva prethodno odobrenje od institucije Standardne operativne procedure za rad sa opasnim hemikalijama Kriteriji za upotrebu mjera kontrole Mjere koje e osigurati ispravne operacije u prostorijama sa isparavanjem i ostala zastitna oprema Obezbjeenje dodatne zastite za uposlenike pri radu sa selektiranim karcinogenima i toksinima Obezbjeenje medicinskih konsultacija i pregleda za uposlenike Laboratorije bi trebale uspostaviti njihove grupe zaduzene za sigurnost na nivou odjela (ukljucujui studente i pomono osoblje) Laboratorije bi trebale obezbijediti obuku o sigurnosti i menadzementu otpada za sve laboratorijske radnike, ukljucujui i studente koji imaju casove u laboratorijama Laboratorije bi trebale institucionalno inkorporirati programe inspekcije laboratorija i opreme u njihove sveobuhvatne programe za zdravlje i sigurnost Pregledati puteva izlaza/evakuacije Znati kako izvjestiti o pozaru, povredi, prosipanju hemikalije, ili kako odgovoriti u hitnom slucaju Maj 2007. 59 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja Poznavati prvu pomo Poznavati lokaciju i upotrebu opreme za hitne slucajeve kao sto su sigurnosni tusevi i tecnosti za ispiranje ociju Poznavati lokaciju i upotrebu aparata za gasenje pozara i opremu za kontrolu prosutog materijala (imati odgovarajue setove/kitove ako su dostupni) Laboratorijsko osoblje bi trebalo uspostaviti jasnu komunikaciju i odnose sa timovima koji reagiraju u hitnim slucajevima Ukljuciti informacije o sigurnim metodama za visoko opasne procedure sa kojima se cesto susree laboratorijsko osoblje, koje obuhvataju: o Rizike inhalacije o Rizike gutanja o Rizike od perkutane izlozenosti o Ujedi i ogrebotine pri rukovanju sa zivotinjama o Rukovanje krvlju i drugim potencijalno opasnim patoloskim materijalom o Dekontaminacija i odlaganje infektivnog materijala Odvajanje/trijaza otpada · Visestruko opasni otpad ­ cilj je redukcija otpada na pojedinacan otpad. · Razmotriti ucestalost i kolicinu stvorenog otpada; procjeniti rizik · Identificirati / karakterizirati otpad: · Fizicki opis · Reaktivnost sa vodom · Rastvorljivost u vodi · pH i informacije o moguoj neutralizaciji · eksplozivnost / zapaljivost · prisutnost oksidatora · prisutnost sulfida / cijanida · prisutnost halogena · prisutnost radioaktivnog materijala · prisutnost biohazardnog materijala · prisutnost toksicnih sastojaka · Minimizirati opasnost od otpada · Determinirati opcije za menadzment opasnih materijala · Ako je odgovarajue, poduzeti korake u cilju neutralizacije otpada ili ga uciniti neopasnim · Kada je mogue, izabrati jednu opciju menadzmenta · Uspostaviti procedure rada sa nestabilnim otpadom, ili otpadom koji zahtjeva posebno skladistenje ili rukovanje · Bezbjedno skladistenje: Maj 2007. 60 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja o Odrediti sobu ili modificirati prostoriju u kojoj e se drzati otpad (sa ventilacijom i sprijecavanjem isticanja) o Zastititi radnike o Minimizirati rizik od vatre ili prosipanja o Minimizirati nivo zracenja izvan podrucja o Razmotriti kompatibilnost materijala koji se akumuliraju (npr. tecni i netecni otpad moraju biti odvojeni) · Obratiti narocitu paznju na rukovanje ili cisenje skladista radioaktivnih laboratorija, i odgovarajue odlaganje ostrih materijala. o Ne-kontaminirani (neinfektivni) otpad se moze ponovo upotrebljavati ili reciklirati ili biti odlozen kao generalni otpad o Kontaminirani (infektivni) ostri predmeti ­ sakupiti u neprobojne posude sa poklopcem i tretirati ga kao infektivan; podvrgnuti autoklavu ako je potrebno o Kontaminirani materijal dekontaminirati autoklavom a potom pranje i ponovna upotreba ili recikliranje o Kontaminirani materijal za direktno spaljivanje Odlaganje Nikakva aktivnost se ne smije poduzimati sve dok ne postoji plan za odlaganje hazardnog materijala · Koristiti odgovarajue metode odlaganja za svaku kategoriju otpada · Koristiti odgovarajue posude · Oznaciti i sigurno zatvoriti posude sa otpadom · Odvojiti otpad kada je potrebno Za otpad niskog stepena radioaktivnosti, opcije ukljucuju · Vrijeme odlaganja sa ciljem raspadanja, · Zakopavanje na mjestu za otpad niskog stepena radioaktivnosti, · Spaljivanje, ili · Sanitarno odlaganje u kanalizacione odvode Za bioloskiotpad, opcije ukljucuju · Dezinfekciju · autoklaviranje · za odlaganje tecnosti, sanitarnog otpada, igala ili ostrih objekata potrebno je unistenje sa spaljivanjem ili mljevenjem Maj 2007. 61 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja sakupljanje i skladistenje otpada · u pridruznom podrucju koje se nalazi u blizini laboratorije: o treba biti jasno identificirano, ventilirano ako je neophodno o odrediti da li e se otpad reciklirati, ponovo upotrijebiti ili odloziti o drzati ga manje od jedne godine; kada se dosegne limit sadrzaja koje se na datom mjestu moze drzati, ukloniti ga u podrucje centralne akumulacije ­ na odgovarajui nacin upakovati · U centralnom akumulacionom podrucju: · Odvojiti u skladu sa kompatibilnosti, pomjesati rastvarace kada je potrebno · Jasno oznaciti, drzati u odgovarajuim posudama · Vrijeme trajanja skladistenja do 90 dana · Osigurati da su uposlenici obuceni za rukovanje sa otpadom kao i postojanje planova za hitne slucajeve · Pri transportu, naciniti odredbe za kontrolu prosipanja u slucaju nesree; imati interni sistem paraenja kretanja otpada · Osigurati postojanje svih neophodnih dokumenta (kolicina i identifikacija stvorenog i prebacenog otpada; dokumentacija i analiza nepoznatog materijala; dokumenti za prenos otpada kao i verifikacija odlaganja otpada; bilo koje druge informacije u cilju osiguranja pridrzavanja i obezbjeivanja sigurnosti) · Opcije odlaganja: o Spaljivanje ­ je metoda izbora za veinu otpada, ali je i najskuplje o Normalno odlaganje smea ­ samo kada je odgovarjue, mora biti jasno identificirano i oznaceno na odgovarajui nacin o Sanitarna kanalizacija ­ ne koristi se uobicajno; rastvori moraju biti tecni i bioloski razgradivi, ili to mogu biti neorganske materije niske toksicnosti ­ osigurati da kanalizacija ne otice u izvor vode koji je neodgovarajui za odlaganje otpada, i osigurati da je otpad visoko rastvorljiv o Otpustanje u atmosferu ­ nije prihvatljivo; prostorije sa isparavanjem moraju imati filtere u cilju prevencije opustanja u atmosferu · Ako je pomijesan opasni sa neopasnim otpadom, cjelokupna kolicina otpada se mora tretirati kao opasna · Priprema za transport u cilju tretiranja, skladistenja te odlaganja (TSDF) · Generator otpada mora imati osiguranje (u smislu dokumentacije, dozvola, registra) da je dobavljac pouzdan Maj 2007. 62 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja Za infektivni materijal · Dekontaminacija, autoklaviranje, ili spaljivanje u laboratoriji · Pakirati na odgovarajui nacin (za spaljivanje ili transfer u drugu prostoriju za spaljivanje) · Zastita od hazarda za osobe koje bi mogle doi u kontakt sa odbacenim materijalima Maj 2007. 63 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja PRILOG 7: PLAN OKOLINSKOG UPRAVLJANJA (FORMAT) : 1.0 Generalni opis pod-projekta 1.1 Cilj pod-projekta 1.2 Predviene aktivnosti 1.3 Odbacene alternative 2.0 Opis nultog stanja okolisa pod uticajem 2.1 Opis fizicko-hemijskog okruzenja 2.2 Opis bioloskog okruzenja 2.3 Opis socioekonomskog okruzenja 3.0 Identifikacija negativnih uticaja na okolis 3.1 Uticaji na fizicko-hemijsko okruzenje 3.2 Uticaji na biolosko okruzenje 3.3 Uticaji na socioekonomsko okruzenje 4.0 Mjere ublazavanja uticaja ­ prema Tabeli A 5.0 Plan monitoringa ­ prema Tabeli B Maj 2007. 64 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja TABELA A. PLAN UBLAZAVANJA UTICAJA Trosak: Institucionalna odgovornost Komentari za: Faza Uticaj Mjera ublazavanja Instalacije Rada Instalaciju Rad Faza prije · izgradnje/radova Izgradnja · · · Redovan rad · · · Maj 2007. 65 Projekat poljoprivrednog i ruralnog razvoja BiH ­ Okvir okolinskog upravljanja TABELA B. PLAN MONITORINGA Trosak: Odgovornost za: Faza Koji Gdje Kako Kada Zasto Instalacije Rada Instalaciju Rad parametar pratiti? pratiti/ vrsta pratiti- se pratiti? opreme za ucestalost ili parametar monitoring? kontinuirano? prati? Nulto stanje Izgradnja Rad Maj 2007. 66